P-4278/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U STAROM GRADU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, po sucu ovog suda Miljani Srhoj Buratović, kao sucu pojedincu u građansko pravnoj stvari tužiteljice IJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Roku Lukšiću odvjetniku u [adresa], protiv tužene Republika Hrvatska zastupana po ODO u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javno održane glavne rasprave, zaključene dana 17. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i ZZ tužene, uz objavu odluke 11. prosinca 2025.,

p r e s u d i o j e:

I. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za cijelo.

II. Tužiteljica je ovlaštena temeljem ove presude a po njenoj pravomoćnosti zatražiti i postići upis uknjižbe svoga prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za cijelo, na svoje ime i u svoju korist, uz istovremeni izbris tog prava s imena tužene.

III. Nalaže se tuženoj naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 4.356,04 EUR sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da bi pravo vlasništva kč.br. kč. br. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bilo upisano na ime Republike Hrvatske. Međutim, tužiteljica u sljedništvu svojih prednika da se već više od 100 godina nalazi u samostalnom posjedu predmetne nekretnine u kojem posjedovanju da ih nitko nikad nije ometao, a u Područnom uredu za katastar Split, Ispostava Stari Grad, kao posjednik u posjedovnom listu br. 47 za k. o. [katastarska općina] da bi bio upisan prednik tužiteljice LJ " I", koji da je umro, a temeljem rješenja o nasljeđivanju O-68/68 da bi ga naslijedili njegovi sinovi sada pok. SJ (Tonko) pok.LJ, i pok. SJ TJ (Andro) pok. LJ. Dogovorom između nasljednika da je predmetna nekretnina pripala u vlasništvo sad pok. TJ (Andri). SJ (Tonko) pok. LJ da je živio u [adresa] gdje da je i umro **.**.1965. a njegovi zakonski nasljednici žena ZJ, te djeca AJ i ŽJ da su se izjavom od 20.02.2017. odrekli svih potraživanja na imovini u Republici Hrvatskoj u korist TJ. Sada pok.TJ (Andro) da je umro **.**.2016. a temeljem rješenja o nasljeđivanju njegovim nasljednikom u cijelosti da bi bila proglašena njegova supruga ovdje tužiteljica.

2.U tužbi se nadalje navodi da je agrarnom odlukom Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju, br. A.4285/47 od 12.04.1948. predniku tužiteljice PJ pok.SJ priznato vlasništvo kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Temeljem prijavnog lista br. 317/61, od Maja 1961. koji je kod Kotarskog suda Stari Grad, zaprimljen 26.10.1961., kč. br. [katastarska čestica] da je cijepana na više katastarskih čestica i to na kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

3.Podneskom od 06.10.2021. tužiteljica je uredila tužebni zahtjev kao u izreci.

4.U odgovoru na tužbu od 09.01.2019. i tijekom postupka, tužena se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te predlaže sudu da istog odbije u cijelosti. U pogledu pozivanja tužiteljice na agrarnu odluku A.4285/47 navodi se kako je zaista razvidno da je tom odlukom PJ. SJ kao obrađivaču i članovima njegove obitelji priznato u vlasništvo više nekretnina u razrješenju agrarnog odnosa te da se tako navode kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a to pravo da se priznaje i ženi CJ te djeci HJ, TJ i IJŽS te se predlaže izvršiti uvid u agrarnu odluku. Također se navodi kako se prilikom davanja izjave obrađivač u tom postupku LJ pok. SJ pozvao na agrarnu prijavu podnesenu sukladno Zakonu, o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije Pokrajine Dalmacije br. Agr. 2648/31. Pregledom te agrarne prijave da se utvrđuje da je pod tim brojem podnesena agrarna prijava od strane braće LJ i L pok. SJ za nekretnine u katastarskoj općini [katastarska općina] i da se tako između ostalog navode i nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što da upućuje na činjenicu da LJ nije bio obrađivač predmetnih nekretnina u cijelosti. Tužena također navodi da nije sporno da je prijavnim listom br. 317/61, došlo do cijepanja kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali da je ta nekretnina cijepana na više nekretnina koje da se nalaze u različitim posjedovnim listovima i u odnosu na neke da postoji upisano vlasništvo trećih osoba u zemljišnoj knjizi. U odnosu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužena posebno navodi da bi se radilo o šumi i šumskom zemljištu, a što da bi proizlazilo iz izvatka iz zemljišne knjige jer da se ta nekretnina od osnutka zemljišne knjige vodi po kulturi kao šuma, a iz posjedovnog lista br. 47 za k. o. [katastarska općina] da bi proizlazilo da ova nekretnina predstavlja pašnjak, dakle da nije bila predmetom obrađivanja, te da se kao takva nije ni mogla dati u vlasništvo u razrješenju agrarnog odnosa, sukladno propisima kojima su se ukidali odnosno razrješavali agrarni odnosi. Da bi se na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu tužene mogla stjecati vlasnička prava da bi bilo potrebno istu izdvojiti iz Programa gospodarenja šumama i šumskim zemljištem što da je uvijet za pokretanje parničnog postupka a što da tužiteljica nije napravila.

