REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U KARLOVCU

PREKRŠAJNI ODJEL

Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac

Poslovni broj: Pp-1620/2023-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Prekršajni odjel, po sucu Ljiljani Skale, po prijedlogu sudske savjetnice Doris Horvat Gerić, uz sudjelovanje zapisničara Karoline Sestrić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika RO, kojeg brani Marina Loboja, odvjetnica u Zagrebu i Nera Gajdarov Beg, odvjetnica u Zagrebu, zbog prekršaja iz čl.54.st.3. i čl.142.st.6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 – u daljnjem tekstu: ZSPC-a), po prigovoru okrivljenika na obavezni prekršajni nalog PU karlovačke, Postaje prometne policije Karlovac KLASA: 211-07/23-4/10347, URBROJ: 511-05-13-23-1 od 14. veljače 2023., nakon provedenog žurnog postupka, 11. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik RO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R i D r. Z, rođen **.**.1981. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], drž.RH, VSS, diplomirani pravnik, odvjetnik, zaposlen u vlastitom odvjetničkom uredu, oženjen, otac jednog djeteta, mjesečna primanja od 2.500,00 do 3.000,00 EUR, prekršajno kažnjavan

k r i v  j e

I. što je 4. siječnja 2023. u 07,42 sati na cesti A1, dionica općina Karlovac, stacionaža 45 km + 0 m, upravljao osobnim vozilom marke BMW reg. oznake [registarska oznaka] i kretao se autocestom A1 od smjera Zagreba u smjeru Ogulina te je nadzorom brzine kretanja vozila na 45. km autoceste A1, na odmorištu Dobra, uređajem za mjerenje brzine kretanja vozila marke “Traffivision” utvrđeno kako se izvan naselja, gdje je vidno postavljenim prometnim znakom brzina kretanja vozila ograničena na 100 km/h, kretao brzinom od 150 km/h, što umanjeno za sigurnosnu razliku od 10% iznosi 135 km/h, što je 35 km/h brže od dozvoljenog,

II. čime je okrivljenik počinio prekršaj označen po čl.54.st.1. ZSPC-a, kažnjiv po čl.54.st.3. ZSPC-a,

III. nadalje, utvrđeno da se kretao navedenim vozilom lijevom prometnom trakom, iako je desna prometna traka u to vrijeme bila slobodna, odnosno nije bila zakrčena vozilima u koloni,

IV. čime je okrivljenik počinio prekršaj označen po čl.142.st.1. ZSPC-a, a kažnjiv po čl.142.st.6. ZSPC-a,

V. pa se

u t v r đ u j e

za prekršaj pod t.I. novčana kazna u iznosu od 260,00 EUR (dvjestošezdeseteura) za prekršaj pod t.III. novčana kazna u iznosu od 260,00 EUR (dvjestošezdeseteura)

VI. Na temelju čl.39. Prekršajnog zakona (“Narodne novine” broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – u daljnjem tekstu: PZ-a)

i z r i č e  s e

ukupna novčana kazna u iznosu od 520,00 EUR (petstodvadeseteura)

VII. Na temelju čl.33.st.11. PZ-a okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po primitku otpravka ove presude.

VIII. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je plaćena u cjelini.

IX. na temelju čl.34.st.1. PZ-a ako okrivljenik novčanu kaznu ne plati u

navedenom roku u cijelosti ili djelomično, naplatit će se prisilno.

X. Na temelju čl.139.st.3. PZ-a okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka iz čl.138.st.2.toč.3. PZ-a u paušalnom iznosu od 20,00 EUR (dvadeseteura), u roku od 30 (trideset) dana po primitku otpravka ove presude, jer će se u suprotnom u smislu čl.152.st.4. PZ-a naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. PU karlovačka, Postaja prometne policije Karlovac izdala je obavezni prekršajni nalog KLASA: 211-07/23-4/10347, URBROJ: 511-05-13-23-1 od 14. veljače 2023., protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih u izreci ove presude.

2. Kako je okrivljenik uložio prigovor na taj nalog zbog poricanja prekršaja, isti je stavljen izvan snage i nastavljen je žurni postupak u smislu čl.221.st.1.t.6. PZ-a.

