REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj: Pn-179/2022-80

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Nadi Mohač, u pravnoj stvari tužiteljice FU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Krešimir Škarića & Partneri d.o.o. iz Zagreba, Petrova 120/I, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282 , radi naknade štete, nakon dana 20. listopada 2025. održane i zaključene javna glavne rasprave, u nazočnosti tužiteljice osobno uz punomoćnicu Marijetu Pavlović, odvjetnicu u Zagrebu i punomoćnika tuženika Denisa Lauca, odvjetnicu u Zagrebu, dana 11. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. Zagreb isplatiti tužiteljici FU s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 3.710,00 EUR te s osnove imovinske štete zbog potrebe za tuđu pomoć i njegu iznos od 336,00 EUR, sve sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. lipnja 2022. do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje ja obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice FU za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u preostalom iznosu od 1.590,00 EUR i za naknadu imovinske štete zbog potrebe za tuđu pomoć i njegu u preostalom iznosu od 264,00 EUR, sve sa zatraženim zakonskim zateznim kamatama.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. Zagreb naknaditi tužiteljici FU troškove parničnog postupka u iznosu od 1.493,82 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 11. prosinca 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice FU za naknadu troškova postupka preko dosuđenog iznosa iz točke III. izreke ove presude .

Obrazloženje

1. 1. Tužiteljica je u tužbi navela da je 10. veljače 2022. oko 18,40 sati stradala na kolniku državne ceste D30 kao putnica u osobnom automobilu marke Toyota, reg. oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljao pok. VU, na način kako je to opisano u priloženoj dokumentaciji. Kako je navedeni osobni automobil bio osiguran policom osiguranja kod Adriatic osiguranja d.d., tužiteljica je navela da je tuženik pasivno legitimiran za naknadu štete tužiteljici, s time da je tužiteljica tijekom postupka napomenula da se radilo o omašci u pisanju tužbe u odnosu na naznaku osiguravatelja te je navela da je spomenuti osobni automobil bio osiguran kod tuženika Euroherc osiguranja d.d.

1. 2. Tužiteljica je navela da je u predmetnom štetnom događaju pretrpjela teške tjelesne ozljede zbog kojih joj je nastala neimovinska i imovinska šteta. Navela je da temeljem odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23. – u daljnjem tekstu: ZOO) ima pravo na naknadu neimovinske štete u vidu povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, koje se očituje u pretrpljenom strahu, fizičk im bolovima te duševnim bolovima zbog smanjenja životne aktivnosti i naruženosti. Tužiteljica smatra da joj pripada naknada neimovinske štete u iznosu od 135.000,00 kn. Nadalje, tužiteljica je navela da joj je u razdoblju liječenja bila potrebna pomoć i njega koju su joj prvenstveno pružali ukućani te je po toj osnovi pripada pravo na naknadu imovinske štete u iznosu od 10.000,00 kn, pri čemu smatra primjerenom naknadu imovinske štete u iznosu od 25,00 kn po satu.

1. 3. Tužiteljica je navela da se tuženiku obratila s odštetnim zahtjevom 13. lipnja 2022., u smislu odredbe čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., 155/23. – u daljnjem tekstu: ZOOP), a kako joj tuženik nije isplatio naknadu štete, tužbenim zahtjevom zatražila je da se tuženiku naloži isplata iznosa od 135.000,00 kn s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 135.000,00 kn te s osnova imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom u iznosu od 10.000,00 kn, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 13. lipnja 2022. (kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva), pa do isplate.