5.U ovoj pravnoj stvari sud je dana 08.07.2022. pos posl. br. P-4860/18 donio presdu i rješenje a koja presuda je povodom izjavljene žalbe tužene rješenjem ŽS u Osijeku posl br. Gž-1450/2022 od 24.10.2024. ukinuta te je predmet vraćen na ponovno suđenje.

6.Tijekom postupka u dokazne svrhe sud je pregledao neslužbene kopije zk izvadaka priložene spisu, te je izveden dokaz pregledom zemljišne knjige na zapisniku od 30.03.2022., pregledan je izvod iz katastarskog plana od 16.10.2018., prijepis posjedovnog lista br. 47 za k. o. [katastarska općina], Područnog ureda za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Stari Grad, posvjedočenje Župe Sv. Nikole Biskupa – Zastražišće od 08.11.2014., ovjereni prijevod izjave od 20.02.2015., rješenje o nasljeđivanju O-68/68 i O-513/16, pregledana je agrarna odluka Reg.A.4285/47 od 12.04.1948., prijavni list br. 317/61 od svibnja 1961., saslušana je tužiteljica kao parnična stranka, izveden je dokaz očevidom na mjestu spora uz geodetsko vještačenje, te su saslušani svjedoci OJ pok. S i DJ pok. NJ, a ujedno je od Državnog arhiva u Splitu, zatražena dostava agrarnog spisa A.4285/47.

U nastavljenom postupku sud je pregledao Izjavu EJ i RJ od 12.11.2014., pregledan je ostavinski spis O-1041/08 iza IJŽS rođ. LJ, pregledan je ostavinski spis O-178/78 iza pok CJ (Ante) Dragičević, dokaz dopunskim saslušanjem tužiteljice te dokaz saslušanjem svjedoka ĐJ.

7.Tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti je pravno osnovan.

8.Pregledom zemljišne knjige i neformalnog zk izvatka priloženog uz tužbu utvrđeno je da bi pravo vlasništva kč. br. [katastarska čestica] oznake šuma površine 2152 m2, z. ul. [broj ZK uloška], sada bilo upisano u cijelosti na ime Republike Hrvatske a u C listu tereta nema. Također je utvrđeno da je prvi upis prava vlasništva glasio na ime Katastralna Obćina Zastražišće kao vrhovnog vlasnika s pravom da prima 1/8 plodova samih loza i posijanih stvari, koji upis je bio upisan pod slovom A, a pod slovom B bili su upisani ČJ iz T i NJ pok. Z iz T, za po ½ dijela kao koristovni vlasnici s dužnošću da vrhovnoj vlasnici daju 1/8 plodova samih loza i posijanih stvari. Nadalje, pod Z-5/48, s prikazom od 21.01.1948. na osnovu čl. 5 u svezi s čl. 1 Uredbe o uknjiženju prava svojine na državnoj i nepokretnoj imovini, ispravlja se ime uknjiženog vlasnika te se umjesto Katastralne Obćine [adresa] upisuje Opća narodna imovina – Mjesni NO [adresa]. U pogledu agrarnih prijava utvrđeno je da je u listu AII, pod brojem Dnbr.6988/32 s prikazom od dana 16.11.1932. bila zabilježena agrarna prijava LJ A iz [adresa] pod br. Agr. 2657/31, kojom se traži vlasništvo kč. br. [katastarska čestica] kao dio bića 11. Iz navedenog proizlazi da je netočan navod tužene iz odgovora na tužbu da bi LJ zajedno sa Ž, podnio agrarnu prijavu te da stoga LJ ne bi bio obrađivač zemljišta u cijelosti. Nadalje je utvrđeno da je pod posl.br. Z-519/61 proveden prijavni list br. 317/61, kojim se kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] cijepa temeljem agrarne odluke zajedno s kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] u podčestice između ostalih tada nastaje i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2152 m2. Sadašnji upis prava vlasništva na ime Republike Hrvatske proveden je pod posl.br. Z-641/10 i to temeljem uvjerenja Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Hvar, Splitsko-dalmatinske županije od 23.04.2010. kojim se potvrđuje između ostalih nekretnina da se kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazila van građevinskog područja na dan stupanja na snagu Zakona o šumama od 16.10.1990., odnosno Zakona o poljoprivrednom zemljištu od 24.07.1991.

