REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U KRIŽEVCIMA

48260 KRIŽEVCI

Ivana Zakmardija Dijankovečkog 14

Poslovni broj: R1-171/2023-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru – Stalna služba u Križevcima po sucu Miroslavu Lovrekoviću kao sucu toga suda u izvanparničnom predmetu predlagateljice Slađane Gašparić, [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke ĆĐ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima Zajedničkog odvjetničkog ureda Sanela Kontin Miklin i Željko Rožić odvjetnicima iz Križevaca, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine, 11. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I Određuje se isplatom, razvrgnuće suvlasničke zajednice predlagateljice ZĐ, [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] kao suvlasnice 2/3 dijela i protustranke ĆĐ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao suvlasnice 1/3 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] ko. [katastarska općina], označenih kao:

- čkbr. [katastarska čestica] vinograd Poljanak u Trkaču pov. 56 čhv. - čkbr. [katastarska čestica] vinograd Poljanak u Trkaču pov. 111 čhv. - čkbr. [katastarska čestica] vinograd Poljanak u Trkaču pov. 168 čhv. - čkbr. [katastarska čestica] vinograd Poljanak u Trkaču pov. 56 čhv. - čkbr. [katastarska čestica] vinograd kod kuće u [adresa] pov. 200 čhv. - čkbr. [katastarska čestica] oranica ograda u Trkaču pov. 738 čhv. - čkbr. [katastarska čestica] oranica ograda u Trkaču pov. 594 čhv. - čkbr. [katastarska čestica] oranica ograda u Ograda pov. 605 čhv. - čkbr. [katastarska čestica] voćnjak kod kuće u [adresa] pov. 117 čhv. - čkbr. [katastarska čestica] kuća br. 5 sa dvorištem u Trkaču pov. 207 čhv. - čkbr. [katastarska čestica] voćnjak kod kuće u [adresa] pov. 145 čhv. ukupne površine 2997 čhv, na način da predlagateljica ZĐ, protustranci ĆĐ isplati iznos od 13.272,28 eura/100.000,00 kuna.

II Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda nakon pravomoćnosti ove presude i dostave dokaza o izvršenoj isplati predlagateljice protustranki iznosa od 13.272,28 eura/100.000,00 kuna, provesti na nekretninama navedenim u toč. I izreke presude, brisanje prava vlasništva protustranke ĆĐ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u 1/3 dijela, uz istovremeni upis predlagateljice ZĐ, [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] u 1/1 dijela, po prijedlogu predlagateljice.

III Nalaže se protustranci da predlagateljici naknadi trošak izvanparničnog postupka u iznosu od 460,70 eura.

Obrazloženje

1. Predlagateljica ZĐ podnijela je ovom sudu prijedlog za razvrgnuće nekretnina pobliže navedenih u izreci ovog rješenja. U prijedlogu navodi da joj suvlasnička zajednica ne odgovara u više navrata pokušala je dogovoriti diobu predmetnih nekretnina sporazumno s protustrankom, a na što se ista oglušila i nije iskazala spremnost za postizanje dogovora te stoga predlagateljica predlaže provedbu sudskog postupka diobe isplatom, a sve iz razloga što predmetne nekretnine nije moguće geometrijski podijeliti, a predlagateljica ima osobito ozbiljan razloga za razvrgnuće isplatom. Sukladno čl. 50. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /"Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 153/12, 152/14 – u daljnjem tekstu ZV/ kad razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća ako takav postoji a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koji bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Nadalje u prijedlogu se navodi da je stavkom 2. istog članka propisano ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1, sud će dijeljene pokretnine dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski dok je u čl. 51. st. 1. ZV propisano da suvlasnik ima pravo razvrgnuća isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom ili ako učini vjerojatnim da za to postoji ozbiljan razlog pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji odredi sud. Predmetna nekretnina u naravi predstavlja manji stambeni objekt s pomoćnim gospodarskim objektima i pripadajuće zemljište i nije moguća geometrijska podjela i uspostava samostalnih uporabnih cjelina. Isto tako geometrijskom podjelom umanjila bi se gospodarska vrijednost ostalih nekretnina pa predlagateljica predlaže sudu odrediti razvrgnuće suvlasništva isplatom. Osobito važan razlog za to je da je ona član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva sa sjedištem u [adresa] te upravo predmetne nekretnine koristi u svrhu obavljanja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i to već dugi niz godina i tako osigurava svoju životnu egzistenciju. To je vidljivo i iz rješenja Porezne uprave jer ista plaća doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje po osnovi poljoprivredne djelatnosti. Predlagateljica dugi niz godina sama održava i podmiruje troškove održavanja predmetne nekretnine dok protustranka ni u jednom trenutku od kako je stekla 1/3 suvlasničkog dijela nije podmirila bilo kakve troškove. Ujedno u nekretninu je potrebno uložiti dosta novčanih sredstava budući da je stambeni objekt izgrađen prije više od 25 godina. Iz svega navedenog predlagateljica navodi proizlazi da ima ozbiljan razlog za razvrgnuće predmetne nekretnine isplatom i to na način da joj pripadne predmetna nekretnina u cijelosti uz isplatu protustranci vrijednosti njenog suvlasničkog dijela.