2. 1. U odgovoru na tužbu tuženik je priznao činjenice da je tužiteljica stradala u prometnoj nesreći 10. veljače 2022. kao putnica u osobnom vozilu marke Toyota, reg. oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljao VU. Naveo je da iz priložene medicinske dokumentacije proizlazi da liječenje tužiteljice nije završeno, slijedom čega se ne može utvrditi opseg i visina štete te je predložio da sud odbaci tužbu, a podredno da prekine postupak dok se liječenje tužiteljice na dovrši, s time da je u svakom slučaju predložio odbiti tužbeni zahtjev za plaćanje zakonskih zateznih kamata do završetka liječenja tužiteljice. Tuženik je osporio odgovornost za štetu navodeći da postoje razlozi za oslobođenje od odgovornosti jer tužiteljica u vrijeme nastanka štetnog događaja nije bila vezana sigurnosnim pojasom i jer je svjesno pristala na vožnju s osobom koja je bila pod utjecajem alkohola, s time da je prije zaključenja glavne rasprave tuženik povukao takav prigovor, s obzirom na rezultate toksikološkog vještačenja. Tuženik je zaključno osporio odgovornost, osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva te je predložio da sud istoga u cijelosti odbije.

3. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, tužiteljica je podneskom od 21. veljače 2025. postavila tužbeni zahtjev za isplatu naknade neimovinske štete u iznosu od 5.300,00 EUR te za isplatu naknade imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom u iznosu od 600,00 EUR, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 14. lipnja 2022. do isplate.

4. Kako je podneskom od 21. veljače 2025. tužiteljica smanjila tužbeni zahtjev, tuženik se nije protivio djelomičnom povlačenju tužbe, ali je zatražio naknadu troškova postupka u odnosu na povučeni dio tužbe.

5. 1. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju na stranicama br. 7-19, 56-60 i 62-67 spisa, izvršio je uvid u nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Srećka Hlišća na stranicama br. 82-84 spisa, u nalaz i mišljenje sudsko- medicinskog vještaka dr. Petra Škavića na str. 86-92 spisa, u zdravstveni karton tužiteljice na stranicama br. 169-298 spisa, u nalaz i mišljenje medicinskih vještaka dr. KU i dr. Gordana Makarića na str. 301-304 i 331-333 spisa, izvršio je uvid u presliku spisa Općinskog državnog odvjetništva u Sisku, poslovni broj KR-DO- 133/2022, saslušao je tužiteljicu u svrhu dokazivanja te je na glavnoj raspravi saslušao stalne sudske vještake dipl. ing. Srećka Hlišća, dr. Petra Škavića, mr. sc. KU i prim. dr. Gordana Makarića.

5. 2. Sud je odbio dokazni prijedlog tužiteljice za provođenje novog sudsko- medicinskog vještačenja iz razloga koji će biti navedeni u daljnjem tijeku obrazloženja, a nije bilo potrebe niti za provođenjem dokaza saslušanjem svjedoka koje je predložio tuženik na okolnost je li tužiteljica u trenutku prometne nesreće bila vezana sigurnosnim pojasom ili ne, jer je navedena činjenica utvrđena kombiniranim prometnim i sudsko-medicinskim vještačenjem.

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Među strankama je bio nesporan nastanak predmetnog štetnog događaja, a sporno je bilo je li tužiteljica i u kojem omjeru doprinijela nastanku štete, sporna je bila visina štete te tijek zatraženih zakonskih zateznih kamata.

8. Uvidom u presliku predmeta Općinskog državnog odvjetništva u Sisku, poslovni broj: KR-DO-133/2022 utvrđeno je da je državnom odvjetništvu podneseno posebno izvješće Policijske uprave sisačko-moslavačke o prometnoj nesreći s jednom poginulom osobom i jednom osobom koja je zadobila teške tjelesne ozljede, iz čega je nadležno državno odvjetništvo utvrdilo da je prometnu nesreću skrivio VU, koji je u istoj poginuo, slijedom čega nije bilo osnova za pokretanje kaznenog postupka iz čl. 227. st. 6. Kaznenog zakona/11.

9. Iz zapisnika o očevidu Policijske uprave sisačko-moslavačke od 10. veljače 2002. utvrđeno je da je vozilo registracijske oznake [registarska oznaka], u kojem je u predmetnom štetnom događaju kao putnica stradala tužiteljica, bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja br. [broj police osiguranja].

10. Tužiteljica je iskazala da se u vrijeme predmetnog štetnog događaja nalazila na zadnjem sjedištu automobila, a posljednje čega se sjeća bio je nailazak prikolice neposredno prije sudara, nakon čega se više ničega ne sjeća, pa tako ne može sa sigurnošću tvrditi je li bila vezana sigurnosnim pojasom ili ne. Zna da je na zadnjem sjedištu auta čuvala psa te pretpostavlja da se upravo zbog toga vezala sa sigurnosnim pojasom, ali se toga sa sigurnošću ne može sjetiti.