9.Glede posjedovnog stanja u katastarskom operatu, iz priloženog prijepisa posjedovnog lista br. 47 Područnog ureda za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Stari Grad od 12.07.2018. proizlazilo bi da bi u katastarskom operatu kao posjednik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naziva Ljubinka, kulture pašnjak, površine 2152 m2, bio upisan LJ "Martin" iz [adresa].

10.Očevidom na mjestu spora sud je utvrdio da bi međa predmetne nekretnine bila definirana i to s južne strane prema pješačkom putu odnosno prema moru kamenim podzidom, zapadna granica definirana je suhozidom, a istočna granica početnim točkama označenim bojom te nadalje međašnim znacima naslaganim kamenjem i gomilama. Među sa sjeverne strane predstavlja podzid susjedne nekretnine u vlasništvu treće osobe. Unutar tako pokazanog posjeda, sud je utvrdio da postoji četri podzida od nekadašnjih terasa, te su vidljive gomile naslaganog kamenja. Vještak mjernik identificirao je predmet spora baš kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti. Ujedno je uz vještvo dostavio skicu mjesta spora, sa fotografijama međašnih znakova, podzida te jednog starog motokultivatora uz gomilu.

11.U svom iskazu tužiteljica je navela da se za svog supruga FJ udala 1957. i tada da je na ovom zemljištu bila pokoja vinova loza i buhač koji da se brao. Nakon toga na zemljištu da su posadili lavandu koju da su kroz dugo godina žanjali, sve do preseljenja u [adresa] kada su istu dali na obradu njenom bratu. U pogledu stjecanja ovog zemljišta navodi da je isto stekao njen svekar LJ pok.SJ, na poklon od sestrinog muža koji je živio u [adresa], i to stoga što je za vrijeme bolesti vodio brigu o njegovoj ženi. Na zemljištu da su sjekli i drva koja da su se prodavala. Njenog svekra PJ da je naslijedio njen suprug MJ čiji brat da je živio u [adresa] a njegovi nasljednici da su se odrekli svega u korist njenog muža FJ kojeg da je ona naslijedila. Nije joj poznato da li je njen svekar podnosio agrarnu prijavu, ali misli da im je zemljište bilo dodijeljeno agrarom.