2. Protustranka ĆĐ je u podnesku od 21. listopada 2019. godine /list 14/ priznala da je suvlasnica predmetnih nekretnina zajedno sa predlagateljicom, smatra da bi se kuća mogla podijeliti ako bi se napravio još jedan ulaz, a nekretnine bi se mogle geometrijski podijeliti ali na način da pojedine nekretnine – čestice pripadnu svakoj pojedinoj stranci.

3. U provedenom dokaznom postupku sud je pročitao zemljišnoknjižni izvadak /6-7/, rješenja /8-9/ i /10-13/, Zk izvatke i prijepis posjedovnog lista11/105,108 i 112- 116/, proveo je očevid na predmetnim nekretninama /21-23/, proveo je vještačenje po vještaku Marku Kašik /33-61/, saslušao je predlagateljicu /81/, protustranku /85- 86/.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP), u vezi čl. 21. st. 1 Zakona o vanparničnom postupku /Službene novine Kraljevine Jugoslavije br. 45/1934, Narodne novine br. 73/1991 i 59/2023/ sud je utvrdio da je prijedlog predlagateljice osnovan.

5. Odredbom čl. 50. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /NN br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje ZVSP/ propisano je:

(1) Kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.

(2) Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.

(3) Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja.

(4) Ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

6. Odredbom čl. 51 ZVSP-a propisano je:

(1) Suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ostali suvlasnici imaju do isplate založno pravo na stvari koja je pripala tražitelju razvrgnuća. Ne isplati li ih u roku, oni mogu zahtijevati ispunjenje ili naplatu iz vrijednosti zaloga, a mogu i tražiti da se poništi odluka o razvrgnuću isplatom.

(3) Suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem devet desetina, ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz stavka 1. ovoga članka.

7. Iz procjenbenog elaborata stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina JĐ /33-59/, proizlazi da nije moguća fizička podjela građevine obiteljske kuće na dva odvojena dijela /stana/ sposobna za samostalno korištenje i uporabu sukladno suvlasničkim omjerima, a koji mogu biti predmet uknjižbe posebnih dijelova građevine. Osnovni uvjet mogućnosti podjele jedne građevine – gospodarstva na dvije ili više odvojenih cjelina sposobnih za samostalno korištenje i uporabu je osiguranje minimalnih potrebnih uvjeta za samostalno korištenje, a prema kojemu svaki prostor mora imati vlastiti ulaz, kupaonicu, kuhinju, prostor za boravak i odvojenu infrastrukturu uz opasku da je moguće koristiti zajedničke glavne priključke na infrastrukturu uz ugradnju kontrolnih brojila. Obzirom da prema stanju prostora na dan uviđaja osnovni uvjet nije zadovoljen tj. da je stambena zgrada – kuća građena i funkcionira kao jedna stambena cjelina mišljenje je vještaka da istu nije moguće prema postojećem stanju i postojećim suvlasničkim omjerima podijeliti na dvije odvojene stambene cjeline sposobne za samostalno korištenje i uknjižbu posebnih dijelova građevine sukladno propisima i pravilima za takve objekte bez dodatnih ulaganja. Isto se odnosi na podjelu gospodarstva kao jedne cjeline. Vještak navodi da parcele koje su predmet ovog postupka čine jednu zajedničku cjelinu gospodarstva, građevinske parcele su čkbr. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] i prema odredbama prostornog plana uređenja Grada Križevaca nalaze se unutar građevinskog područja dok se ostale parcele nalaze van granica građevinskog područja. Vještak je utvrdio tržnu vrijednost svih nekretnina koje su predmet ovog postupka u ukupnom iznosu od 226.228,62 kune, odnosno 30.032,99 eura s time da je vrijednost 2/3 predlagateljice [adresa].819,08 kuna/20.021,99 eura, a 1/3 protustranke Milene Šporer 75.409,54 kune/10.011,00 eura.