11. 1. Sud je odredio izvođenje dokaza prometno-tehničkim i sudsko- medicinskim vještačenjem radi utvrđenja dinamike nastanka prometne nesreće te radi procjene je li tužiteljica u trenutku prometne nezgode bila vezana sigurnosnim pojasom ili ne, a ako nije bila vezana, na koji je to način i u kojem opsegu utjecalo na vrstu i težinu njezinih ozljeda.

11. 2. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl. ing. Srećka Hlišća utvrđeno je da se osobno vozilo u kojem se nalazila tužiteljica, kretalo svojom desnom trakom kad je prednjim desnim dijelom naletjelo na stražnji lijevi kotač traktora, koji se kretao ispred njega u istom smjeru, pa je zbog ekscentričnosti naleta došlo do zanošenja osobnog vozila stražnjim dijelom ulijevo i posljedičnog prelaska preko isprekidane razdjelne linije te udara u lijevi bok kombi vozila, koje je prolazilo mjestom događaja iz suprotnog smjera. Opis oštećenja ukazuje na izraženo oštećenje prednjeg dijela osobnog vozila, nastalo naletom na traktor, kada je došlo do naglog polijetanja tijela putnika prema naprijed, dok se samo osobno vozilo počelo zanositi stražnjim dijelom ulijevo, pa su tijela imala tendenciju zaostajanja prema desnom boku, do trenutka udara osobnog vozila stražnjim lijevim kutom u kombi vozilo, kada se zaustavlja bočni zamah, pa tijela s desna počinju pomak prema lijevom boku. Promjenu brzine koju je ostvarilo osobno vozilo naletom na traktor prometni vještak nije mogao utvrditi, a s obzirom na opis oštećenja, najvjerojatnije se radilo o nekoj većoj brzini od očekivane za otvaranje zračnih jastuka i aktiviranje pirotehničkih zatezača pojaseva od oko 25 km/h.

11. 3. Temeljem dokumentacije u spisu i temeljem nalaza i mišljenja prometnog vještaka, sudsko-medicinski vještak dr. Petar Škavić dostavio je pisani nalaz i mišljenje. U svom je mišljenju sudsko-medicinski vještak naveo da su pregledom i tijekom liječenja tužiteljice utvrđene ozljede i postavljene dijagnoze: rana razderotina kože lijeve strane čela, krvni podljev vjeđa i kože oko oba oka, krvni podljev mekog oglavka čeono i lijevo tjemeno, krvarenje u spojnicu desnog oka, zrak u mekim tkivima vjeđa, unutar očne šupljine i oko lijevog oka, prijelom unutarnjeg bočnog zida koštanog sustava lijeve očne šupljine (papirasta ploča rešetnice), protruzija masnog tkiva očne šupljine u ćelije rešetnice, krv u ćelijama lijeve strane rešetnice i lijevoj gornjočeljusnoj šupljini, lamelarno krvarenje ispod tvrde moždane ovojnice, traumatsko krvarenje unutar mekih moždanih ovojnica obostrano čeono-tjemeno te lijevo zatiljno-bazalno, nagnječenje mozgovine desno sljepoočno, potres mozga i anizokorija (različita veličina zjenice očiju). Sve gore navedene ozljede tužiteljice čine cjelinu i stoje u uzročno- posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom, a nastala je udarcem glave o neku tupo tvrdu prepreku unutar kabine vozila. Sudsko-medicinski vještak je uzeo u obzir nalaz i mišljenje prometnog vještaka, iz kojega proizlazi da je u prometnoj nesreći došlo do naleta prednjeg desnog dijela vozila u kojemu se nalazila tužiteljica na suvozačkom mjestu na stražnji lijevi kotač traktora pri čemu je došlo do naglog polijetanja tijela putnika prema naprijed. U nastavku odig ravanja prometne nesreće došlo je zbog ekscentričnosti naleta do zanošenja osobnog vozila stražnjim dijelom ulijevo pri čemu su tijela putnika imala tendenciju zaostajanja prema desnom boku. Naposljetku je prelaskom vozila preko isprekidane razdjelne linije udarilo u lijevi bok kombi vozila, koji je prolazio mjestom događaja iz suprotnog smjera pri čemu su tijela poletjela prema lijevom boku vozila. Napomenuo je da prometni vještak nije bio u mogućnosti izračunati ostvarenu promjenu brzine kretanja vozila tužiteljice već je naveo da se, s obzirom na opis oštećenja vozila, najvjerojatnije radilo o nekoj većoj brzini od očekivane za otvaranje zračnih jastuka i aktiviranje pirotehničkih zatezača pojaseva od oko 25 km/h. Dodao je da je prometni vještak naveo da je došlo do otvaranja zračnih jastuka u putničkom prostoru osobnog vozila te da se u izvješću policije navodi da vozač i suvozačica – tužiteljica nisu koristili sigurnosni pojas.

