REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SESVETAMA
Industrijska cesta 15, Sesvete
Poslovni broj: P-54/2024-33
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Općinski sud u Sesvetama po sucu toga suda Ivi Raos, u pravnoj stvari 1. tužitelja ĐS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja HS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupani po punomoćniku Srećku Novak-Perjanecu, odvjetniku iz Sesveta, protiv tuženika Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 30. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 11. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku GRAD ZAGREB, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, (OIB: [osobni identifikacijski broj]) da tužiteljima ES iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i PS iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) solidarno isplati iznos od 37.100,00 EUR-a na ime naknade za izvlaštenje z. k. čest. [katastarska čestica] put-nepl. Glavna ulica sa 1873 m2 upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te se tuženiku nalaže naknaditi trošak ovog parničnog postupka s zakonskim zateznim kamatama, tekućim od 11. prosinca 2025. pa do isplate, sve u roku od 15 dana
III. Nalaže se tuženiku GRAD ZAGREB, Trg Stjepana Radića 1, OIB: [osobni identifikacijski broj] da naknadi tužiteljima ES iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i PS iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 12.090,25 Eur zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 11. prosinca 2025. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je tužba povučena za iznos od 103.496,20 Eur.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli ovom sudu tužbu u kojoj navode kako se tuženik uknjižio kao vlasnik, na čestici tužitelja i to temeljem Rješenja Općinskog suda u Sesvetama posl.br. Z-14226/2019 od 17.12.2019. god., na z. k. čest. [katastarska čestica] put-nepl. Glavna ulica sa 1873 m2 upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dotadašnje suvlasništvo tužitelja na ravne dijelove, uz istovremenu promjenu površine i kulture na novu: čest.kat.br. 186 nerazvrstana cesta, [adresa] sa 1859 m2, kao i uknjižbu prava vlasništva u korist: javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, a da za takovu promjenu prava vlasništva i stjecanja toga prava, nije prijašnjim vlasnicima isplatio nikakvu naknadu u vidu tržišne cijene vrijednosti zemljišta te je na takav način stekao imovinsku korist, a na strani prijašnjih vlasnika ovdje tužitelja, nastalo je umanjenje i šteta. Tužitelji su postali vlasnici čestice nasljeđivanjem, temeljem ovosudnog rješenja O-14226/2019 iza smrti svog oca TS. Tuženik je nekretnine opisane u točki I. ove tužbe stekao u neotuđivo vlasništvo temeljem odredbi članka 131. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14; dalje: ZoC), a da prethodno nije proveo postupak izvlaštenja i plaćanja naknade tužiteljima. Tužitelji uz tužbu prilažu odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske (objavljena u NN 23/17 (15.03.2017.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-6326/2011 i dr. od 7. Veljače 2017., ukazujući da im je zemljište oduzeto mimo jasnih pravnih pravila, jer drže da prema pravnoj analizi i tumačenju iznijetom u cit. odluci Ustavnog suda, njihova čestica u času stupanja ZoC-a, kao i u trenutku prijenosa prava vlasništva na tuženika, nije uopće predstavljala nerazvrstanu cestu, a kako je to uređeno cit. Zakonom te 2. da im za takvu promjenu prava vlasništva sa njihova imena na ime i vlasnost tuženika, nije isplaćena nikakva naknada, što bi upućivalo da se u konkretnom slučaju radilo o nezakonitoj konfiskaciji imovine građana RH. Tako je u cit. Rješenju Ustavnog suda RH u dijelu pod t. V. t. 21. “Ocjena Ustavnog suda” zauzet slijedeći stav: “ceste koje prema nomenklaturi ZoC 84/11 ulaze (odnosno mogu ući) u kategoriju tzv. nerazvrstanih cesta su zapravo dio ukupnosti javnih cesta koje su postojale na području RH u trenutku stupanja na snagu ZoC 84/11 koje su u to vrijeme sve bile u vlasništvu RH, ali je riječ o tome da se ZOC 84/11 uvodi mogućnost “pretvorbe” u kojoj dio postojećih javnih cesta može dobiti status nerazvrstanih…itd.” Nastavno, tužitelji upućuju na ocjenu Ustavnog suda iznijetu u t. 23. Cit. Rješenja broj: U-I- 6326/2011 i dr. od 7. Veljače 2017., (obrazlažući svoju odluku u pogledu osporenih čl. 131., 132. i 133. ZoC 84/11 čija se suglasnost s Ustavom osporavala ) Ustavni sud nam zapravo tumači što je bio cilj i svrha zakonodavca prilikom donošenja ovog zakona i koji je “duh” cit. Zakona - pravila ovih članaka se odnose “ na upis prava vlasništva na cestama koje se u smislu čl. 98 ZoC 84/11 smatraju nerazvrstanim cestama, a koje su izgrađene prije stupanja na snagu tog zakona te je za njih proveden (odnosno morao biti proveden) postupak oduzimanja i plaćanja naknada”. (vidi t. 23. Cit Rješ. Ustavnog suda). Još jasnije Ustavni sud obrazlaže u nastavku, da je čl. 131., 132., I 133 ZOC 84/11 zakonodavac uredio postupovna pravila prema kojima će se, kod proglašenja javne ceste nerazvrstanom, provesti ne samo brisanje vlasništva RH radi upisa vlasništva jedinice lokalne samouprave, već da je, uvažavajući stanje zemljišnih knjiga u RH, uredio i pitanje samog upisa prava vlasništva RH (osporeni čl. 124 ZoCest 84/11) kada taj upis nije bio proveden – odnosno, u načelu, uredio je sve upise prava vlasništva javnopravnih subjekata na nekretninama koje su u naravi postojeće ceste, a koji upisi do tada, iako su mogli biti, nisu bili provedeni. Prema tome, Ustavni sud drži da se mora raditi o dva uvjeta da bi se radilo o nerazvrstanoj cesti, njena izgrađenost prije stupanja na snagu zakona te da je proveden postupak izvlaštenja. Tužitelji ističu kako je nesporna činjenica da u času donošenja cit. Zakona tj.na dan 01.01.1997. god., kao i prije časa oduzimanja njihova zemljišta, odnosno do trenutku prijenosa prava vlasništva, nekretnina koja je bila u naravi put-neplodno, nije izgrađena kao cesta, kao i činjenica da se niti za života njihova prednika tj. oca TS, niti za vrijeme dok su isti bili suvlasnici, nije vodio nikakav postupak izvlaštenja, niti su za oduzimanje zemljišta ikada zaprimili naknadu, od tuženika. Osim toga, ističe se da su tužitelji dugi niz godina, a svakako od časa kada su nekretninu naslijedili, a ona se u zemljišnim knjigama vodila kao put-neplodno, isključivo svojim sredstvima održavali put te tražili od nadležnih tijela tuženika da im pomogne u održavanju puta, što je odbijeno, tražili da tuženik preuzme posjed i vlasništvo z. k. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz naknadu tržišne vrijednosti toga zemljišta, odnosno da cestu privede svrsi, što sve tuženik nije učinio, iako je za to postojao i širi interes stanovnika tog dijela naselja Sesvetska Sela ( o čemu u nastavku dajemo pisane dokaze – dopise Vijeća Gradske četvrti Sesvete). Kao dokaz tvrdnje da su zemljište, ( koje je u naravi bilo put u privatnom vlasništvu, a ne cesta jer ista uopće nije bila izgrađena, ali se tim putem kao ulicom služio veliki broj ljudi te se kod stanovnika i šire zajednice pojavila potreba da se izgradi cesta), tužitelji ponudili tuženiku na upravljanje te tražili da ih se isplati, tužitelji prilažu u sudski spis cjelokupnu korespondenciju vođenu s tuženikom, a koja nije dala nikakova rezultata, no upućuje na modus operandi oduzimanja zemljišta u vlasništvu građana RH, bez isplate naknade tj. tržišne cijene nekretnine. Iz svega je očito, da sporno zemljište, za koje i sam tuženik u svojim dopisima tvrdi da se radi o neprohodnom putu, ( koji su održavali tužitelji ) nije zadovoljavalo niti jedan uvjet u smislu odredaba ZoC, da bi se “pretvorbom” svrstalo u nerazvrstanu cestu, a što je obrazloženo u t. III ove tužbe, a što nije predmet ove tužbe već služi kao dokaz da naknada za oduzimanje zemljišta nije isplaćena. Isto tako, a što je i osnovni predmet ove tužbe, iz cjelokupne dokumentacije, vidljivo je da tuženik nije proveo postupak oduzimanja zemljišta, da nije s tužiteljima sklopio sporazum/ugovor radi prijenosa prava vlasništva te da tužiteljima nikada nije isplatio nikakovu naknadu. Iz cit. Rješenja Ustavnog suda, nesporno proizlaze slijedeće pravne činjenice: da je tek donošenjem ZoCest/84/11 uvedena mogućnost “pretvorbe” u kojoj dio postojećih javnih cesta može dobiti status nerazvrstanih, za razliku od onih koje zadržavaju status javnih (razvrstanih) te je proširen režim “javnog dobra u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave” na sve one ceste koje se (prema nomenklaturi ZoCest/84/11) mogu smatrati nerazvrstanim cestama, a koje su, kao nerazvrstane ili javne ceste, bile u javnoj uporabi do 01. Siječnja 1997., to jest do stupanja na snagu ZV-a, a čijoj javnoj uporabi su prethodili postupci oduzimanja i plaćanja naknada.Ustavni sud u nastavku obrazloženja pod t. 23. Cit Rješenja iznosi i mišljenje koje je dalo Ministarstvo pravosuđa RH da predloženo rješenje upisa nerazvrstanih cesta … nije dovelo u pitanje pravo građana, ukoliko postoji, da traže pred nadležnim sudom naknadu za zemljište, sukladno općim odredbama čl. 33. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koje jamči vlasnicima pravo na naknadu u slučaju oduzimanja odnosno ograničenja prava vlasništva”, te nastavno da je “stručna radna skupina utrdila da se u najvećem broju slučajeva radi o nekretninama koje su izvlaštene od prijašnjih vlasnika, ali rješenja o izvlaštenju nikada nisu upisana u zemljišne knjige”. Nedvojbeno iz cjelokupnog dokaznog pisanog korpusa priloženog i obrazloženog u t. III ove tužbe, proizlazi da zemljište tužitelja na dan 01.01.1997. god. ( čas donošenja ZOCest 84/11) nije niti bilo u javnoj uporabi, niti predstavljalo cestu kako to traži Zakon, a da nakon toga, sve do upisa prava vlasništva tuženika, a što se može smatrati početkom javne uporabe, toj promjeni prava vlasništva nije prethodio postupak oduzimanja i plaćanja naknade. Osnovno je Ustavno pravilo uređeno odredbom članka 50. Ustava RH, koje regulira da je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti. U ovom slučaju u pogledu naknade, mjerodavno je pravo određeno odredbom čl. 33. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17): Budući da je iz historijata tužbe nesporno da je stvari u dotadašnjem vlasništvu tužitelja, oduzeta sposobnost da bude objekt prava vlasništva te da to za tužitelje, kao dotadašnje vlasnike te stvari proizvodi jednake pravne učinke kao da je glede tih stvari provedeno potpuno izvlaštenje te imaju pravo na naknadu kao za izvlaštenje. Stoga, ovom tužbom tužitelji potražuju isplatu naknade, kao da je za njihovo zemljište provedeno potpuno izvlaštenje. Tužiteljima je od cjelokupne površine čestice od 1873 m2, oduzeto bez naknade 1859 m2. Tržišna vrijednost zemljišta kreće se u visini od 75,63 EUR-a, a što iznosi 140.596,20 Eur-a. Kao dokaz o tržišnoj vrijednosti nekretnina prilaže se Procjembeni elaborat (korekcija i dopuna) 05/22 sačinjenom po dipl.ing.građ. DS, radi utvrđivanja tržišne vrijednosti zemljišta kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u postupku potpunog izvlaštenja radi rekonstrukcije [adresa] u [adresa], a koje se nalazi u neposrednoj blizini, spornog zemljišta za koje tuženik nije isplatio naknadu tužiteljima.
2. Tužitelj je nakon izrade nalaza i mišljenja vještaka dipl.ing.građ. Gorana Korice u podnesku od 03.12.2024. smanjio tužbeni zahtjev, odnosno djelomično povukao tužbu na način da je potraživao umjesto prvotno utuženih 140.596,20 Eur iznos od 37.100,00 Eur. Tuženik se nakon što je zaprimio podnesak tužitelja kojem je djelomično povučena tužba, nije protivio povlačenju tužbe.
2.3. Primjenom odredbe čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) odlučeno je kao u izreci rješenja.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te ističe prigovor zastare potraživanja. Prema Zakonu o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23, 133/23) i Odluci Gradske skupštine Grada Zagreba o izmjenama i dopunama Odluke o nerazvrstanim cestama Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 18/13, 16/14, 25/15, 02/17, 07/18, 20/18, 22/20, 34/20, 26/21), nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (28. srpanj 2011. godine) a koje nisu evidentirane u katastru / zemljišnoj knjizi ili u katastru / zemljišnoj knjizi nije evidentirano njihovo stvarno stanje, moraju se evidentirati u katastru na temelju odgovarajućeg geodetskog elaborata kojim je snimljeno stvarno izvedeno (izgrađeno) stanje, u svrhu upisa nerazvrstanih cesta Grada Zagreba u katastarski operat kao i stvarnih prava glede nekretnina koje predstavljaju nerazvrstane ceste i svih promjena na njima u zemljišnim knjigama. Predmetni geodetski elaborat pribavlja i tijelu nadležnom za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno odredbi članka 107. Zakona o cestama, odnosno u Gradu Zagrebu - Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet - Sektor za ceste. Nerazvrstane ceste koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista za zemljišne knjige, koji je sastavni dio geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, i to kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave tj. Grada Zagreba, sve sukladno čl. 133. Zakona o cestama kojim je propisano: “Nerazvrstane ceste iz članka 131. stavka 1. i članka 132. stavka 1. ovoga Zakona evidentiraju se u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe”. Na osnovu gore navedenog Zakona o cestama i Odluke Gradske skupštine Grada Zagreba o izmjenama i dopunama Odluke o nerazvrstanim cestama Grada Zagreba, Grad Zagreb - Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Sektor za ceste, kao upravitelj nad nerazvrstanim cestama na području Grada Zagreba, prema odredbama Zakona pribavlja dokumentaciju potrebnu za upis nerazvrstanih cesta Grada Zagreba u katastarski operat i zemljišne knjige. U konkretnom slučaju pristupilo se snimanju i izradi geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, konkretno dijela [adresa], temeljem Ugovora sklopljenog sa društvom GEODIST d.o.o. za geodeziju, projektiranje i zastupanje i objavljenog javnog poziva nositeljima prava na nekretninama koje graniče s predmetnom cestom u dnevnom javnom glasilu „24 SATA“od 01.09.2019. (kako je to propisano Uputom Državne geodetske uprave Klase: 932-01/12-02/182, URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012. sukladno Pravilniku o geodetskim elaboratima (NN 59/2018) u članku 49. stavak 3., koji propisuje: „O obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka za potrebe evidentiranja javnih i nerazvrstanih cesta pravna osoba koja upravlja cestom odnosno jedinica lokalne samouprave obavještavaju nositelje prava javnim pozivom u lokalnom glasilu”. Geodetskim elaboratom izvedenog stanja snimljeno je izvedeno stanje nerazvrstane ceste, dijela [adresa], koja je prije stupanja na snagu Zakona o cestama (28.07.2011.) bila pristupačna većem broju korisnika i nesmetano se koristila za promet vozila po bilo kojoj osnovi, sve sukladno odredbi čl. 131. st. 1. Zakona o cestama koji normira: “Ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste.” U konkretnoj situaciji predmetni elaborat predan je na provjeru u Gradski ured za katastar i