Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: R1-32/2017-56

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

    STALNA SLUŽBA U ZAPREŠIĆU

    Zaprešić, Pavla Lončara 2

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, po sucu toga suda Maji Sarić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice SI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po pun. Nini Bertol, odvj. iz Zaprešića, zastupane po privremenoj zamjenici Ivani Dunger Dalbello, odvj. iz Zagreba, protiv protustranke PI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi uređenja međe, dana 11. prosinca 2025. godine,

    r i j e š i o  j e

    Uređuje se međa na nekretninama upisanim u:

    - zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], oranica Selanica u Selanici, površine 226 čhv u vlasništvu predlagateljice SI OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], oranica Vlahovica u Selnici, površine 761 čhv u vlasništvu protustranke PI OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] na način da međna linija ide u ravnim pravcima između detaljnih točaka, prikazanih na skici terena iz nalaza vještaka Dubravka Gulić vl. " [obrt]", obrta za geodetsku djelatnost iz [adresa] od dana 23. listopada 2025. godine sa lista 120 spisa, označenih slovima A i B, time da na međnoj liniji između detaljnih točaka A i B postoji dugogodišnja žičana ograda postavljena sa strane kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu protustranke PI OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].

    Obrazloženje

    Predlagateljica je podnijela prijedlog za uređenje međe između gore pobliže navedenih nekretnina u kojem navodi da između nekretnina stranaka postoji stara ograda koja označava međašnu liniju već više od 50 godina te da sve do danas, nije bilo spora oko iste, međutim da prilikom izmjere nekretnine predlagateljice radi podnošenja zahtjeva za građevinsku dozvolu, protustranka je osporila među predlagateljici, slijedom čega je ista ustala s konkretnim prijedlogom.

    U odgovoru na prijedlog protustranka je navela da nije točno da ograda označava međašnu liniju, niti da postoji na terenu više od 50 godina, da se radi o improviziranoj žičanoj ogradi koju da je postavila protustranka osobno pred nekih 13 – 14 godina i da se on tom ogradom, načelno ogradio prema nekretnini predlagateljice i prema nekretnine u vlasništvu susjede GI, a da je pri postavljanju te ograde bio prisutan kako suprug predlagateljice JI tako i suprug GI. Također je naveo da ogradom nije ogradio čitavu nekretninu, već nekih 40 – 50 čhv-a, time da se u dijelu prema nekretnini predlagateljice, uvukao nekih 3 m2 unutar svoje nekretnine kako bi tu mogao po svom nahođenju kositi i provoziti se automobilom.

    Dalje je naveo da je njegova nekretnina jedino u gore navedenom dijelu u ravnini s cestom dok da je u drugim dijelovima ili viša ili niža od ravnine s cestom. Nadalje je naveo da se u dijelu prema susjedi GI, povukao oko 1m unutar svoje nekretnine i da su supruzi predlagateljice i GI za cijelo to vrijeme bili prisutni i da su u njihovoj prisutnosti postavljeni kolčići od kojih da se on povlačio 3 m odnosno 1 m. Dodao je da su oni tada među određivali imajući u vidu tamo postavljen stup te da su se kolčići postavili tamo gdje su se dogovorili da je međa jer da tada nije bilo vidljivih međašnih oznaka, već da je njegova strina koja da je to obrađivala do pred nekih 14-15 godina, sadila kukuruz i na tih 3 m širine, a da se po načinu obrađivanja tla, moglo vidjeti do kuda seže međa.

    Dalje je naveo da je predmetnu nekretninu dobio darovanjem od njegove bake pred nekih 30 godina, ali da je strina to nastavila obrađivati i da mu je to poznato iz tog doba dok je njegov otac bio živ da je postojala namjera da se na jednom dijelu nekretnine, uredi vrt, ali da otac ŠI se tome oštro protivio, pa budući da nisu htjeli izazivati sporove, da su predložili da on sam stavi kolčiće gdje smatra da bi međa trebala prolaziti ali kad je on kolce namjeravao postaviti gotovo na pola njegove nekretnine, da je shvatio da tu nema dogovora.