11. 4. Sudsko-medicinski vještak je naveo da pri utvrđenoj dinamici odigravanja prometne nesreće, a kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, proizlazi da je ozljeda glave tužiteljice nastala prigodom naglog i nekontroliranog polijetanja nevezanog tijela tužiteljice u prvom dijelu prometne nesreće (sudar osobnog vozila i traktora) prema naprijed te probijanjem otvorenog zračnog jastuka i udarcem glave – lica u vjetrobransko staklo. U slučaju vezivanja sigurnosnim pojasom, nekontrolirano polijetanje tijela tužiteljice prema naprijed i udarac glavom u vjetrobransko staklo bili bi izbjegnuti, a time i nastanak utvrđenih ozljeda glave tužiteljice. Tijekom obrade i liječenje navodi se i opisuje higrom (nakupina tekućine u prostoru unutar moždanih ovojnica) obostrano čeono-tjemeno, što predstavlja otprije postojeće patološko stanje organizma te ne stoji u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom.

11. 5. Tužiteljica je iznijela prigovore na zaključak sudsko-medicinskog vještaka smatrajući da isti nije u skladu s dinamikom nastanka prometne nesreće. Predložila je da se vještak očituje o primjeni brzine koja je utvrđena, o sili koja je djelovala na tijelo tužiteljice, zatim za koliko je tijelo povećalo svoju masu te da objasni kako se gibao gornji dio tijela pri vezivanju. Osim navedenoga, predložila da se sudsko -medicinski vještak očituje koje ozljede mogu nastati kod ovakve promjene brzine kod osoba vezanih sa sigurnosnim pojasom, uslijed naleta tijela na sigurnosni pojas te je li kod osoba vezanih sigurnosnim pojasom pri navedenoj promjeni brzine dolazi do smrtnih posljedica zbog ozljede vratne kralježnice, nalijetanja prsnog koša na zategnuti sigurnosni pojas, što dovodi do ozljeda unutarnjih organa u vidu razderotine organa i prsne aorte.

11. 6. Povodom navedenih primjedbi tužiteljice, prometni i sudsko-medicinski vještak saslušani su na glavnoj raspravi. Prometni vještak dipl. ing. Srećko Hlišć iskazao je da bi za približnu promjenu brzine osobnog vozila naleta na traktor od oko 25 km/h ili 6,9 m/s, a očekujući prosječno trajanje kontakta između 0,1 i 0,12 sek., na tijela putnika u osobnom vozilu djelovala gravitacija od oko 6 G. Ovakva gravitacija uzrokovala bi kretanje tijela kako je to navedeno u pisanom nalazu i mišljenju, pri čemu je nalet na traktor izrazito intenzivan u odnosu na kasniji kontakt s vozilom iz suprotnog smjera.