geodetske poslove, gdje je isti potvrđen pod oznakom RN 143/2019 k. o. [katastarska općina] te je kao takav izrađen u skladu sa geodetskim i katastarskim propisima, odnosno odgovara svrsi za koju je izrađen. Nakon izvršene provjere, geodetski elaborat je od strane Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove proslijeđen na provedbu u Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Sesvetama, gdje su provedbom njegova prijavnog lista evidentirane promjene, upisano je njihovo stvarno izvedeno stanje i vlasništvo u katastru nekretnina i zemljišnoknjižnom Odjelu kao „nerazvrstana cesta, javno dobro u općoj uporabi – u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba“. Uvidom u geodetski elaborat RN 143/2019 k. o. [katastarska općina], u dijelu gdje se prostorno nalazi kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], razvidno je da se na spornom dijelu nalazi javno dostupni put, koji između ostaloga predstavlja i pristupnu cestu do drugih objekata izvedenih na zemljištima oznake kč. br. [katastarska čestica] (i dr.) k. o. [katastarska općina], a koji je bio takav i dana 28.07.2011. godine, kada je na snagu stupio Zakon o cestama te se kao takav u bazi podataka i katastru nerazvrstanih cesta i cestovnih objekata vodi kao dionerazvrstane ceste, to jest javno dobro u općoj uporabi. Naime, gore opisanim upisom samo je konstatirano već postojeće stanje nekretnine. Navedena nekretnina nije upisom postala nerazvrstana cesta, već se ista koristila puno ranije kao cesta i od strane tuženika i od strane drugih osoba. Ovim postupanjem samo je proveden zemljišnoknjižni upis iste, odnosno upisom tuženika u zemljišne knjige samo je zemljišnoknjižno evidentirano stvarno stanje nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina. Navedeno potvrđuje i Zapisnik sastavljen na inicijativu tužitelja pri Gradskom uredu za imovinsko – pravne poslove i imovinu Grada, dana 26.08.2013., u kojem Zapisniku je konstatiran tužiteljev Zahtjev za predaju zemljišta Gradu Zagrebu, uz njegovu izjavu: „Ja sam vlasnik kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], a u naravi se radi o ulici u naselju Sesvetska Sela, odvojak Glavne ulice. Slijedom svega navedenog, razvidno je da je gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata, ovdje tužitelja, nastupio prije upisa prava vlasništva tuženika temeljem Zakona o cestama i stupanja na snagu navedenog zakona, zbog čega tuženik ističe prigovor zastare predmetnog potraživanja. Naime, životno je nelogično da bi se pravni prednik tužitelja, kao i sam tužitelj, obraćali tuženiku radi otkupa predmetne nekretnine, da se u naravi radilo o nekretnini kojom isti mogu slobodno raspolagati, odnosno da se radilo o nekretnini koja u tom trenutku nije bila pristupačna većem broju korisnika. Dakle, iz dopisa i zahtjeva kojima su se tužitelj i njegov pravni prednik obraćali tuženiku, razvidno je da isti sadržajno u sebi sadrže priznanje da predmetna nekretnina u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu, kao i njihovu svijest da njome više ne mogu raspolagati, zbog čega potražuju naknadu za oduzimanje. Stoga, a budući da su tužitelji najkasnije od 2013. godine, od kada datiraju dopisi koji prileže sudskom spisu na okolnost obraćanja tuženiku radi otkupa navedenog zemljišta, bili svjesni činjenice da ne mogu iskoristiti svoje vlasničko pravo na povrat stvari te njome slobodno raspolagati, a pritom nisu ranije iskoristili sudsku zaštitu, razvidno je da je rok za zastaru potraživanja naknade u konkretnom slučaju nesporno protekao. Naime, prema ustaljenoj sudskoj praksi, zastara potraživanja naknade štete zbog neovlaštenog oduzimanja zemljišta, počinje teći od dana saznanje za štetu i štetnika, što je u konkretnom slučaju bilo najkasnije 2013. godine, pa je stoga pravo potraživanja naknade štete po bilo kojem osnovu prestalo uslijed nastupa zastare prije podnošenja tužbe koja je podnesena 2024. godine. Navedeno iz razloga jer zastara potraživanja naknade štete zastarijeva u roku od tri godine od kada je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, a najkasnije za pet godina od kada je šteta nastala. Navedeno pravno stajalište zauzeto je i u brojnim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Revt 298/15, Rev 1973/14, Rev-1823/1994 od 16.02.1999., Rev-1555/11 od 09. studenog 2016., Rev-2433/2018, Rev-1699/2016 od 05. veljače 2020.). Zaključno, opreza radi tuženik osporava visinu utužene tražbine, kao i dokaznu snagu Procjembenog elaborata 05/22 sačinjenog po dipl.ing.građ. ČS, budući je riječ o elaboratu kojim je ne samo procijenjena vrijednost druge nekretnine, već je isti sačinjen po vještaku privatno angažiranom od strane tužitelja te kao takav predstavlja privatnu ispravu zbog čega nema dokaznu snagu sudskog vještačkog nalaza. Slijedom svega navedenog, predlaže sudu donijeti presudu kojom će se odbiti tužba i tužbeni zahtjev te naložiti tužiteljima da tuženiku solidarno naknade troškove parničnog postupka.
4. Sud je u tijeku dokaznoga postupka izvršio uvid u z.k. izv. - zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 9 spisa), Rješenje Općinskog suda u Sesvetama posl. br. Z-14226/2019 (list 10 spisa), Rješenje o nasljeđivanju broj O-14226/2019 iza pok. TS (list 12-15 spisa), zapisnik sačinjen kod Gradskog ureda za imovinsko- pravne poslove i imovinu Grada, Odjela za upravno-pravne poslove, Sedmi područni odsjek ([adresa]) pod br. KLASA: 944-06/13-12/2, URBROJ: 251-14-02/801-13-1 od 26. kolovoza 2013. (list 16 i 17 spisa), dopis Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, Odjela za upravno-pravne poslove, Sedmi područni odsjek (Sesvete) pod br. KLASA: 944-06/13-01/2, URBROJ: 251-14-02/801-13-4 od 24. listopada 2013. god. upućenog TS (list 18 spisa), dopis ES zaprimljen od strane tuženika 14.04.2015. (list 19 spisa), dopis Vijeća gradske četvrti Sesvete dopisom pod br. KLASA: 363-01/15-01/14 URBROJ: 251-06-02/15-15-2 od 12. svibnja 2015. god. upućen tuženiku (list 20 spisa), dopis tuženika – Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grad, graditeljstvo, komunalne poslove i promet pod br. KLASA: 340-01/15-01/759 URBROJ: 251-13-92/002-15 od 27. Svibnja 2015. (list 21 spisa), e-mail od 06. travnja 2016. god. (list 22 spisa), dopis Vijeća gradske četvrti Sesvete dopisom pod br. KLASA: 026/02/16-01/9 URBROJ: 251-06-02/12-16-10 od 07. travnja 2016. god. upućen uredu gradonačelnika tuženika. (list 23 spisa), dopis tuženika - Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet pod br. KLASA: 340- 01/15-001/248 URBROJ: 251-13-91-2/006-15-62 od 06. studenoga 2015. god. s fotografijama (list 24-27 spisa), dopis Vijeća gradske četvrti Sesvete dopisom pod br. KLASA: 026/02/16-01/9 URBROJ: 251-06-02/12-16-83 od 08. lipnja 2016. 8list 28 i 29 spisa), dopis Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grad, graditeljstvo, komunalne poslove i promet pod br. KLASA: 340-01/13-01/1176 URBROJ: 251-13- 92-1/113-16-5 od 20. lipnja 2016. (list 30 spisa), dopis Vijeća gradske četvrti Sesvete dopisom pod br. KLASA: 026-02/16-01/9 URBROJ: 251-06-02/12-16-180 od 16. studenoga 2016. god. upućen tuženiku (list 31 spisa), očitovanje Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 10.10.2019. (list 62 spisa), uvjerenje Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 10.10.2019. (list 63 spisa), geodetski elaborat izvedenog stanja RN-143/19, k. o. [katastarska općina] (list 65-75 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka Gorana Korice od 12.11.2024. (list 95-134 spisa), dopunu nalaza i mišljenja od 04.03.2025. (list 151 spisa), vještak je saslušan na ročištu (list 161 spisa).