8. Saslušana kao stranka predlagateljica ZĐ /81 i106/, iskazala je da su predmetne nekretnine jedna cjelina obiteljska nedovršena kuća, dvorište, gospodarske zgrade kao i poljoprivredno zemljište. U kući ne živi jer je nedovršena. Protustranka koja je njena sestra ne dolazi na predmetne nekretnine niti ih na bilo koji način koristi, a stekla ih je nasljeđivanjem iza pokojnog oca 2009. godine. Nekretnine obrađuje, član je OPG-a kojeg je nositelj njena majka LĐ. Zainteresirana je za isplatu da joj nekretnine pripadnu u cijelosti kuću bi dovršila i osposobila za stanovanje, a poljoprivredno zemljište bi obrađivala i dalje na isti način kao i do sada. Protustranku bi isplatila s nalazom i mišljenjem vještaka pa čak i više nudi joj 100.000,00 kuna. Navodi da s majkom živi kod strica i u toj kući ima suvlasnički dio 7/36 dijela. OPG se bavi proizvodnjom sira, oranice koje su predmet ovog postupka obrađuje kako bi osigurala prehranu stoke. Navodi da je njena majka kao nositelj OPG-a vlasnik 4 krave, od kojih dobivaju mlijeko koje prerađuje u sir i prodaje, mirovina majke je jako mala, osim na OPG-u nigdje ne radi, a nekretnine koje su predmet postupka su potrebne za uzgoj poljoprivrednih sirovina za prehranu navedene stoke. Kada mi se pokaže zk uložak na listu 107 spisa navodim da je točno da sam ja suvlasnica nekretnina navedenih u predmetnom zk ulošku, vjerojatno je to kuća u kojoj živi, na adresi [adresa]. Ne znam da li sestra, protustranka ima drugih nekretnina u svojem vlasništvu osim nekretnina navedenih u zk. ul [broj ZK uloška] i nekretnina koje su predmet ovog postupka. Zna gdje ona živi, u kući u kojoj su joj svekar i svekrva dali na korištenje, to je dvojni objekt, u prizemlju žive šogor i šogorica, a na katu njezin suprug, ona i dijete. Navodi da je pozivala protustranaku s obzirom da joj je tako stalo do djedovine da dođe pomoći i održavati, nekretnine, jer to ne mogu sami, tako da se ove godine vinograd ni ne obrađuje, a majka i stric su stari i pomoć bi dobro došla.