3. Okrivljenik na ročištu pozvan da se očituje o optuženju i krivnji iskazao je da se ne smatra krivim za navedene prekršaje koji mu se optužnim prijedlogom stavljaju na teret. Ne sjeća se da je nešto primio od policije na licu mjesta navedenog dana, stoga bi htio to provjeriti, a i izvršiti uvid u spis predmeta kako bi se mogao i naknadno dodatno očitovati o svemu ovome što mu se stavlja na teret. Naveo je da je tog događaja pretjecao vozilo i zna da nije u skladu sa zakonom da se kreće po lijevoj prometnoj traci, ali ističe da je u istoj traci bio kako bi pretekao određeno vozilo na cesti i stoga to nije prekršaj. Pojašnjava da se i drugi sudionici u prometu, a pogotovo sada kada su ljetne gužve kreću po lijevoj prometnoj traci jer desna nije slobodna, odnosno zakrčena je drugim vozilima. Možda se zaista tom prilikom kada je pretjecao kretao brže od 100 km/h, maksimalno 110 do 120 km/h, ali upravo zato jer je pretjecao pa je to i po zakonima fizike logično da dolazi do povećanja brzine u takvoj situaciji, pa ni to se ne može smatrati prekršajem. Također ističe da brzina koja se navodi u optužnom prijedlogu, odnosno u obaveznom prekršajnom nalogu nije točna, pa prigovara ispravnosti uređaja koji je navodno izmjerio takvu brzinu. Isto tako smatra kako policajci koji su se vozili iza njega na udaljenosti na kojoj su bili takvu njegovu brzinu u smislu prekoračenja koji se navodi nisu mogli utvrditi. Pojasnio je da je on njih cijelo vrijeme vidio da se voze iza njega, pa se sigurno u takvoj situaciji kada zna da je to policija, ne bi tako vozio, pa ni činio navodni prekršaj. Koliko se sjeća, tada ništa na licu mjesta od policije nije dobio, niti su u njegovoj nazočnosti išta sastavljali, a niti je on išta potpisao. Pojasnio je da mu ništa nisu uručili, a ako su nešto i pisali, to je moglo biti samo naknadno. Sjeća se da je tada s njima razgovarao i objašnjavao im kako je došlo do povećane brzine, odnosno do greške u mjerenju brzine na njihovom uređaju jer to zna po zakonima fizike. Oni su mu tada rekli da to još sve moraju provjeriti, da nisu sigurni hoće li mu išta pisati, odnosno izdavati prekršajni nalog, tako da zaključuje da se radi o nekakvoj pogrešci i da je sve to bilo naknadno izdano bez njegove prisutnosti. Zna, s obzirom da je odvjetnik, da takvo postupanje nije pravedno, tj. da bi mu se ukoliko se zaista radi o nekakvom prekršaju trebalo sve dati odnosno izdati na licu mjesta, a što se u konkretnom slučaju nije dogodilo. Kako je već naveo, ništa nije od policije tom prilikom dobio, pa ističe kako ništa nije niti odbio potpisati, jer isto nije niti postojalo. Nakon uvida u spis istaknuo je kako iz ovjernice koja je dostavljena u spis predmeta jasno proizlazi različit serijski broj u odnosu na serijski broj uređaja koji se navodi na zapisniku o izmjerenoj brzini kretanja vozila. Također, iz potvrde za DO istaknuo je da je ista datirana iz 2015. i piše da se odnosi samo za tečaj i uređaje u nadzoru cestovnog prometa, a iz čega nije vidljivo da bi se navedeno odnosilo na predmetni model uređaja koji je korišten navodno prilikom mjerenja brzine. Iz zapisnika o izmjerenoj brzini, kao i obaveznog prekršajnog naloga, vidljivo je da nije evidentiran navedeni policijski službenik DO čije je uvjerenje dostavljeno u spis predmeta da bi se radilo o policijskom službeniku koji je navodno obavljao mjerenje brzine te je upitno da li je navedena osoba uopće bila prisutna. Stoga smatra da iz cjelokupne dokumentacije spisa ne proizlazi osnovanost optužbe, da nema dokaza da bi počinio prekršaj. Kako u spisu nema dostavljene video snimke niti fotografije niti dokaza da bi policijski službenik DO uopće sudjelovao kao ovlašteni službenik prilikom utvrđivanja prekršaja, nema dokaza da bi išta od navedene dokumentacije bilo sačinjeno od policijskih službenika prilikom navodnog utvrđivanja prekršaja, već tek sljedećeg mjeseca, očito je da postoje određeni nedostaci u utvrđivanju činjeničnog stanja i da dokumentacija koja je dostavljena u spis nije vjerodostojna te se osporava autentičnost cjelokupne dokumentacije dostavljene od policijske uprave koja je pokrenula postupak. Također, primjenom načela in dubio pro reo, smatra da je radi ekonomičnosti postupka potrebno isti obustaviti i utvrditi kako nema dokaza da je počinio sporne prekršaje. Naveo je da su policijski službenici i tužitelj u postupku nakon primitka obaveznog prekršajnog naloga imali dovoljno vremena u spis predmeta dostaviti zahtijevanu dokumentaciju, a koja je neophodna da bi se prekršaj mogao utvrđivati pred sudom. Predložio je obustaviti prekršajni postupak protiv njega zbog ekonomičnosti.