5. Na temelju provedenih dokaza, cijeneći svaki provedeni dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti u smislu čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio činjenice iz kojih proizlazi da je tužbeni zahtjev osnovan.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu tržišne vrijednosti zemljišta kč. br. [katastarska čestica] put-nepl. Glavna ulica sa 1873 m2 upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dotadašnje suvlasništvo tužitelja na jednake dijelove, uz istovremenu promjenu površine i kulture na novu: čest.kat.br. 186 nerazvrstana cesta, [adresa] sa 1859 m2, kao i uknjižbu prava vlasništva u korist: javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, koje je tuženik oduzeo tužiteljima bez da im je za isto isplatio naknadu.
7. U konkretnom slučaju stoga nije sporno da se radi o zahtjevu za naknadu štete radi neovlaštenog oduzimanja nekretnine (čl. 1046. u vezi čl. 1045. ZOO)
8. Predmet spora valja raspraviti u smislu odredbe čl. 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a koja je preuzeta Zakonom o njezinom potvrđivanju ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst i 8/99 - ispravak), prema kojoj svaka fizička i pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva - i nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava, ali i primjenom odredbe čl. 3. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97 - 8/98 pročišćeni tekst, 113/00 - 124/00 pročišćeni tekst, 28/01 - 41/01 pročišćeni tekst, 55/01 i 76/10 - 85/10 pročišćeni tekst) kojom je nepovredivost prava vlasništva proklamirana jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, a sve s temeljnim pravilom (iz smisla odredaba čl. 48. st. 1. i čl. 50. st. 1. Ustava) da je zabranjeno zadiranje u pravo vlasništva bilo oduzimanjem bilo ograničavanjem ovlasti koje predstavljaju sadržaj ovoga prava, i to neovisno radi li se o javnoj vlasti ili drugim osobama – nevlasnicima.
9. U postupku su utvrđene slijedeće odlučne činjenice:
- iz zemljišnoknjižnog izvatka Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete proizlazi kako je kč. br. [katastarska čestica]. upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] opisana kao [adresa], nerazvrstana cesta, površine 1859 m2, upisana kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba
- iz rješenja Općinskog suda u Sesvetama posl. br. Z-14226/2019 od 17.12.2019. proizlazi kako se na temelju čl. 131. st. 4., st. 5. i 6. Zakona o cestama, prijavnog lista za zemljišnu knjigu sa kopijom katastarskog plana ovjerenog od Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove RN-143/19, Klasa:932-06/2019-02/6202, Ur broj 251- 15-02/3-19-5 sa skicom izmjere, uvjerenja Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo i komunalne poslove i promet Klasa: 340-01/18-01/229 od 10.10.2019., očitovanja Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo i komunalne poslove i promet Klasa:340-01/18-01/229 od 10.10.2019. dopušta na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] koje su uknjižene s pravom vlasništva za korist Đ u ½ dijela i ĐS u ½ dijela koje se sastoje od čk.br. 186 put-nepl. [adresa] sa 1873 m2 promjena površine i kulture čest.kat.br. 186 na novu čest.kat.br. 186 nerazvrstana cesta, [adresa] sa 1859 m2 te uknjižba u korist Javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba
- iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Sanje Ledić kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Sesvetama broj O-1945/2019 od 27.09.2019. donesenim u ostavinskom postupku iza pok. MS proizlazi kako njegovu ostavinsku imovinu između ostalog čini nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat.čest 186 put-npl [adresa] te se njegovim nasljednicima predmetne na temelju zakona proglašavanju HS i ĐS svaki u ½ dijela
- iz zapisnika sačinjenog kod Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, Odjela za upravno-pravne poslove, Sedmi područni odsjek (Sesvete) pod br. KLASA: 944-06/13-12/2, URBROJ: 251-14-02/801-13-1 od 26. kolovoza 2013. na traženje MS radi predaje zemljišta Gradu Zagrebu uz naknadu (uz koji je podnositelj zahtjeva MS predao kopiju plana, z.k. izvadak i izvadak iz posjedovnog lista te uredno platio upravnu pristojbu od 50,00 kn), je vidljivo da je otac tužitelja sada pok. MS pristupio davanju izjave u zapisnik te tuženiku ponudio zemljište na otkup, ističući da je sam izvršio parcelaciju za česticu puta, kao i da mu je bilo uvjetovano da prilikom parcelacije građevinskih parcela, mora od dijela svoga zemljišta formirati česticu puta, da ona u naravi predstavlja ulicu i da ne može imati drugu namjenu po prostornoplanskoj dokumentaciji, da je tuženik te godine financirao asfaltiranje svih ulica u naselju Sesvetska sela, a da “ova ulica nije u toj akciji asfaltirana jer još nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi i još je u mojem vlasništvu”.
-iz dopisa Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, Odjela za upravno-pravne poslove, Sedmi područni odsjek ([adresa]) pod br. KLASA: 944- 06/13-01/2, URBROJ: 251-14-02/801-13-4 od 24. listopada 2013. upućenog TS, povodom gornjih zahtjeva iznijetih u zapisniku za predaju sporne nekretnine u vlasništvo tuženiku uz naknadu tržišne vrijednosti, proizlazi kako je tuženik između ostaloga odgovorio kako se kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne nalazi na području detaljnog plana uređenja niti urbanističkog plana uređenja već na području na kojem se primjenjuje Generalni urbanistički plan [adresa] te da se na isto ne odnose odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji te da ukoliko zahtjev temelji na činjenici da se predmetno zemljište koristi kao put u naselju da je predaja zemljišta i isplata naknade od strane jedinice lokalne samouprave stvar slobodnog ugovaranja za koje nisu osigurana sredstva u proračunu za tekuću godinu.
- iz dopisa ES zaprimljenog od strane tuženika 14.04.2015. proizlazi kako isti vezano za spornu nekretninu ukazuje na problem izgradnje navedene ulice odnosno postavlja pitanje kada će se osigurati financijska sredstva za rješavanje imovinskopravnih odnosa jer da je njegov otac 2013. predložio da on česticu preda u vlasništvo lokalne samouprave uz naknadu tržišne vrijednosti nekretnine
- iz dopisa Vijeća gradske četvrti Sesvete dopisom pod br. KLASA: 363-01/15-01/14 URBROJ: 251-06-02/15-15-2 od 12. svibnja 2015. god. upućenog tuženiku u svrhu planiranja sredstava od strane tuženika za otkup i isplatu naknade tužiteljima proizlazi kako se kao prilog istom dostavlja zahtjev ĐS za planiranje sredstava za otkup sporne nekretnine za izgradnju [adresa]-ogranka. Navedeno je kako GUP [adresa] planira na tom prostoru stambenu namjenu kroz koji je planirana gradska prometnica veće širine od postojeće parcele.
- iz dopisa tuženika – Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grad, graditeljstvo, komunalne poslove i promet pod br. KLASA: 340-01/15-01/759 URBROJ: 251-13-92/002-15 od 27. svibnja 2015., a kojim se očituju na traženje da se izradi urbanističko-tehnička dokumentacija radi otkupa zemljišta, a koje je predviđeno za izgradnju odvojka Glavne ulice proizlazi kako zahtjev odgađaju “u razmatranje prilikom izrade planova za naredno razdoblje” te da za isto nema osigurana sredstva u 2015.