11. 7. Sudsko-medicinski vještak je nakon toga naveo da bi pri ostvarenoj sili tijelo tužiteljice povećalo svoju masu u kratkom vremenskom intervalu za šest puta, odnosno na primjeru osobe mase 70 kg takva bi osoba dobila masu koja bi bila oko 420 kg, a koja je sila nemoguća za suzdržati, odnosno nije moguće da se u takvoj dinamici tijelo osobe zadrži. U konkretnom slučaju došlo je do naglog polijetanja tijela tužiteljice prema naprijed, zatim u zanošenju prema desnom boku te udarom u kombi vozilo prema lijevom boku unutrašnjosti kabine vozila. S obzirom na utvrđene ozljede tužiteljice, a koje su sve lokalizirane u području lica odnosno glave , proizlazi da nije bila vezana sigurnosnim pojasom te su ozljede tipične kakve se viđaju prilikom udarca glavom, tj. licem u vjetrobransko staklo. Na pitanje kako se giba gornji dio tijela osobe u slučaju vezivanja, vještak je odgovorio da u sličnim frontalnim sudarima dolazi do polijetanja tijela prema naprijed do trenutka kada nalijeće i zateže se sigurnosni pojas , gdje tijelo biva zaustavljeno. Kakve bi i koje ozljede tužiteljica zadobila u prometnoj nesreći u slučaju vezivanja sigurnosnim pojasom nije moguće zaključivati budući da bi isto ulazilo u domenu nagađanja, a ne vještačenja. Nastavno na posljednje pitanje vještak je izjavio kako u pravilu pri ostvarenim promjenama brzine vozila od oko 25 km/h ne nastaju opsežne unutarnje, a ni smrtonosne ozljede kod osoba vezanih sigurnosnim pojasom već su takve ozljede za očekivati pri promjenama brzine od oko 35 do 40 km/h pa naviše. Vještak je također odgovorio da sigurnosni pojas ne štiti od bočnih pomaka tijela u sjedištu automobila. Kako su u konkretnom slučaju ozljede lokalizirane isključivo na prednjoj strani glave i na licu, a ne na niti jednom drugom dijelu tijela upućuje, to upućuje na zaključak da je u konkretnoj prometnoj nesreći došlo do polijetanja tijela tužiteljice, koja nije bila vezana sigurnosnim pojasom, prema i da u takvim slučajevima dolazi do probijanja, prolaska tijela kroz otvoreni zračni jastuk te u nastavku do udarca glave odnosno lica u vjetrobransko staklo. Vezano za silu i dinamiku pomaka tijela od presudnog je značenja prometni dio kombiniranog vještačenja.

11. 8. Prometni vještak se nadovezao na iskaz sudsko-medicinskog vještaka te je naveo da raspoloživa dokumentacija pokazuje da je najprije došlo do izraženog oštećenja naletom prednjeg dijela osobnog vozila na traktor, kada dolazi do naglog polijetanja tijela putnika prema naprijed, dok se samo vozilo počinje zanositi stražnjim dijelom u lijevo zbog čega inercijom tijela putnika zaostaju tj. relativno se kreću u desno prema desnom boku osobnog vozila, a u konkretnom slučaju tijelo tužiteljice prema vratima i prema prednjem dijelom nosaču krova, da bi nakon toga osobno vozilo došlo u kontakt stražnjim lijevim kutom s kombi vozilom iz suprotnog smjera pa se zanošenje tj. zabacivanje stražnjeg dijela osobnog vozila relativno zaustavlja tako da tijela koja su zaostajala u kabini desno bočno počinju pomak prema lijevoj bočnoj strani unutrašnjosti kabine. Naveo je da raspoloživa dokumentacija ne omogućava utvrđivanje koliki je bio bočni pomak po svome intenzitetu , ali da je bio svakako bitno manji nego onaj kod izravnog naleta osobnog vozila od sprijeda, kada su tijela putnika poletjela prema naprijed.

11. 9. Nakon opisanog obrazloženja od strane prometnog vještaka, sudsko- medicinski vještak je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja i svog iskaza na raspravi, odnosno kod zaključka da su sve opisane ozljede tužiteljice nastale prigodom polijetanja njezinog tijela prema naprijed i udarcem glave u vjetrobransko staklo, dok u bočnim pomacima nije došlo do nastanka ozljeda. U odnosu na pitanje bi li u slučaju vezanosti sigurnosnim pojasom navedeni bočni pomaci, kod kojih bi u konkretnom slučaju eventualno mogle nastati ozljede u trenutku kada tijela idu udesno s obzirom na položaj sjedenja tijela u vozilu, mogle nastati neke ozljede, vještak je naveo da bi to ulazilo u domenu nagađanja.