4. Na temelju čl.222.st.2. PZ-a provedeni su dokazi, pročitan je i izvršen je uvid u list 10 – povratnicu, list 11 – podnesak VIII PP Zagreb o uručenju pismena, list 12

– dopis PPRP Karlovac za uručenje pismena, list 13 – zapisnik o izmjerenoj brzini kretanja vozila, list 14 – izvješće o počinjenom prekršaju, list 15 – ovjernicu o ispravnosti mjernog uređaja, list 16 – uvjerenje o osposobljenosti za policijskog službenika DO za mjerila i uređaje u nadzoru cestovnog prometa, list 17 – potvrdu iz prekršajne evidencije za okrivljenika, list 21 – dopis upućen tužitelju, list 23 i 24 – podnesak tužitelja sa CD snimkom o izmjerenoj brzini kretanja vozila, list 40 – zapisnik o ispitivanju svjedoka DO te je izvršen uvid, tj. pregledane su fotografije snimke dostavljene od tužitelja (2 komada).

5. Okrivljenik je osporio autentičnost dokumentacije, odnosno fotografija koje su dostavljene u spis. Istaknuo je kako iz prve fotografije na kojoj se navodno vidi znak ograničenja i vozilo, da je ista nekvalitetna, da nije moguće utvrditi o kojem se vozilu radi niti registarski broj na predmetnom vozilu. U odnosu na drugu fotografiju također osporava autentičnost, nije niti vidljivo ograničenje brzine te se obje u cijelosti osporavaju kao relevantan dokaz u ovom postupku. Naveo je da dokaz koji bi se mogao koristiti u ovome postupku za utvrđivanje činjenica počinjenja prekršaja može biti isključivo snimka, a koja očito ne postoji, odnosno nije dostavljena valjana snimka u spis predmeta, a nije dostavljena niti valjana dokumentacija za upravljanje uređajem koji je navodno korišten od strane policijskog službenika gospodina DO, već samo generalna diploma iz 2015. godine koja se odnosi općenito na uređaje za mjerenje u prometu, a ne na konkretan model uređaja koji je zaista korišten te navedena potvrda sukladno važećim propisima ne predstavlja dokaz o osposobljenosti predmetnog policijskog službenika koji je navodno utvrđivao prekršaj. Naime, iz kasnije podnijetog prekršajnog naloga vidljivo je da je isti sačinjen od druge osobe i to punih mjesec dana nakon počinjenja navodnog prekršaja, a prilikom predmetnog događaja policijski službenici i to nepoznati policijski službenici nisu dostavili nikakve isprave niti obvezni prekršajni nalog niti bilo kakav zapisnik, a niti je on bilo što odbio potpisati jer o navedenom događaju na licu mjesta nikakva isprava i nije sačinjena, što je i vidljivo iz datuma predmetnog događaja u opisu prekršaja te obveznog prekršajnog naloga iz svih kasnijih dokumenata koji su dostavljeni u ovaj spis. Također, naveo je da u odnosu na navodni uređaj koji je korišten, vidljivo je da isti po serijskom broju ne odgovara zapisniku i obaveznom prekršajnom nalogu pa se ne može niti smatrati da je navodni uređaj kojim je izmjerena brzina valjano atestiran. Nadalje se očitovao kako je tužitelj u ovome postupku imao preko godinu i pol dana vremena dostaviti potrebnu dokumentaciju u spis predmeta kao i pristupiti na već dva održana ročišta na koja nije pristupio, a niti je pristupio niti ispričao svoj dolazak policijski službenik koji je navodno utvrdio predmetni prekršaj. Zbog svega navedenog predložio je da se obustavi predmetni postupak sve iz razloga što ne postoji nikakva valjana materijalna dokumentacija pa čak niti snimka iz koje bi se mogao utvrditi prekršaj, odnosno prekršaj nije dokazan, a podredno ako bi sud smatrao da određene okolnosti postoje, okrivljenik ukazuje na potrebu primjene načela in dubio pro reo, a sve radi ekonomičnosti vođenja ovog postupka uz činjenicu da tužitelj tijekom godinu i pol dana ne dostavlja valjanu dokumentaciju u spis predmeta. Za navedene fotografije nije vidljivo niti od koga su sačinjene, niti lokacija niti koji mjerni uređaj, a s obzirom da ne postoji video snimka, moguće je da se uopće ne radi o fotografijama sačinjenih od policijskih službenika već nekog drugog uređaja, a moguće i uređaja Hrvatskih autocesta, a što za sada nije niti moguće utvrditi. Predlaže da ga se oslobodi od optužbe temeljem stanja spisa. Okrivljenik je također prigovorio iskazu svjedoka DO.

6. Na temelju čl.222.st.3. PZ-a smatra se da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno provedenim dokazima. Ocjenjujući navode iz obrane okrivljenika i sve provedene dokaze, svaki posebno i sve zajedno, u ovom postupku nesporno je utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaje za koje se tereti, i to na način kako je opisano u izreci ove presude.

7. Odbijen je prijedlog okrivljenika da se iz spisa predmeta izdvoji zapisnik o ispitivanju svjedoka DO. Naime, isti zapisnik ne predstavlja nezakonit dokaz u smislu relevantnih odredbi PZ-a i Zakona o kaznenom postupku, stoga je takav njegov prijedlog odbijen. To što je svjedok iz opravdanih razloga ispitan na ročištu na kojem nije bio prisutan okrivljenik, po navedenim Zakonima ne predstavlja nezakonitost njegova ispitivanja, odnosno ovog dokaza.