- iz e-mail od 06. travnja 2016. koji je ĐS uputio na adresu tadašnjeg gradonačelnika tuženika proizlazi kako isti traži sastanak oko pitanja izgradnje , uređenja vezano za odvojak Glavne ulice u Sesvetskim Selima, odnosno ističe prijedlog predaje sporne nekretnine u vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz naknadu tržišne vrijednosti nekretnine.
- iz dopisa Vijeća gradske četvrti Sesvete dopisom pod br. KLASA: 026/02/16-01/9 URBROJ: 251-06-02/12-16-10 od 07. travnja 2016. god. upućen uredu gradonačelnika tuženika proizlazi kako se dostavlja ranije obraćanje ĐS s prijedlogom otkupa sporne nekretnine te naknadu tržišne vrijednosti zemljišta
- iz dopisa tuženika - Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet pod br. KLASA: 340-01/15-001/248 URBROJ: 251-13-91-2/006-15-62 od 06. studenoga 2015. god. ( uz prilog fotografija), a koji povodom zahtjeva za sanaciju makadama i nasipavanje kamenog materijala, obavještavaju kako nisu u mogućnosti izvoditi radove na održavanju puta budući da “put (ogranak) [adresa] koji vodi prema kbr. 73 A, B, C nije evidentiran kao javno dobro put u općoj uporabi u vlasništvu Grada Zagreba, već kao privatno vlasništvo”, a da se Programom održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba održavaju one ceste koje su evidentirane kao javno dobro
- na prvoj fotografiji u spisu je izlist sa web stranice Zagreb.hr, prijava komunalne nepravilnosti, iz koje je vidljivo da je površina u privatnom vlasništvu te neprohodna
- iz dopisa Vijeća gradske četvrti Sesvete dopisom pod br. KLASA: 026/02/16-01/9 URBROJ: 251-06-02/12-16-83 od 08. lipnja 2016. god. upućenog Uredu gradonačelnika te na Sektoru za ceste tuženika proizlazi kako predlažu Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet u skladu s najavom Ureda od 27.05.2015. planiranje i pristupanje izradi tehničke dokumentacije radi otkupa spornog zemljišta te formiranje prometnice u ogranku Glavne ulice
- iz dopisa Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grad, graditeljstvo, komunalne poslove i promet pod br. KLASA: 340-01/13-01/1176 URBROJ: 251-13- 92-1/113-16-5 od 20. lipnja 2016. proizlazi kako isti navodi da Ured ne posjeduje tehničku dokumentaciju za otkup zemljišta te da u 2016. nisu osigurana sredstava za otkup
- iz dopisa Vijeća gradske četvrti Sesvete dopisom pod br. KLASA: 026-02/16-01/9 URBROJ: 251-06-02/12-16-180 od 16. studenoga 2016. god. upućen tuženiku proizlazi kako obnavljaju prijedlog Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet u skladu s najavom Ureda za planiranje i pristupanje izradi tehničke dokumentacije radi otkupa spornog zemljišta te formiranje prometnice u ogranku Glavne ulice a vezano za obraćanje ĐS
-iz Očitovanja Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 10.10.2019. proizlazi kako je
-iz Javnog poziva tuženika nositeljima prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena nerazvrstana cesta da grad započinje s postupkom evidentiranja između ostalog kao nerazvrstane ceste Glavne ulice od kbr 73A-73J u [adresa] proizlazi kako radovi na evidentiranju cesta započinju 02.09.2019.
9. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl.ing.građ. Gorana Korice proizlazi kako je nekretnina koja je predmet postupka u naravi makadamska ulica kao slijepi odvojak Glavne ulice u Sesvetskom Kraljevcu, označeno kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U naravi zemljište je na dan vrednovanja neizgrađeno građevinsko zemljište u namjeni ulice za potrebe okolnih stanara stambenih kuća u [adresa]. U izvatku iz baze zemljišnih podataka BZP broj zemljišnoknjižnog uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u posjedovnicu A upisana je na k. č. br. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta Glavna ulica površine 1859 m2. U vlastovnicu B upisano je javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba. Oblik čestice zemljišta k. č. br. [katastarska čestica] je izdužen u smjeru pružanja zapad-istok i blago savijen, širine 10 m i dužine od oko 185 m, vidljivo na prikazanom katastarskom planu. Teren parcele je ravan, okolni teren je također ravan i nema zabilježenih nestabilnih padina i klizišta. Sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina, pri procjeni iznosa naknade za potpuno izvlaštenu nekretninu potrebno je utvrditi uporabno svojstvo nekretnine radi procjene tržišne naknade za gubitak prava vlasnika na nekretnini prema utvrđenom uporabnom svojstvu nekretnine. Uporabno svojstvo nekretnine je stanje odnosno kakvoća nekretnine prije njezine promjene namjene koja je povod izvlaštenja, ovdje predaje u vlasništvo jedinice lokalne uprave Grada Zagreba, odnosno prije isključivanja zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjunkturnog razvoja u smislu privatnoga gospodarskog korištenja vlasnika i stvaranja dobiti (definirano kao načelo prethodnog učinka). Slijedom navedenog dan kakvoće promatra se na dan neposredno prije prenamjene zemljišta prostorno planskom dokumentacijom za infrastrukturnu namjenu gradske ulice kao nerazvrstane ceste. Uvidom u prostorno plansku dokumentaciju GUP-a [adresa], razvidno je da se predmetna čestica k. č. br. [katastarska čestica] nalazi u zoni oznake IS kao površini infrastrukturnih sustava u koridoru cestovne prometnice gradske ulice (koridor rezervacije širine 14 m). Za zemljište koje se nalazi u IS zoni kao javnoj infrastrukturnoj namjeni ne postoji tržište te se nekretnina procjenjuje na temelju tržišnih modela sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/15). Tržišni model je način procjene vrijednosti nekretnina za koje ne postoji tržište, pod pretpostavkom da je i za takve nekretnine moguće identificirati gospodarske prednosti i nedostatke na temelju kojih će se primijeniti propisane metode procjene vrijednosti nekretnina. Primjenom tržišnog modela nekretnini se pristupa analizom gospodarskih prednosti i nedostataka kojima će se otvoriti put primjeni propisanih metoda procjene vrijednosti nekretnina, odnosno primjeni klasičnih metoda koje vode upravo do tržišne vrijednosti. Prema čl. 46. i 47. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina tržišna vrijednost trajnih površina javne namjene utvrđuje prema stanju nekretnine u trenutku koji neposredno prethodi isključivanju zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjunkturnog razvoja (načelo prethodnog učinka). Za zemljište u IS zoni analizirat će se prethodno donešeni prostorni planovi do trenutka kada namjena procjenjivanog zemljišta nije bila javna odnosno kojom se zemljište privodi javnoj namjeni gradske ulice. Prvim GUP-om iz 1971. godine veći zapadni dio čestice nalazi se u području poljoprivreda islobodne površine planske oznake 16 i manji istočni dio unutar građevinske zone oznake 3 stanovanje – niska gradnja. Slijedom navedenog i analiziranog, dan kakvoće utvrđuje se dan prije donošenja GUP-a iz 1986. godine. Utvrđujem da predmetno zemljište u prethodnoj namjeni, prije nego je privedeno javnoj infrastrukturnoj namjeni gradske ulice, odgovara današnjoj zoni planske oznake Z – zaštitne zelene površine koja nije javna namjena i stambenoj namjeni planske oznake S, te se kao takvo dalje analizira i procjenjuje. Zemljište koje je predmet procjene oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je neizgrađeno zemljišta unutar građevinskog područja naselja i ima karakteristike građevinskog zemljišta 2. kategorije zbog stvarnih razloga ograničenja zaštitne zelene zone prostornog plana te stvarnih ograničenja u S zoni u pogledu male površine i nepovoljnog uskog izduženog oblika. Ovi uvjeti za 2. kategoriju zemljišta analizirani su prema prostorno- planskim uvjetima za Z zonu i pravila 1.5. Obzirom na takve karakteristike zemljišne čestice odabrana je poredbena metoda sukladno čl. 23. i 24. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina za procjenu vrijednosti građevinskog zemljišta. Poredbena metoda – primjerena za utvrđivanje tržišne vrijednosti neizgrađenih i izgrađenih zemljišta, samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih obiteljskih kuća, obiteljskih kuća u nizu, stanova, garaža kao pomoćne građevine, garažnih parkirnih mjesta, parkirnih mjesta i poslovnih prostora. Poredbenom metodom tržišna se vrijednost određuje iz najmanje tri realizirane kupoprodajne cijene (transakcije) poredbenih nekretnina. Poredbena metoda se temelji na pretpostavci da su cijene sličnih nekretnina na istom tržištu, postignute u recentnom periodu dobar indikator tržišne vrijednosti predmetne nekretnine. Recentni period u pravilu iznosi tri do šest mjeseci, u vrijeme stabilnih cijena moguće ga je proširiti i na 12 mjeseci, a Zakon i pripadajući Pravilnik proširuju recentni period na 48 mjeseci. S obzirom na različita vremena transakcija provodi se međuvremensko izjednačenje pomoću indeksnih nizova kojima se prate promjene općih vrijednosnih odnosa na tržištu nekretnina, a u ovom izračunu koriste se Godišnji indeksni nizovi za zemljišta u području GUP-a [adresa] i [adresa]. Za procjenu prema poredbenoj metodi pribavljeni su dostatni podaci provedenih transakcija kupoprodaja na sličnoj lokaciji sukladno čl. 57., 58. i 59. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, Izvatka iz zbirke kupoprodajnih cijena – kupoprodaja zemljišta, Klasa: 940-01/24- 028/783 i Klasa: 940-01/24-028/793 Službe za vrednovanje nekretnina, Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje Grada Zagreba od 11.11.2024. godine. Sukladno Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (poredbene nekretnine): Tržišna vrijednost nekretnine je procijenjeni iznos za koji bi nekretnina mogla biti razmijenjena na dan vrednovanja, između voljnog kupca i voljnog prodavatelja, u transakciji po tržišnim uvjetima nakon prikladnog oglašavanja, pri čemu je svaka stranka postupila upućeno, razborito i bez prisile. Procijenjena tržišna vrijednost ne uključuje poreze koji se primjenjuju prilikom prometa nekretninom. Za potrebe ove procjene zemljišta u Z zoni zaštitnog zelenila od nadležnog Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje Grada Zagreba zatražen je izvadak iz zbirke kupoprodajnih cijena za građevinska zemljišta u Z zoni. Dobiven je Izvadak iz zbirke cijena pod Klasa: 940-01/24-028/793 od 11.11.2024. godine ID izvatka: 53129, koji sadrži ukupno 10 transakcija u cjenovnom bloku Jelkovec-Sesvetska Selnica zelenilo, Sesvetska Sela autocesta sjever, ŠRK Sesvetski Kraljevec, Resnički gaj, Jelkovec i Sesvetska Sopnica prema Planu približnih vrijednosti. Prema čl. 50. st. 4. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, izvlaštene nekretnine –vrijednost pogodnog poljoprivrednog zemljišta, prilikom procjene naknade za potpuno izvlaštenu nekretninu iznos naknade dobiven je kao zbroj naknade za gubitak prava i posljedičnih gubitaka, od čega se oduzimaju posljedični dobitci, a isti ne može biti manji od vrijednosti pogodnog poljoprivrednog zemljišta. Prema članku 10. stavak 2. točka 2. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina, pogodna poljoprivredna zemljišta obuhvaćaju poljoprivredne i šumske površina čiji naročito povoljan položaj može utjecati na višu razinu tržišne vrijednosti zemljišta u odnosu na poljoprivredna zemljišta koja su udaljenija od naselja (kategorija 4.2.). Značajke koje upućuju na pogodna poljoprivredna zemljišta su blizina područja koja su već urbanistički uređena, područja za koja se očekuje daljnji urbanistički razvoj, naročite privlačne snage okolnih područja ili lijepog krajobraznog okoliša s dobrom prometnom povezanosti sa urbanim aglomeracijama, gdje kupci katastarskih čestica nisu poljoprivrednici i način korištenja nije vezan za poljodjelstvo. GUP [adresa] je prostorni plan koji se donosi za građevno područje naselja Sesveta kojem pripada i mjesni odbor Sesvete Sela, a unutar kojeg nema određenog poljoprivrednog zemljišta. Vještak je ovdje mišljenja da se vrijednost predmetnog zemljišta obzirom na utvrđenu namjenu i kategoriju zemljišta ne bi trebala biti manja od vrijednosti pogodnog poljoprivrednog zemljišta kategorije 4.2. te će se prihvatiti i usvojiti vrijednost iz navedenog mišljenja Procjeniteljskog povjerenstva Grada Zagreba u jediničnoj cijeni od 15 €/m2. Usvojena cijena zemljišta 2. kategorije u Z zoni iznosi: 15,00 €/m2 Za potrebe ove procjene zemljišta S stambene namjene od nadležnog Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje [adresa] zatražen je izvadak iz zbirke kupoprodajnih cijena za građevinska zemljišta u S zoni. Dobiven je Izvadak iz zbirke cijena pod Klasa: 940- 01/24-028/783 od 11.11.2024. godine ID izvatka: 53109, koji sadrži ukupno 6 transakcija u cjenovnom bloku Sesvetska Sela jug i Sesvetska Sela sjever u k. o. [katastarska općina] prema Planu približnih vrijednosti. Obzirom da je cijela čestica u procjeni i da nema preostalih dielova, utvrđujem da ne postoje posljedični gubici te oni iznose 0 €. Prema članku 53. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, utvrđujem da vlasnik nema posljedičnih dobitaka uslijed potpunog izvlaštenja i predaje zemljišta u cijelosti. Iznos naknade za potpuno izvlaštenu nekretninu dobiva se kao zbroj naknade za gubitak prava i posljedičnih gubitaka, od čega se oduzimaju posljedični dobitci i ne može biti manji od vrijednosti poljoprivrednog zemljišta prema članku 50. stavku 4. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina. Time se usvaja konačna vrijednost obračunata u točki 3.6. Tržišna vrijednost zemljišta upisanog u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta površine 1.859 m2, procjenjuje se na iznos: 37.100,00 €
10. Očitujući se na prigovore tuženika na nalaz i mišljenje vještak je u očitovanju od 04.03.2025. naveo kako je predmetnu nekretninu procijenio sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina NN 78/15 i pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina NN 105/15 kao i stručnoj procjeniteljskoj praksi te je ista procijenjena na način da vrijednost odražava upravo aktualno stanje na tržištu nekretnina uvažavajući sva bitna obilježja, koja su adekvatno sagledana u izrađenom nalazu, a sve prema zadatku naslovnog Suda. Prilikom procjene nekretnine vještak je polazio sukladno zakonskim odredbama od stvarno realiziranih parametara tržišnih pokazatelja usporedivih nekretnina sličnih obilježja i jednakovrijedne lokacije. Za procjenu zemljišta odabrana je poredbena metoda kao najprimjerenija vrsti nekretnine te su korištene stvarno realizirane kupoprodajne cijene u istom cjenovnom bloku i to prema Izvatku iz zbirke kupoprodajnih cijena izdanog od nadležnog Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje Grada Zagreba, Službe za procjenu vrijednosti nekretnina. Ovdje je posebno za napomenuti da je stručna služba za vrednovanje nekretnina gradskog ureda pažljivo odabrala slične poredbene nekretnine i izdala navedeni izvadak, te analizom i statističkom obradom dobivenih podataka procijenjena je tržišna vrijednost. Analiza poredbenih podataka u poredbenoj metodi provedena je temeljito i u skladu s pravilima struke, matematički i statistički točno. Podaci o kupoprodajnim cijenama dobiveni su od stručne Službe za procjenu vrijednosti nekretnina Grada Zagreba, isti su evaluirani te su uklonjene sve neuobičajene okolnosti. Vezano za prigovor na primjenu minimalnog iznosa naknade u vrijednosti poljoprivrednog zemljišta, vještak u nalazu procjenjuje naknadu za posljedične gubitke 0 € te utvrđuje da vlasnik nema posljedičnih gubitaka uslijed potpunog izvlaštenja (str. 31 Nalaza i mišljenja). Sukladno tome, usvojeni minimalni iznos naknade ostaje nepromijenjen.