    Tijekom postupka, provedeni su dokazi geodetskim vještačenjima po vještaku geodeti VI, čiji nalaz od dana 23. srpnja 2018. godine, prileži listovima 34 – 40 spisa i po vještaku geodeti Dubravku Gulić čiji nalaz i mišljenje od dana 23. listopada 2025. godine, prileži listovima 117 – 126 spisa, proveden je dokaz očevidom na mjestu prijepora, održan dana 20. listopada 2025. godine uz sudjelovanje geodete Dubravka Gulić, na kojem je proveden dokaz saslušanjem stranaka te svjedoka AI, CI i TI.

    U konkretnom slučaju, a kako je uvidom u spis utvrđeno da međa nije uređena na terenu prilikom uredovanja održanog dana 27. travnja 2018. godine, iako je vještak Josip Žulj naknadno dostavio nalaz, međutim iz skice tog nalaza sa lista 37 spisa vidljivo je da predstavlja samo spornu površinu i nekretnine stranaka što je nesporno, ali njime nije označena, niti uređena međa, pa je zato sud ponovno odredio novo vještačenje na mjestu prijepora uz sudjelovanje drugog vještaka geodete, Dubravka Gulić u smislu odredbe čl. 103. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje: ZV), radi označavanja međe na terenu.

    Obzirom da između stranaka očito postoji prijepor oko pravca predmetne međe, te kako iste nisu postigle sporazum na očevidu oko načina njenog uređenja, a niti postoji suglasnost da se ista uredi prema katastru, sud je na tom očevidu radi utvrđenja konkretnog činjeničnog stanja, proveo dokaz saslušanjem stranaka te svjedoka AI, CI i TI.

    Iz iskaza svjedoka HI, nesrodnog sa strankama, u bitnom je utvrđeno da mu nije poznato od kada je predlagateljica u posjedu predmetne nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da ne zna tko je postavio spomenutu ogradu između nekretnina stranaka i da li su stranke jedna drugoj međusobno ulazile u posjed.

    Iz iskaza svjedoka EI, supruga predlagateljice u bitnome je utvrđeno da se u vlasništvu i posjedu predmetne nekretnine zajedno sa predlagateljicom nalazi unazad 10 godina, da je spornu ogradu između sporne međe, postavila protustranka otprilike prije 10 godina i da je tom prilikom njega pitao da li on može tu tada, postaviti ogradu i da mu je rečeno da može i da ta ista ograda se od tada pa sve do danas nalazi netaknuta na istom mjestu kako je i zatečena. Također, da predlagateljica nije zalazila preko te ograde u posjed protustranke, a niti da je isti ulazio u njihovo i prije ograde, a pogotovo sada te da tu nikada nije bilo nikakvih rasprava sa protustrankom oko međe.

    Iz iskaza svjedokinje AI, nesrodne sa strankama, u bitnom je utvrđeno da predlagateljica živi na predmetnoj adresi unazad 10 godina, da se parcela protustranke obrađivala, a parcela predlagateljice da je prije izgradnje predmetne kuće bila livada te da nije nikada vidjela da bi protustranke jedna drugoj ulazile u među, a da misli da je spornu ogradu postavila protustranka, iako ju nije osobno vidjela da to radi.

    Iz iskaza predlagateljice utvrđeno je da je predmetnu parcelu naslijedio njezin suprug od svojih roditelja na kojoj da su kasnije izgradili kuću koja se i danas tu nalazi. Ogradu koja danas postoji između parcela stranaka, da je postavila protustranka prije otprilike 25 godina, a možda čak i više i to kada je jednom prilikom pitao njenog supruga da bi se htio od njih ograditi i da su oni tada obilazili među i da je protustranka rekla da će ograda ići pravcem kojim ide i danas, a njezin suprug da se usuglasio s time. Prije nego što je postavljena ta ograda, a naravno da tako i danas, dalje je iskazala da ona i suprug nikada nisu prelazili u posjed protustranke, a niti je ista ulazila u njihovo dvorište jer da je naime susjedna nekretnina protustranke bila u vlasništvu bake protustranke, koju je obrađivala njegova strina tako da su oni znali dokle je išla ta granica i gdje su se vidjeli tragovi oranja pa da su tako dakle poznavali granicu.

    Iz iskaza protustranke u bitnome je utvrđeno da on ogradu između parcela stranaka koja je zatečena na očevidu, nije osobno radio, ali da su ju po njegovom nalogu napravile druge osobe i to pravcem kakav je zatečen na predmetnom očevidu. Naime, pojasnio je da je on došao naknadno, nakon što je ograda već bila postavljena, pravcem kakav je i danas, ali da on s time nije bio zadovoljan, međutim da tih osoba koje su to radile, kada je on došao na predmetnu parcelu, više nije bilo, a da on nije htio raditi probleme pa je to tako i ostalo.