8. Također je odbijen dokazni prijedlog okrivljenika da se navedeni policijski službenik ponovno sasluša u svojstvu svjedoka kao odugovlačeći, a obzirom da je isti svjedok već ispitan pred ovim sudom, i to detaljno i okolnosno na predmetni događaj. Osim toga, činjenično stanje stvari dovoljno je utvrđeno provedenim dokazima, tj. materijalnom dokumentacijom koja prileže spisu. Ovakav dokazni prijedlog okrivljenika ocijenjen je kao očito usmjeren na odugovlačenje postupka koji se vodi zbog lakših prometnih prekršaja za koje je izdan obavezni prekršajni nalog okrivljeniku, pa se isti sukladno PZ-u naziva žurni prekršajni postupak. Pri tome se ukazuje kako je takav prekršajni postupak uveden stupanjem na snagu PZ-a 1. siječnja 2008. i to kao odgovor zahtjevu učinkovitosti prekršajnih postupaka. Odredbom čl.222.st.2. PZ-a propisano je da će se u vođenju žurnog prekršajnog postupka provesti pojedine radnje sukladno ovome Zakonu pri čemu se ne primjenjuju odredbe ovog Zakona o glavnoj raspravi, njezinom zakazivanju i vođenju. Nadalje, stavak 3. istog članka Zakona određuje da sud sukladno odredbama ovoga Zakona poziva okrivljenika, svjedoke, vještaka i ostale radi ispitivanja te kada na temelju tih dokaza i drugih dokaza u spisu ocijeni da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno donosi odluku o prekršaju. Prema tome, sukladno zakonskim odredbama na žurni prekršajni postupak ne primjenjuju se odredbe PZ-a o glavnoj raspravi koje propisuju kontradiktorni postupak, a sudu je dana ovlast da po vlastitom nahođenju poduzima određene radnje kao što su ispitivanje okrivljenika ili svjedoka te izvođenje drugih dokaza uz mogućnost sudjelovanja stranaka. Stoga je ovaj sud, upravo na temelju ovakve ovlasti koje mu daje zakon, a sve radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja i donošenja pravilne i zakonite odluke, odlučio pozvati i ispitati u svojstvu svjedoka policijskog službenika koji je utvrđivao počinjenje prekršaja na licu mjesta. Dakle, radi se o odluci i procesnoj radnji isključivo ovog suda, a ne o dokaznom prijedlogu okrivljenika, stoga ovaj sud nije bio dužan okrivljenika pozivati na ročište na kojem bi bio ispitan policijski službenik, iako je ovaj sud to učinio, no iz opravdanih razloga, a to posebno uzimajući u obzir činjenicu da se radi o policijskom službeniku čiji je posao nepredvidljiv i raspoređen u različitim smjenama, zbog čega je slobodno vrijeme policijskih službenika ograničeno, odlučio ispitati policijskog službenika na ranijem ročištu