U dopunskom iskazu danom na ročištu dana 21.05.2025. na upit punom. tužitelja da li se nakon njene udaje tj. dolaskom u obitelj FJ sva imovina te obitelji smatralo vlasništvom pok. svekra LJ, tužiteljica iskazuje potvrdno. Na daljnji upit koliko je njezin suprug imao braće i sestara, tužiteljica navodi da je imao jednog brata koji je živio u [adresa] i jednu sestru koja je živjela u [adresa] a ona se zvala UJ, te u tom smislu ispravlja pogrešno unesenu konstataciju iz zapisnika od 30.03.2022. gdje je navedeno da je pok. LJ imao dvije kćeri a što nije točno budući je imao jednu kćer i to UJ. Na daljnji upit nakon smrti svekra LJ tko je nastavio s obradom nekretnina, tužiteljica navodi da je to bio njezin pok. suprug koji se u cijelosti smatrao vlasnikom ne samo predmetne nego svih ostalih nekretnina, a njegov brat odnosno njegovi nasljednici te njegova sestra da su se odrekli svog imanja u korist brata FJ. Na upit da li su ikada nakon što su se odrekli vlasništva u korist svoga brata na predmetnoj nekretnini, a nakon smrti svog oca pok. LJ, to pravo ikada osporavali, tužiteljica navodi da nisu nikada već dapače upravo suprotno brat iz Paname da je prema svojim mogućnosti novčano pomagao svog brata FJ dok su oni prema mogućnostima i po potrebi pomagali njegovu sestru IJŽS.

12.Svjedoci OJ. S i DJ pok. NJ, iskazivali su identično te su u svemu potvrdili navode tužiteljice u pogledu stjecanja predmetnog zemljišta od strane PJ, te su također potvrdili i navode glede nasljeđivanja u obitelji tužiteljice. Svjedoci potvrđuju kako je na zemljištu nekad bio vinograd, a nakon što je filoksera uništila vinograde da je na ovom zemljištu poslije drugog svjetskog rata bilo buhača i ostatka vinove loze. Na ovo zemljište da se kasnije dolazilo i radi ispaše živine, a također da se sjekla i borovina kako za vlastite potrebe za ogrjev tako i za prodaju uz dozvolu, jer da je prodaja drva bila jedan izvor prihoda. To sve da je trajalo do 90-ih godina prošlog stoljeća kad je u velikom požaru izgorjela čitava uvala. Svjedocima nije poznato da li se u odnosu na ovo zemljište nekom davao dohodak, ali iskazuju da nitko nikad ni tužiteljici a niti njenim prednicima nije osporavao vlasništvo ovog zemljišta. Za navesti je također da su svjedocima sve ove okolnosti poznate iz neposredna opažanja, jer imaju svog zemljišta u istoj uvali Ljubinka odnosno u susjednoj uvali Prisinjok.

13.Sud je pregledao Izjavu EJ i RJ od 12.11.2014. koje su kao nasljednice svoje majke IJŽ rođ. PJ, a koja se spominje u Agrarnoj odluci br. Reg.A-4285/47 od 12.04.1948. kao kćerka PJ SJ i kojoj je kao članu porodice obrađivača priznato pravo vlasništva na tamo navedenim nekretninama pa tako i na nekretnini koja je predmetnom ovog postupka, priznale i potvrdile kako je njihova majka sve svoje nekretnine pa tako i predmetnu, a koje su bile stvarno vlasništvo i posjed njenog oca, a njihovog djeda pok LJ pok SJ, ustupila svom bratu TJ, sada pok suprugu tužiteljice.

Nakon što je svjedokinji GJ pročitana izjava na str. 130 spisa datirana u Splitu 12. studenog 2014., a potpisana od nje i njezine sestre RJ, svjedokinja na ročištu od dana 08.07.2025. u cijelosti potvrđuje navode iz izjave. Dodatno ističe da pored nekretnina koje su navedene oznakama čestica zemlje a kao što to proizlazi iz navedene izjave njena majka da je ustupila svome bratu i sve ostale nekretnine pa tako i predmetnu tj spornu nekretninu a koja je bila vlasništvo i posjed njenog pok oca LJ. Dodala je da se njihova pok majka u ostavinskom postupku iza smrti svoga oca LJ pok TJ odrekla svih nekretnina pa tako i predmetne u korist svoga brata TJ. Dodala je da je pok majka imala brata koji se zvao KJ i koji je živio u [adresa] a čiji nasljednici su se poslije njegove smrti, supruga i dvoje djece tada odrekli svih prava na nekretninama u Republici Hrvatskoj u korist brata također sada pok ŠJ. Njena majka živjela je u Splitu, drugi brat je živio u [adresa] tako da je TJ jedini ostao živjeti na otoku Hvaru, brinuo se o roditeljima i nastavio s održavanjem i obradom zemlje tako reći sve do svoje smrti. Izjava koju su sestra i jona dale zapravo predstavlja odraz poštivanja volje njihove pok majke. Na upit punom. tužitelja tko je nakon smrti TJ nastavio koristiti predmetnu nekretninu, navodi da je s korištenjem pa i obradom dok je to fizički bila u mogućnosti nastavila njegova supruga ovdje tužiteljica a sada i unuci. Napomenula je da je njena pok. majka IJŽS rođ. TJ a udata IJŽ, umrla 2008. a daleko prije toga nakon smrti svoga oca odrekla se sve imovine u korist svoga brata.