9. Saslušana na iste okolnosti protustranka ĆĐ /85 i 106-107/ iskazala je da joj je neprihvatljiv prijedlog predlagateljice, ne želi ostati bez 1/3 svojih nekretnina obzirom da je to njeno očinstvo, a ona i suprug su učestvovali u izgradnji nekih objekata konkretno gospodarskih objekata, dolazi na te nekretnine ali izbjegava dolazak kada je njena sestra kod kuće da se ne bi svađali. Predmetne nekretnine obrađuje njena sestra odnosno radove za nju radi njihov stric jer svi zajedno žive u zajedničkom domaćinstvu. Sestra ju je istjerala iz tih nekretnina 2009. godine kada im je umro otac. Poznato joj je da je sestra član OPG-a, spremna ju je isplatiti prema nalazu vještaka odnosno čak i više u iznosu od 200.000,00 kuna. Ne zna zašto bi se trebala odreći tih nekretnina za tako mali iznos. Bilo bi joj prihvatljivo da joj pripadne kuća, a sestri zemlja. Navodi da ona osim predmetnih nekretnina nemam drugih nekretnina, živi u tuđoj kući, u tuđem dvorištu sa tuđim ljudima, ne živi u nekim uvjetima i ja bih želja tu kuću urediti i da živi u njoj, Ona je sve godine do očeve smrti radila na obiteljskom imanju, sve su radili, njen muž je radio s traktorom, balirao i radio sve druge potrebne poslove, a također su sudjelovali i kada su se građevine na tim nekretninama gradile. Nije pokretala nikakav postupak za razvrgnuće suvlasništva, odnosno za pravo sukorištenja zajedničkih nekretnina, iz razloga jer svoju sestru voli i ne želi ići protiv nje. Često prođe kraj predmetnih nekretnina, ali na njih ne dolazi zbog obiteljskih odnosa. I nadalje ostaje kod svoje ponude za predmetne nekretnine u iznosu od 200.000,00 kuna odnosno 26.500,45 eura. Nije u lošim odnosima sa svojim stricem.

10. S prijedlogom protustranke da se suvlasnička zajednica podijeli na način da ista zadrži kuću, a da predlagateljici pripadnu sve ostale nekretnine, predlagateljica se nije suglasila te je navela da joj taj prijedlog nije prihvatljiv.

11. Iz svega naprijed iznesenog proizlazi da protustranka ne osporava suvlasničke omjere, predlaže fizičku podjelu ali na način da njoj pripadne kuća, a predlagateljici ostale nekretnine, a što predlagateljica ne prihvaća. Dakle, nesporno je da među strankama ne postoji sporazum o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice. Nadalje iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je nemoguća geometrijska podjela kuće i gospodarskih zgrada kao i poljoprivrednog zemljišta jer čine jednu gospodarsku cjelinu, a vidljivo je da čestice koje su poljoprivredno zemljište nemaju direktni pristup sa javne površine, te da je pristup omogućen preko uličnih parcela na kojima se nalazi kuća i gospodarske zgrade.

12. Temeljem izvedenih dokaza u ovom postupku sud zaključuje da:

- predlagateljica obrađuje predmetne objekte u svrhu ostvarivanja sredstava za život putem OPG-a, jer predmetne nekretnine predstavljaju izvor egzistencije predlagateljice i njene majke s obzirom da se između ostalog radi o gospodarskim objektima u kojem borave životinje. Svakodnevnom brigom oko životinja i stvarajući proizvode od istih predlagateljica zarađuje za život i time ostvaruje svoje pravo na rad;

- predlagateljica je godinama u faktičnom posjedu predmetnih nekretnina, dok protustranka ni na koji način nije faktično ni operativno ni životno vezana na predmetne nekretnine;

- važnost nekretnina za egzistenciju predlagateljice ogleda se i u činjenici pokretanja postupka radi rješavanja pitanja suvlasništva, a sve u svrhu razrješenja suvlasničkih odnosa kako bi predlagateljica, nakon što postane vlasnica, mogla ulagati u predmetne nekretnine, a nekretnine su u iznimno lošem stanju, prijeti im urušavanje i predstavljaju izravnu ugrozu kako za životinje tako i za ljude.

- loše stanje nekretnina ukazuje i na pasivnost i nezainteresiranost protustranke za predmetne nekretnine. Sud ne prihvaća životnim navod prostustranke kako je vezana za sporne nekretnine jer se radi o njenom očinstvu i koja se ne želi odreći predmetne nekretnine za mali iznos, dok protustranka nema valjani objektivni razlog zašto nije ulagala u svoju očinsku kuću i pomagala održavavati je već je dopuštala da ista propada jer bi značaj da je nešto očinstvo, trebalo kod protustranke imati prevagu. Navedeno proizlazi i iz navoda protustranke na ročištu od 14. rujna 2022. „Ja imam drugi prijedlog za predlagateljicu da mi izgradi kuću na drugoj nekretnini koja bi imala toliko kvadrata koliko me pripada u predmetnoj kući možda čak i manje", jer nije logično da bi protustranka pristala na kuću na potpuno drugoj nekretnini ako joj je nekretnina koja je predmet spora od tolike važnosti.