nakon što je navedeni policijski službenik ispričao svoj nedolazak na zakazano ročište na kojem je trebao biti ispitan zbog privatnih obaveza, smatrajući navedeno opravdanim. Prema praksi Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP), u žurnim prekršajnim postupcima koji se vode radi prometnih prekršaja primjenjuje se kazneni aspekt čl.6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: EKLJP), i to u punoj strogoći, s time da iznimku od primjene kaznenog aspekta u punoj strogoći mogu činiti žurni prekršajni postupci u vezi "lakših" prometnih prekršaja. Takav stav ESLJP izrazio je u predmetu Ozturk protiv Njemačke, Marčan protiv Hrvatske, Bojić protiv Hrvatske i Petrović protiv Hrvatske. Tako je ESLJP u odluci Marčan protiv Hrvatske iznio stajalište da prekršaji u cestovnom prometu za koje je podnositelj proglašen krivim ne pripadaju tradicionalnim kategorijama kaznenih djela na koja se kaznenopravna jamstva prava na pravično suđenje primjenjuju u punoj strogoći. U toj presudi zaključeno je da sustav žurnog prekršajnog postupka, kako predviđa hrvatski pravni poredak dozvoljava postojanje iznimnih okolnosti koje umanjuju procesne zahtjeve predviđene pravom na pravično suđenje, npr. pozivanje stranaka i svjedoka ovisi o diskreciji suca, a što nije nužno nekompatibilno s jamstvima pravičnog suđenja iz čl.6. EKLJP-a. Navedena stajališta ESLJP ponovio je i u predmetu Bojić protiv Hrvatske, kao i u predmetu Petrović protiv Hrvatske. Prema tome, u konkretnom slučaju nije povrijeđeno načelo kontradiktornosti, a niti konfrontacijsko pravo okrivljenika. Dodatno se ističe kako je u ovom postupku okrivljenik imao mogućnosti poreći da je počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret i iznijeti sve činjenične i pravne argumente koje je smatrao korisnima, a što je i učinio, i to opširno i detaljno. Prvo je to učinio u prigovoru protiv izdanog obaveznog prekršajnog naloga podnesenog po braniteljici, zbog čega je isti stavljen izvan snage te je proveden žurni prekršajni postupak, a zatim i tijekom ispitivanja, tj. iznošenja obrane pred ovim sudom. Okrivljeniku je također omogućeno njegovo pravo uvida u kompletni spis predmeta te su mu tijekom postupka predočeni svi dokazi koji stoje protiv njega te je u njegovoj nazočnosti na ročištu pročitana cjelokupna materijalna dokumentacija koja prileži spisu, pa tako i iskaz svjedoka policijskog službenika, te je na takve dokaze imao mogućnost očitovati se i istima prigovarati, a što je on i učinio također detaljno i opširno.