14.Tužiteljica se u tužbi također poziva i na razrješenje agrarnog odnosa, te u spis prilaže agrarnu odluku Reg A-4285/47 od 12.04.1948., a kojom se obrađivaču PJ pok. Z iz [adresa], i članovima njegove obitelji ženi CJ i djeci HJ, TJ i IJŽS priznaje na jednake dijelove vlasništvo zemljišta zv. P, te se između ostalih nekretnina navodi i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine da su uknjižene kao vlasništvo Katastralne općine Zastražišće kao vrhovne vlasnice, te NJ pok. Z i C kao koristovnih vlasnika. Iz obrazloženja je razvidno da je Komisija utvrdila da postoji odnos feudalnog karaktera, jer da je odnos obrađivanja nastao od davnina na temelju težačke pogodbe uz dužnost davanja dijela ploda vrhovnom i koristovnom vlasniku, te se konstatira da postoji trajan težački odnos. Po prijedlogu tužene sud je pokušao pribaviti kompletan agrarni spis da bi međutim Državni arhiv u Splitu, dopisom od 11.04.2022. u svezi zahtjeva suda obavijestio da ne posjeduju spis A-4285/47.

15.Tužiteljica je uz tužbu priložila i prijavni list br. 317/61 od svibnja 1961., a kojeg je ujedno sud pregledao uvidom u zemljišnu knjigu budući je isti proveden pod Z-519/61 a kojim prijavnim listom je temeljem agrarne odluke izvršeno cijepanje kč. br. [katastarska čestica] te također prethodno navedene 879/4 sve k. o. [katastarska općina], a među novonastalim česticama tada je formirana i kč. br. [katastarska čestica] površine 2152 m2 oznake šuma.

16.U svezi prethodno navedenog valja reći da je agrarna odluka na koju se poziva tužiteljica donesena primjenom Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja od 20.02.1946. (NN NR Hrvatske 138/46 i 111/47 dalje Zakon o ukidanju), a kojim zakonom su konačno razriješeni svi težački i njima slični odnosi, te je u čl. 2 sadržana odredba da dodijeljeno zemljište po sili zakona prelazi u privatno vlasništvo domaćinstva kojem je i dodijeljeno, a pravo vlasništva upisuje se na sve članove domaćinstva, kojem je zemlja dodijeljena, tako da obrađivač i svi članovi domaćinstva imaju jednaka suvlasnička prava. Temeljem odredbi tog zakona obrađivač je zajedno s članovima svoje obitelji stjecao vlasništvo zemljišta izvorno po sili zakona. U odnosu na navode tužene da bi ovo zemljište predstavljalo šumu i da je prethodno tužiteljica trebala tražiti izdvajanje zemljišta iz Programa gospodarenja šumama i šumskim zemljištem, valja reći da tužena u spis nije dostavila dokaz da bi baš predmetna nekretnina bila obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskih zemljištem Hrvatskih šuma, osim toga makar se u odnosu na sporno zemljište u zemljišnim knjigama kao kultura navodi šuma, a u katastarskom operatu pašnjak, valja reći da su svjedoci iskazivali da je na zemljištu nekad bilo vinove loze, kasnije da se sadio buhač, pa lavanda, osim toga sud je neposredno na očevidu utvrdio da unutar pokazanog posjeda postoji četiri podzida terasa-laza, te više gomila naslaganog kamenja, koji su baš karakteristični za obradivo zemljište, i koji su nastali kod krčenja zemljišta u davnoj prošlosti, jer sigurno da nitko ne bi gradio podgradne zidove i gomile ukoliko zemljište nije bilo obradivo. Također je za navesti da sukladno praksi agrarnih sudova nije bilo zapreke da se pristupi razrješenju agrarnih odnosa i u odnosu na one nekretnine koje nisu bile obradive, ukoliko su iste služile za potrebe poljoprivrednih gospodarstava, jer se smatralo da nije protivno duhu i intenciji agrarnih zakona, ako se i ono zemljište koje se nije direktno obrađivalo dosudi agrarnom obrađivaču. Iz tog razloga je očito i u ovom slučaju donesena agrarna odluka u odnosu na kompleks zemljišta koja su u naravi očito predstavljala djelomično obradivo zemljište, a djelomično šumu. Međutim, s obzirom da je agrarna odluka donesena to se ovaj sud nije dužan upuštati u ocjenu postojanja agrarnog odnosa, jer su te okolnosti već utvrđene u provedenom agrarnom postupku, u kojem je agrarni odnos razriješen te je nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje je kasnije u postupku cijepanja nastala predmetna 879/10 k. o. [katastarska općina] dodijeljena obrađivaču i članovima njegove obitelji u vlasništvo. Potrebno je dakle samo utvrditi postojanje aktivne legitimacije tužiteljice kao pravne slijednice obrađivača i članova njegove obitelji.