- predlagateljice želi ulagati u nekretnine, ali nema objektivni razlog za takva ulaganja s obzirom da se radi o suvlasništvu u čije opstojanje druga suvlasnica ne želi ulagati.

- predlagateljica nema riješeno stambene pitanje te zajedno sa majkom stanuje u kući strica, a sporne nekretnini se sastoje i od obiteljske kuće koja je u potpunosti neuseljiva, a isplatom suvlasničkog djela predlagateljica bi postala vlasnica, te bi ulaganjem u obiteljsku kuću istu učinila useljivom, riješila svoje stambeno pitanje i ostvarila pravo na dom, dok protustranka ima riješeno stambeno pitanje i predmetna nekretnina joj ne predstavlja dom, niti joj na bilo koji način utječe na egzistenciju; 13. Kako je nesporno da se isključivo predlagateljica duži niz godina brine o predmetnim nekretninama i koristi ih za gospodarsku djelatnost od koje živi, da iste sadrže i gospodarske zgrade i poljoprivredno zemljište potrebno za gospodarsku djelatnost kojom se OPG čiji je član bavi, sud je isto cijenio osobito ozbiljnim razlog u smislu odredbe čl. 51. st. 1. ZV-a da se razvrgnuće provede isplatom protustranke.

14. Slijedom navedenog, obzirom iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka JĐ dipl. ing. građ. proizlazi da predmetne nekretnine nije moguće podijeliti fizičkim putem, a stranke nisu postigle dogovor da bi jednoj pripala kuća, a drugoj nekretnine, u smislu odredbe čl. 52. st. 1. ZVSP-a, sud zaključuje da je s obzirom na okolnosti opravdan način da se dioba predmetnih nekretnina izvrši na način da predmetne nekretnine u cijelosti pripadnu predlagateljici, a da protustranku, ovdje predlagateljice ista isplati na naslov njezinog suvlasničkog dijela, u iznosu od 13.272,28 eura/100.000,00 kuna, dakle u iznosu većem od iznosa na koji je procijenjena vrijednost predmetne nekretnine od strane vještaka, a koji iznos je predlagateljica ponudila protustranci na ročištu od 9. ožujka 2022.

15. Sud je imajući u vidu da je procjena predmetnih nekretnina izvršena 2020., da su tržišne cijene nekretnine, zadnjih godina u cijeloj državi znatno porasle te da je predlagateljica ponudila protustranci na ročištu od 9. ožujka 2022. razvrgnuće isplatom iznosa od 100.000,00 kuna, sud je cijenio opravdanim odrediti razvrgnuće suvlasničke zajednice predlagateljice i protustranke, isplatom iznosa od 13.272,28 eura/ 100.000,00 kuna.

16. Obzirom da je predlagateljica završno predložila razvrgnuće isplatom iznosa od 75.409,54 kune/10.011,00 eura, a sud odredio razvrgnuće isplatom iznosa od 13.272,28 eura/ 100.000,00 kuna, da je radi provedbe postupka razvrgnuća bilo nužno provesti građevinsko i mjerničko vještačenje, temeljem odredbe čl. 20. st. 2. Zakona o vanparničnom postupku protustranka je dužna predlageteljici naknaditi trošak postupka u iznosu od 460,70 eura, na ime polovice plaćenih troškova provedenog građevinskog i mjerničkog vještačenja i plaćenih sudskih pristojbi.

17. Slijedom izloženog riješeno je kao u izreci.

U Križevcima, 11. prosinca 2025.

Sudac

Miroslav Lovreković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu ali putem ovog suda pismeno u 3 istovjetna primjerka.