9. Iz zapisnika o izmjerenoj brzini kretanja vozila (list 13 spisa) proizlazi da je dana 4. siječnja 2023. u 7,42 sati u Novigradu na Dobri, autocesta A1, na 45. km, izvan naselja, gdje je najveća dopuštena brzina u području mjerenja ograničena na 100 km/h, uređajem za mjerenje brzine Traffivision koji je prethodno ispitan na propisan način, izmjereno da se osobno vozilo reg. [registarska oznaka] kretalo brzinom od 150 km/h, kojim je upravljao vozač RO. U zapisniku se također navodi kako se prilikom mjerenja brzine koristila vožnja u slijedu te da je mjerenje obavljeno u odlasku vozila, kao i da izmjerena brzina umanjena za sigurnosnu razliku od 10% iznosi 135 km/h, dok se u napomeni policijskog službenika navodi kako je snimak prikazan počinitelju prekršaja. Navedeni zapisnik potpisan je od strane policijskog službenika DO koji je utvrdio brzinu kretanja vozila jer je njegov potpis identičan potpisu na zapisniku ovog suda o ispitivanju istoga kao svjedoka.

10. Iz izvješća o počinjenom prekršaju (list 14 spisa) proizlazi da je policijski službenik nadzorom vozila i vozača okrivljenog RO utvrdio da je isti 4. siječnja 2023. u 07,42 sati upravljao osobnim vozilom marke BMW serija 5, reg. [registarska oznaka] i kretao se autocestom A1, od smjera Zagreba u smjeru Ogulina, a na mjestu gdje je ograničenje brzine 100 km/h, kretao se brzinom od 150 km/h, umanjeno za 10% tolerancije uređaja, iznosi 135 km/h, čime je prekoračio brzinu kretanja vozila za 35 km/h. Nadalje se u izvješću navodi kako je isti konstantno koristio lijevu pretjecajnu traku iako mu je vozna traka bila slobodna. U predmetnom izvješću navodi se kako okrivljenik poriče počinjenje prekršaja te je isto potpisano od strane policijskog službenika DO, a pri čemu se navodi i njegov broj značke.

11. Iz ovjernice broj O-03-01422/22 (list 15 spisa) utvrđeno je da je predmetni uređaj za mjerenje brzine u vrijeme počinjenja prekršaja bio ispravan jer ista datira od 12. travnja 2022., a valjanost ovjernog žiga je jedna godina.

12. Iz uvjerenja o osposobljenosti (list 16 spisa) utvrđeno je da je policijski službenik DO osposobljen za rad s mjerilima i uređajima u nadzoru cestovnog prometa, pa tako i za ovo mjerilo, tj. za ovaj uređaj jer se istim mjeri brzina kretanja vozila u prometu na cesti.

13. Iz dvije fotografije snimke koje je tužitelj dostavio u spis po traženju ovog suda, utvrđeno je mjesto počinjenja prekršaja koji se okrivljeniku stavljaju na teret, tj. lokacija, vrijeme počinjenja (4. siječnja 2023. u 07,42 sati), vozilo okrivljenika marke BMW reg. [registarska oznaka], kretanje tog vozila po lijevoj prometnoj traci, dok desna nije zakrčena vozilima u koloni, kao i jasno postavljen i vidljiv znak ograničenja brzine kretanja vozila na 100 km/h. Prema tome, prigovori okrivljenika usmjereni na autentičnost fotografija, ne mogu se prihvatiti. Pregledom fotografija i uspoređivanjem vremena označenih na njima, jasno se može vidjeti kako se u konkretnom slučaju radi upravo o vozilu okrivljenika te se na temelju istog može utvrditi i njegovo kretanje kritične zgode. Također, ističe se kako se radi o fotografijama koje su po traženju ovog suda dostavljene od strane tužitelja, PU karlovačke, PPRP Karlovac.