17.U prilog svoje aktivne legitimacije tužiteljica prvenstveno u spis prilaže rješenje o nasljeđivanju O-68/68 od 27.06.1978. koje je kod ovog suda u zemljišnim knjigama zaprimljeno pod Z-493/96, a koje je doneseno iza smrti PJ LJ pok. SJ, rođenog **.**.1890. a umrlog **.**.1968. U tom rješenju nije navedena predmetna nekretnina, međutim tim rješenjem utvrđeni su nasljednici i to sinovi KJ i MJ za po ½ dijela. U odnosu na HJ (KJ) pok. LJ, te CJ koji su u agrarnoj odluci navedeni kao obrađivači za navesti je da je tužiteljica u spis priložila posvjedočenje [adresa] od 08.11.2014. iz kojeg bi proizlazilo da je CJ ž. LJ rođ.H, bila rođena u [adresa] **.**.1901. te da je umrla **.**.1978. Njeni zakonski nasljednici bi bili njena djeca koja su također u agrarnoj odluci navedeni kao članovi obitelji obrađivača.

U nastavljenom postupku sud je izvršio uvid u rješenje o nasljeđivanju pod posl. br. O-178/78 od 23.01.1979. iza pok CJ SJ ud LJ rođ **.**.1901. umrle **.**.1978. iz kojeg rješenja proizlazi da se ostavina iza pok CJ SJ pok LJ neće raspraviti dok iz obrazloženja proizlazi da prema podacima iz smrtovnice iz zk službe umrla nije ostavila nepokretnu imovinu te je stoga riješeno kao u izreci. Također se potvrđuje da je SJ sin LJ i CJ rođen u [adresa] **.**.1927. i da je umro u Panami 08.10.1965. Tužiteljica također prilaže u spis Izjavu nasljednika Dragičević SJ od 20.02.2015. zajedno sa preslikama osobnih iskaznica, te ovjereni prijevod te izjave sa španjolskog jezika iz kojeg je razvidno da JJ tj. supruga pok. SJ te njegova djeca AJ i ŽJ daju izjavu da se odriču bilo kojeg potraživanja na imovinu u RH a u korist njihova zeta i strica FJ. U izjavi nisu navedene nekretnine katastarskim oznakama što po ocjeni ovog suda nije ni bitno jer nema nikakve dvojbe da su se isti odrekli sve imovine njihovog prednika SJ u [adresa] a u korist njegova brata FJ. Iz priloženog rješenja o nasljeđivanju O-513/16 od 29.04.2016. bilo bi razvidno da je sada pok. FJ ŠJ (Andra) pok. LJ, rođenog **.**.1930., a umrlog **.**.2016. u cijelosti naslijedila njegova supruga IJ, ovdje tužiteljica, a između ostalih nekretnina kao izvanknjižno vlasništvo navodi se i predmetna kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