11. Saslušan na ročištu vještak je u svom iskazu naveo kako u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja od 12. studenog 2024. te dopunskog očitovanja od 4. ožujka 2025. U smislu načina procjene ostaje pri mišljenju da je ista izrađena sukladno Zakonu i pripadajućem Pravilniku, analiza činjenica je provedena detaljno te je ovisno o namjeni svakog dijela čestice isto procijenjeno djelom kao stambena namjena, a djelom kao zaštitna zelena zona oznake Z, koje više nisu javne namjene, a sve prema načelu prethodnog učinka. Tako utvrđena naknada za gubitak prava odgovara tržišnoj vrijednosti sukladno obrazloženoj namjeni.
12. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dipl.ing. građ Gorana Korice kao stručne, izrađene sukladno pravilima znanosti i struke dok su prigovori tuženika na nalaz i mišljenje vještaka otklonjeni dopunskim očitovanjem vještaka te iskazom na ročištu.
13. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) propisano je tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom čl. 1085. st. 1. i 3. ZOO-a propisano je kako je odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala (1). Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete (3). Odredbom čl. 1090. ZOO-a propisano je kako će sud uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.
14. Odredbom čl. 33. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 143/13, 152/14 - dalje: ZVDSP) propisano je da ukoliko je vlasnik glede neke svoje stvari podvrgnut ograničenjima radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od svih ostalih vlasnika takvih stvari, zahtijevaju težu žrtvu ili ga inače dovode u položaj nalik na onaj u kojem bi bio da je provedeno izvlaštenje – on ima pravo na naknadu kao za izvlaštenje.
15. Odredbom čl. 230. st. 1. i 2. ZOO-a propisano je kako tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila (1). U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala (2).
16. Odredbom čl. 98. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14; dalje: ZoC) propisano je kako su nerazvrstane ceste ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice: - ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (»Narodne novine« br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.), - ceste koje povezuju naselja, - ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja, - terminali i okretišta vozila javnog prijevoza, - pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, - druge ceste na području naselja i gradova.
17. Člankom 131. st. 1. – 7. ZoC-a propisano je kako ceste koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste (1). Postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave (2). Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar (3). Nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine", br. 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista (4). Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi (5). Nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze (7).
18. Vezano za istaknuti prigovor zastare tuženika ovaj sud prihvaća stajalište Europskog suda za ljudska prava izraženo u presudi od 30. svibnja 2005. u predmetu zahtjeva 24638/99 Carbonara i Ventura protiv Italije da, u situaciji kada tijela javne vlasti ne poštuju zakonom propisanu proceduru izvlaštenja, ne može se ni pravo vlasnika zemljišta na naknadu ograničavati rokovima zastare. U navedenoj presudi ESLJP je zauzeo stav da ne postoji zastara potraživanja prijašnjeg vlasnika na ime naknade za faktički i bespravno oduzetu nekretninu, s obzirom da prema praksi ESLJP naknada za faktičku izvlaštenu nekretninu ne zastarijeva, da se vlasništvo ne može oduzeti ili ograničiti bez naknade, jer bi u protivnom vlasnici trpjeli nesrazmjernu žrtvu miješanja države u njihovo pravo vlasništva, pa im stoga pripada pravo na naknadu potpune tržišne vrijednosti formalno ili faktički izvlaštene nekretnine jer bi se u protivnom pozivanje na eventualnu zastaru radilo o povredi prava na mirno uživanje vlasništva iz članka 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine- Međunarodni ugovori“ broj: 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17.).
19. Podredno, u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev- 807/2016-3 od 6. listopada 2020. izraženo je pravno shvaćanje da je rok zastare za naknadu štete za oduzeto zemljište započeo teći kada je tužitelju zemljište faktično oduzeto bez mogućnosti da mu se vrati i bez konačnog rješenja o izvlaštenju ili bez valjanog akta o oduzimanju, odnosno kada je stekao saznanje da nekretninu ne može vratiti u posjed i takvu je zadržati, ali i kada je raspolagao ili mogao raspolagati svim relevantnim podacima dostatnim za spoznaju o elementima štete i o osobi odgovornoj za ovu štetu. Nadalje, u istoj odluci je navedeno da se početak računanja toga roka ne može vezivati samo uz uporabnu dozvolu za izgrađenu prometnicu jer je on u svakom slučaju započeo teći prije nego je autocesta završena, odnosno započeo je kada je cesta dovedena u stanje prema kojemu je i tužitelj sa sigurnošću mogao zaključiti da mu je nekretnina nepovratno oduzeta.
20. Iz navedene odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske proizlazi da je za početak tijeka zastarnog roka odlučan trenutak kada je zemljište tužitelju faktično oduzeto bez mogućnosti da mu se vrati.
21. Nadalje, iz odredbe čl. 98. st. 1. ZoC proizlazi da su nerazvrstane ceste one ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti iz čega proizlazi da te ceste moraju biti dostupne svakome.
22. Dakle, uvažavajući činjenicu kako je u konkretnom slučaju došlo do faktičnog izvlaštenja nekretnine tužitelja jer nije proveden postupak izvlaštenja dok je stanje u naravi kao da je takav postupak proveden, rok zastare za obvezno - pravni zahtjev, na koji vlasnik izvlaštene nekretnine ima pravo, odnosno pravni zahtjev za naknadu vrijednosti tako izvlaštene nekretnine, teče od dana kada tužitelji više nisu mogli zahtijevati povrat nekretnine, a koji rok ne može početi teći prije nego što je nekretnina uopće faktički oduzeta iz posjeda tužitelja i ovdje, faktički postala nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi.
32. Temeljem prethodnih utvrđenja nesporno je da se tuženik uknjižio kao vlasnik, na čestici u vlasništvu tužitelja, i to temeljem Rješenja Općinskog suda u Sesvetama posl.br. Z-14226/2019 od 17.12.2019. tako da je tužiteljima, tek časom upisa tuženika, njihovoj stvari oduzeta sposobnost da bude objekt prava vlasništva ( a ne u času donošenja zakona), odnosno od časa kada im je cit. Rješenje dostavljeno i kada su saznali da se tuženik uknjižio, što za tužitelje, proizvodi jednaki pravni učinak kao da su u tom času potpuno izvlašteni.