14. Svjedok DO, policijski službenik iskazao je da se sjeća događaja, da je tom prilikom bio na "presretačima" te se vozio u službenom automobilu na mjestu suvozača snimača te su se kretali od smjera Zagreba u smjeru Ogulina na autocesti A1. Sjeća se da se predmetno vozilo kretalo po lijevoj prometnoj traci, dok je desna, vozna prometna traka bila slobodna pa je bio dužan kretati se po desnoj prometnoj traci. Izmjerena je njegova brzina kretanja od 150 km/h, što umanjeno za sigurnosnu razliku iznosi 135 km/h, a jasno je na tom dijelu postavljenim prometnim znakom brzina kretanja vozila ograničena na 100 km/h. Sjeća se da je okrivljenik negirao počinjenje ovih prekršaja te su izdali obavezni prekršajni nalog iz postaje. Baš zbog toga što je on poricao počinjenje ovih prekršaja, u takvim situacijama, kao i kad je u pitanju stjecaj prekršaja, obavezni prekršajni nalog izdaje se iz postaje, a ne na licu mjesta, već mu je na listu mjesta izdan zapisnik o izmjerenoj brzini kretanja vozila te mu je rečeno da će mu ostatak pismena, odnosno obavezni prekršajni nalog stići na kućnu adresu. Također je naveo kako je postupanje bilo u skladu sa svim propisima, pa mu je tako brzina kretanja pokazana. Istaknuo je kako su na ovom dijelu autoceste jasno postavljena ograničenja brzine kretanja vozila na 100 km/h vidnim prometnim znakovima, pa se tako poslije nadvožnjaka Drežnik, prije tunela Sveti Marko, poslije tunela Sveti Marko itd. nalaze vidno postavljeni prometni znakovi za brzinu kretanja vozila ograničenu na 100 km/h, pa je tako i na ovom dijelu gdje je počinjen ovaj prometni prekršaj vezano za prekoračenu brzinu.

15. Navedenu materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu sud ocjenjuje valjanom i objektivnom jer je ista sastavljena od strane policijskog službenika koji je u okviru obavljanja svog uobičajenog posla, tj. službenih radnji, postupao i na licu mjesta utvrdio počinjenje prekršaja od strane okrivljenika kao vozača, dok je ostala dokumentacija izdana od strane nadležnih javnopravnih tijela. Stoga istu dokumentaciju sud u cijelosti prihvaća kao vjerodostojnu. Prema tome, navedeni prigovori okrivljenika na ovu dokumentaciju ne mogu se prihvatiti. Naime, iz predmetne dokumentacije utvrđene su sve bitne činjenice, tj. utvrđeno je kako je kritične zgode u 07,42 sati na navedenoj lokaciji okrivljenik upravljao predmetnim osobnim vozilom reg. [registarska oznaka] te se kretao brzinom od 150 km/h, a koja je i točno izmjerena jer je u to vrijeme uređaj za mjerenje brzine bio ispravan. Također je utvrđeno kako se tom prilikom vozilom kretao po lijevoj prometnoj traci, iako je desna bila slobodna, tj. nije bila zakrčena vozilima u koloni. Navedena materijalna dokumentacija potkrijepljena je i iskazom svjedoka DO koji je sud u cijelosti prihvatio. Naime, svjedok je iskazivao sigurno, objektivno, jasno i uvjerljivo, sjećajući se detalja i okolnosti vezanih uz predmetni događaj kojem je neposredno svjedočio u svojstvu suvozača u službenom vozilu. Dakle, radi se o policijskom službeniku koji je u obavljanju svog posla, u standardnoj policijskoj proceduri neposrednim opažanjem i na temelju uređaja za mjerenje brzine utvrdio počinjenje ovih prekršaja od strane okrivljenika. Tako je utvrdio da se okrivljenik osobnim vozilom izvan naselja kreće nedopuštenom brzinom za 35 km/h više od dozvoljenog jer je na tom mjestu brzina kretanja vozila ograničena na 100 km/h, kao i to da se isti kreće lijevom prometnom trakom, iako desna prometna traka nije bila zakrčena vozilima u koloni. Prema tome, nema razloga zašto bi policijski službenik koji je u okviru obavljanja svog uobičajenog posla utvrdio počinjenje navedenih prekršaja, teretio bilo kojeg vozača, pa tako i okrivljenika za prekršaje, a da ih nije počinio. Iskaz svjedoka u skladu je s predmetnom materijalnom dokumentacijom (izvješćem o počinjenom prekršaju, zapisnikom o izmjerenoj brzini kretanja vozila i fotografijama).