U nastavljenom postupku sud je izvršio uvid u ostavinski spis O-1041/08 te rješenje o nasljeđivanju pod istim posl br. doneseno iza smrti pok IJŽ (Juraj) BJ rođ. IJ, rođ **.**.1936. umrle **.**.2008. iz kojeg rješenja proizlazi kako njenu ostavinsku imovinu čini vlasništvo nekretnine u k. o. [katastarska općina] u naravi stan, a njenim nasljednicima proglašene su kćeri ĐJ i RJ. Za navesti je da su svi saslušani svjedoci iskazivali o nasljeđivanju te posjedovanju predmetne nekretnine te izričito navode kako bi u konačnosti nasljednik PJ pok. Z, bio baš njegov sin TJ (Andro), a kojeg opet da je u cijelosti naslijedila tužiteljica, pa sud stoga drži da u obitelji prednika tužiteljice nije bilo nikakvog spora u svezi toga kome pripada predmetna nekretnina, jer da je bilo bilo kakvog spora to bi sigurno bilo poznato svjedocima kao neposrednim susjedima i mještanima naselja Zastražišće. Temeljem iznesenog sud drži da je tužiteljica neprijeporno dokazala svoju aktivnu legitimaciju pa stoga po ocjeni ovog suda nije bilo nikakve zapreke, prihvaćanju tužbenog zahtjeva tužiteljice u cijelosti u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

18.Presuđeno je stoga kao u izreci.

19.Odluka o trošku donesena je primjenom odredbe čl. 154 st. 1 ZPP-a te je sud tužiteljici obistinio zatraženi trošak na ime sastava tužbe u iznosu od 100 bodova sukladno Tbr 7.1 OT, te po 100 bodova na ime pristupa na ročišta od 22.05.2019., 17.06.2021., 08.12.2021., 30.03.2022., 15.06.2022., 05.02.2025., 21.05.2025., 08.07.2025. i 17.09.2025. sve sukladno Tbr 9.1 OT dočim tužiteljici nije obistinjen zatraženi trošak u iznosu od 50 bodova na ime pristupa na ročište za objavu odluke od dana 08.07.2025. budući na isto nije pristupio, tužiteljici je obistinjen trošak od 50 bodova na ime pristupa na ročište od 22.05.2019. sukladno Tbr 9.2 OT. Nadalje, tužiteljici je obistinjen zatraženi trošak od po 25 bodova na ime sastava podnesaka od 14.06.2019., 15.11.2019., 12.10.2020., 25.11.2020., 09.03.2021., dočim tužiteljici nije obistinjen zatraženi trošak u iznosu od po 25 bodova za ime sastava podnesaka od 01.09.2021. te 30.09.2022. budući je dokaz o uplati pristojbe mogao dostaviti na ročišta, kao što nije obistinjen zatraženi trošak na ime sastava podnesaka od 27.11.2023. i 22.10.2024. koji ne prileže spisu. Tužiteljici je obistinjen zatraženi trošak u iznosu od po 100 bodova na ime sastava podnesaka od 06.10.,2021., 02.12.2021., 04.02.2025. sve sukladno Tbr 8.1 OT. Na ovaj način je tužiteljici je ukupno obistinjen iznos od 1475 bodova a kako vrijednost boda iznosi 2,00 EUR sukladno Tbr. 54 OT to je tužiteljici ukupno obistinjen iznos od 2.950,00 EUR uvećan za iznos PDV-a od 25% što ukupno iznosi 3.687,50 EUR. Kada se tom iznosu pridoda iznos od 535,78 EUR na ime troškova očevida i vještačenja te iznos od po 66,38 EUR na ime pristojbe tužbe i presude, to ukupan trošak tužiteljice iznosi 4.356,04 EUR.

U Starom Gradu 11. prosinca 2025.

SUDAC:

Miljana Srhoj Buratović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana i to stranke koje su uredno obaviještene o ročištu za objavu odluke od dana objave odluke, a stranke koje nisu uredno obaviještene o ročištu za objavu odluke od dana primitka pismenog otpravka presude. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud

DNA:

- punomoćnicima stranka