    U konkretnom slučaju, razvidno je da protustranka traži uređenje međe u posjed predlagatelja za cca 3 m2 od dugogodišnje žičane ograde između predmetnih parcela stranaka koju je sam dao postaviti pred otprilike 14 godina (prikaz situacije na slici vještaka sa lista 120 spisa).

    Iz iskaza stranaka, a i saslušanih svjedoka kao nesporno zajedničko svima, proizlazi da je spornu žičanu ogradu pred najmanje 10 godina, dala napraviti protustranka i da se predlagatelj složio s pravcem kako je ona postavljena i kako stoji sve do danas. Isto tako je nesporno utvrđeno da stranke svaka za sebe uživaju svoje parcele, mirno, osim spornog dijela na koji protustranka polaže pravo u smislu da joj to pripada u širini od 3m od žičane ograde između parcela stranaka u posjed predlagatelja za što je na terenu utvrđeno da dolazi uz sam zid kuće predlagateljice, praktički ispod krova kuće.

    Na očevidu je dalje utvrđeno da predmetna parcela predlagateljice u naravi predstavlja obiteljsku kuću sa uređenim, pokošenim i uredno održavanim dvorištem u kojoj ista živi sa obitelji, a da se duž sporne međe prema parceli protustranke između zida kuće predlagateljice i spomenute žičane ograde, nalaze zasađena stabla, (slika vještaka sa lista 121 spisa), dok da je parcela protustranke u naravi neizgrađena te da predstavlja dijelom ograđenu livadu, a ostatak oranicu cijelom površinom, sa podignutim kontejnerom te da naravno, protustranka tu ne živi. Također je uočeno da su duž spomenute žičane ograde, a na parceli protustranke, posađeni čempresi.

    U konkretnom je slučaju međa uređena prema pravičnoj ocjeni, jer na drugi Zakonom propisani način iz čl. 103. ZV-a se nije mogla urediti, budući nije bilo sporazuma stranaka, niti je bilo sporazuma oko toga da se uredi prema katastru, a i posljednji posjed prema ocjeni ovog suda je sporan, pa je prema tome uređena prema čl. 103. st. 3. ZV-a, dakle pravičnoj ocjeni.

    Ovo pored ostalog i stoga jer protustranka neosnovano traži uređenje međeizmeđu predmetnih parcela stranaka u posjed predlagatelja pravcem od žičane ograde za 3 m2 jer za to naprosto nema zakonskog uporišta. Naime uvidom u zk izvatke za predmetne nekretnine stranaka te skicu i nalaz vještaka Dubravka Gulić o tome kako je uređena međa, vidljivo je kao nesporno da su površine stranaka ovakvim uređenjem međe ostale iste kako su i bile upisane u zemljišnim knjigama, a predloženim uređenjem međe od strane protustranke proširenjem njene parcele u posjed predlagateljice za cca 3 m2 od žičane ograde, (slika vještaka sa lista 121 spisa)) povećava se površina parcele protustranke u odnosu na njenu iskazanu površinu u zemljišnoj knjizi, a i katastru, za što protustranka nije pružila sudu valjani dokaz u smislu da je to u njenom vlasništvu.

    Slijedom toga, riješeno je kao u izreci, primjenom odredbe čl. 103. st. 3. ZV-a te je međa uređena i obilježena na terenu sukladno pravičnoj ocjeni.

    U odnosu na naknadno podnesenu žalbu protustranke na očevid i mjerenje, valja istaći da je sud na očevidu postupio shodno zakonskoj odredbi iz čl. 103. st. 4. ZV- a, što je bio dužan po Zakonu učiniti, pa se prema tome, žalba na očevid i mjerenje protustranke, može smatrati preuranjenom jer isti ima pravo žalbe na ovo rješenje kao meritorno rješenje o međi koja je već uređena na predmetnom očevidu.

    U Zaprešiću, dana 11. prosinca 2025. godine

    Sudac:

    Maja Sarić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u 4 (četiri) istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

    DNA:

    1. Privremena zamjenica punomoćnice predlagateljice, SIB, odvj. 2. Protustranka, osobno

    3. U spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.