16. S obzirom na sve navedeno, obrana okrivljenika ne može se prihvatiti te sud ocjenjuje da je ista usmjerena isključivo na odugovlačenje ovakvog žurnog prekršajnog postupka i izbjegavanje prekršajnopravne odgovornosti za ove počinjene prekršaje. Svim provedenim dokazima u ovom postupku nesporno je utvrđeno počinjenje prekršaja koji se okrivljeniku stavljaju na teret na način kako se to navodi u izdanom obaveznom prekršajnom nalogu, tj. u optužnom prijedlogu i kako je opisano u izreci ove presude. Dodatno se ističe kako je svjedok svojim iskazom pojasnio da je postanje prema okrivljeniku konkretne zgode bilo u skladu sa svim propisima, pri čemu mu je brzina kretanja vozila pokazana, a što se navodi u sastavljenom zapisniku koji prileži spisu. Svjedok je također pojasnio kako je obavezni prekršajni nalog zbog ovih prekršaja koji se okrivljeniku stavljaju na teret izdan naknadno, a ne na licu mjesta, a što je također vidljivo iz spisa predmeta jer je on taj nalog zaprimio na kućnoj adresi. Pri tome se okrivljeniku ukazuje kako PZ-om nije propisana obveza izdavatelja obaveznog prekršajnog naloga da na mjestu počinjenja prekršaja počinitelju prekršaja izdaje takav nalog te ga se upućuje na odredbu čl.239.st.6. PZ-a.

17. Odredbom čl.54.st.1. ZSPC-a propisano je da se na cesti izvan naselja vozač ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakovima. U ovom postupku nesporno je utvrđeno da je okrivljenik postupio suprotno navedenoj odredbi, jer se kretao brzinom za 35 km/h većom od dopuštene, a u njegovom djelu stekla su se sva bitna obilježja prekršaja iz čl.54.st.3. ZSPC-a, a sve kako je to opisano pod t.I. u izreci ove presude.

18. Nadalje, okrivljenik je postupio suprotno čl.142.st.1. ZSPC-a, a u njegovom djelu stekla su se sva bitna obilježja prekršaja iz čl.142.st.6. ZSPC-a, sve kako je to opisano pod t.III. u izreci ove presude, jer se kretao lijevom prometnom trakom, a desna prometna traka u to vrijeme bila je slobodna, odnosno nije bila zakrčena vozilima u koloni, pa se okrivljenik trebao kretati desnom prometnom trakom.

19. Na temelju čl.36. PZ-a za navedene prekršaje izrečene su novčane kazne u točno utvrđenim zakonskim iznosima. Elemenata za ublažavanje kazne nije bilo zbog činjenice što je okrivljenik već prekršajno kažnjavan, i to upravo za prekršaj prekoračenja brzine iz čl.53.st.4. ZSPC-a, što je utvrđeno iz potvrde iz prekršajne evidencije. Stoga mu je ovaj sud izrekao ukupnu novčanu kaznu u iznosu od 520,00 EUR te se smatra da će se istom ostvariti svrha kažnjavanja propisana čl.32. PZ-a.

20. Ukoliko okrivljenik u određenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

21. Trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 EUR određen je prema trajanju i složenosti postupka.

U Karlovcu 11. prosinca 2025.

Zapisničar

Odluku izradila sudska savjetnica Karolina Sestrić,v.r.

Doris Horvat Gerić,v.r.

Sudac

Ljiljana Skale,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nije dopuštena žalba (čl.244.st.1. PZ-a)

Ova presuda je pravomoćna.

DOSTAVITI:

1. Okrivljeniku

2. Braniteljicama

3. Tužitelju

4. Spis