33. Da predmetni dio zemljišta u vlasništvu tužitelja nije na dan stupanja na snagu Zakona o cestama 28. srpnja 2011. bio dio nerazvrstane ceste vidljivo je i iz dopisa tuženika - Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet pod br. KLASA: 340-01/15-001/248 URBROJ: 251-13-91-2/006-15-62 od 06. studenoga 2015. god. ( uz prilog fotografija), a koji povodom zahtjeva za sanaciju makadama i nasipavanje kamenog materijala, obavještavaju tužitelja kako nisu u mogućnosti izvoditi radove na održavanju puta – budući da “put (ogranak) [adresa] koji vodi prema kbr. 73 A, B, C nije evidentiran kao javno dobro put u općoj uporabi u vlasništvu Grada Zagreba, već kao privatno vlasništvo”, a da se Programom održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba održavaju one ceste koje su evidentirane kao javno dobro ( na prvoj fotografiji je vidljivo da je površina u privatnom vlasništvu te neprohodna). Tek je rješenjem Općinskog suda u Sesvetama posl. br. Z-14226/2019 od 17.12.2019. prema kojem proizlazi kako se na temelju čl. 131. st. 4., st. 5. i 6. Zakona o cestama, prijavnog lista za zemljišnu knjigu sa kopijom katastarskog plana ovjerenog od Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove RN-143/19, Klasa:932-06/2019-02/6202, Ur broj 251-15-02/3-19-5 sa skicom izmjere, uvjerenja Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo i komunalne poslove i promet Klasa: 340-01/18-01/229 od 10.10.2019., očitovanja Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo i komunalne poslove i promet Klasa:340-01/18-01/229 od 10.10.2019. dopušta na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] koje su uknjižene s pravom vlasništva za korist HS u ½ dijela i ĐS u ½ dijela koje se sastoje od čk.br. 186 put-nepl. [adresa] sa 1873 m2 promjena površine i kulture čest.kat.br. 186 na novu čest.kat.br. 186 nerazvrstana cesta, [adresa] sa 1859 m2 te uknjižba u korist Javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba faktički oduzeta tužiteljima jer u naravi predmetna nekretnina prema nalazu i mišljenju vještaka predmetna cesta predstavlja u naravi makadamsku ulicu kao slijepi odvojak Glavne ulice u Sesvetskom Kraljevcu i označeno kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
36. Nadalje, sporna cesta još uvijek izgradnjom, asfaltiranjem nije privedena svrsi tj. da služi svima za promet. Tek bi tada cesta kao javna prometnica postala dostupna svima, a izgradnjom ceste tužitelji bi konačno mogli znati da spornu česticu više nije moguće vratiti u posjed pa im od tada počinje teći zastarni rok za naknadu štete zbog trajno oduzetog zemljišta. Dakle kako prema nalazu i mišljenju vještaka predmetna cesta predstavlja u naravi makadamsku ulicu kao slijepi odvojak Glavne ulice u Sesvetskom Kraljevcu i označeno kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. zastarni rok još nije ni počeo teći.
37. U primjeni Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 48/13 i 92/14) nekretnina stječe karakter nerazvrstane ceste od trenutka kada postane dostupna svima za korištenje (promet), dakle općom uporabom, a ne u trenutku kada su samo pojedine osobe imale mogućnost njezinog korištenja. Svojstvo ceste stječe se izgradnjom, asfaltiranjem i opremanjem ceste pa zastarni rok teče od trenutka kada cesta kao javna prometnica postane dostupna svima.
38. Kako je dakle, sporna cesta vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno tuženika i to kao javno dobro u općoj uporabi bez obzira na postojeće upise po ocjeni ovoga suda vlasnici kojima je zemljište oduzeto, imaju pravo na naknadu štete. Svakim miješanjem u mirno uživanje prava vlasništva pojedinca mora biti postignuta poštena ravnoteža između zahtjeva općega interesa zajednice i zahtjeva za zaštitom temeljnih prava pojedinca. Budući da je sporna nekretnina uknjižena kao vlasništvo tuženika dok prethodno ista asfaltiranjem odnosno izgradnjom nije bila privedena namjeni te da je postala dostupna svima, a ne samo ograničenom broju korisnika, tužiteljima nije protekao zastarni rok i to ni subjektivni od tri godine od dana saznanja za štetu i štetnika ( čl. 230. st.1. ZOO), a niti objektivni od pet godina od kada je šteta nastala (čl. 230. st.2. ZOO)
39. Tuženik je postupio protivno odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade te povrijedio čl. 50. st. 1. Ustava Republike Hrvatske kojim je određeno da je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti te protivno čl. 33. st. 3. ZV
40. Tužitelji su u tužbi potraživali naknadu štete u visini tržišne vrijednosti zemljišta u suvlasništvu tužitelja koju je tuženik oduzeo tužiteljima bez da im je za isto isplatio naknadu
41. Visinu naknade štete sud je utvrdio provedenim građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl.ing.građ Goranu Korici. U svom nalazu i mišljenju, a očitujući se o visini naknade štete vještak je naveo da tržišna vrijednost nekretnine iznosi 37.100,00 eur.
42. Opće pretpostavke odgovornosti za štetu po kojima i tuženik odgovara, jesu štetna radnja, protupravnost štetne radnje, uzročno-posljedična veza između štetne radnje i same štete, te konačno sama šteta. Da bi oštećena osoba ostvarila pravo na naknadu štete sve prethodno navedene pretpostavke moraju kumulativno biti ostvarene. Odredbama obveznog prava kojima je regulirano pitanje popravljanja štete, propisano je prvenstveno popravljanje štete uspostavom prijašnjeg stanja, a naknadom u novcu tek kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća ili ako okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja (članak 1085. ZOO-a).
43. S obzirom na to da je riječ o naknadi štete zbog toga što postupak izvlaštenja formalno nije proveden, ali je došlo do faktičnog izvlaštenja, ovaj sud smatra da bi tada šteta, u odnosu na izvlašteni dio nekretnine, mogla biti samo ona naknada koja bi tužitelju, kao vlasniku izvlaštene nekretnine, pripadala po propisima o izvlaštenju, a to je tržišna vrijednost izvlaštenog dijela nekretnine. Dakle, tužiteljima je šteta nastala oduzimanjem dijela zemljišta bez da im je isplaćena naknada čime je tuženik postupao protivno Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade te povrijedio čl. 50. st. 1. Ustava Republike Hrvatske kojim je određeno da je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti te protivno čl. 33. st. 3. ZV-a , a koja šteta se reflektira u tržišnoj vrijednosti oduzetog dijela zemljišta, kako je to utvrđeno provedenim vještačenjem pa je šteta nastala tužiteljima u uzročno-posljedičnoj vezi sa upisom nekretnine kao nerazvrstane ceste, slijedom čega postoji odgovornost tuženika za naknadu štete tužiteljima.
44. Slijedom navedenog, sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovanim. Odluka o kamatama temelji se na odredbi članka 1103. ZOO-a, a kamate teku od dana podnošenja tužbe no kako su tužitelji zahtijevali da im se iste dosude od donošenja presude, dosuđivanjem istih od podnošenja tužbe bio bi prekoračen tužbeni zahtjev te je stoga odlučeno kao u izreci presude.
45. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine 148/11. pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14., dalje u tekstu ZPP). Trošak je odmjeren u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 156/23.; dalje u tekstu OT), te u skladu sa vrijednosti predmeta spora koja se tijekom postupka mijenjala. Trošak tužitelja sastoji se od troška sastava tužbe i obrazloženih podneska od 19.03.2024. u iznosu od po 1.033,70 bodova te podneska od 03.12.2024. u iznosu od 550,00 bodova (Tbr. 7 točka 1.. Tbr. 8. točka 1. OT), troška zastupanja po punomoćniku na ročištima održanim 15.05.2024. u visini od 1.033,70 bodova te 30.10.2025. u visini od 550,00 bodova (Tbr. 9. točka 2. OT), troška sastava ostalih podnesaka od 05.09.2024., 30.09.2024. i 21.05.2025. u iznosu od 25 bodova (Tbr 8. točka 5 OT), što uvažavajući vrijenost boda od 2,00 Eur, troška PDV-a od 25% u iznosu od 2.138,00 Eur (Tbr. 42. OT) tužiteljima je priznat trošak u iznosu od 10.690,25 Eur. Ovom trošku dodan je trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 700,00 Eur, te trošak vještačenja u iznosu od 700,00 Eur ili ukupno 12.090,25 Eur. Predmetni trošak je dosuđen zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, čl. 29 ZOO i 30 OZ-a
U Sesvetama 11. prosinca 2025.
Sudac
Iva Raos
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:
- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno
- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.
Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.
DNA:
1. 1. i 2. tužiteljima po pun
2. tuženiku