11. 10. Tužiteljica je prigovorila iskazu sudsko-medicinskog vještaka te je predložila provođenje sudsko-medicinskog vještačenja po drugom vještaku. Sud je odbio takav dokazni prijedlog tužiteljice jer je sudsko-medicinski vještak nalaz i mišljenje utemeljio na cjelokupnoj relevantnoj dokumentaciji i na nalazu i mišljenju prometnog vještaka, odgovorio je na sva pitanja tužiteljice, osim na pitanja na koja se sa sigurnošću ne može odgovoriti jer bi to predstavljalo nagađanje. Vještak je jasno i detaljno obrazložio nalaz i mišljenje, a tužiteljica u okviru primjedbi na isto nije navela konkretne razloge i okolnosti, koji bi ukazivali na dvojbu o točnosti i pravilnosti mišljenja sudsko-medicinskog vještaka.

11. 11. Na nalaz i mišljenje te na iskaz prometnog vještaka stranke nisu imale primjedbi, a isti je također jasno obrazložen na glavnoj raspravi i utemeljen na cjelokupnoj relevantnoj dokumentaciji, uključujući i dokumentaciju iz predmeta Općinskog državnog odvjetništva u Sisku. Sud je stoga u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja prometnog i sudsko-medicinskog vještaka.

12. 1. Odgovornost tuženika za štetu koja je tužiteljici, kao putnici u vozilu, odnosno trećoj osobi, nastala u predmetnom štetnom događaju temelji se na odredbama čl. 20. i čl. 22. ZOOP-a, a odgovornost tuženika za štetu je objektivna, s time da se u smislu odredbi 1067. st. 3. ZOO-a tuženik može djelomično osloboditi od odgovornosti ako je tužiteljica kao oštećenica djelomično pridonijela nastanku štete.

12. 2. U ovom predmetu bilo je sporno je li tužiteljica u vrijeme predmetnog štetnog događaja kao putnik u vozilu bila vezana sigurnosnim pojasom ili ne. Tužiteljica je iskazala da se ne sjeća je li bila vezana sigurnosnim pojasom ili ne, odnosno da sa sigurnošću to ne može niti potvrditi, niti opovrgnuti. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještak utvrđeno je da su djelatnici policije na mjestu nesreće zaključili da vozač osobnog vozila i tužiteljica kao putnica u istome nisu koristili sigurnosne pojaseve, jer bi u slučaju da su bili vezani pojasevima, isti u vozilu bili zatečeni u zategnutom položaju, dok bi u protivnom ostali razmotani. Iz nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog vještaka utvrđeno je da su sve tužiteljičine ozljede koje su nastale u predmetnoj prometnoj nesreći lokalizirane na prednjoj strani glave i na licu, dok niti na jednom drugom dijelu tijela ozljeda nije bilo, što upućuje na zaključak da su sve navedene ozljede nastale polijetanjem tijela tužiteljice prema naprijed i u nastavku udarcem glave, odnosno lica u neku tupo tvrdu prepreku unutar kabine vozila, do čega ne bi došlo da je tužiteljica bila vezana sigurnosnim pojasom.

12. 3. Temeljem svega navedenog sud je utvrdio da tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom, čime je postupila protivno odredbi čl. 163. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. – u daljnjem tekstu: ZOSPC). Tužiteljica je zbog toga pridonijela nastanku svih ozljeda iz predmetne prometne nesreće, jer da je bila vezana sigurnosnim pojasom, navedene ozljede ne bi zadobila (moguće da bi zadobila neke druge ozljede npr. uslijed naglog zatezanja pojasa ili sl.). Tužiteljica je na taj način djelomično pridonijela nastanku štete iz predmetnog štetnog događaja. Kako je do nastanka štete došlo u prometnoj nesreći, koju je prema dokumentaciji iz državno-odvjetničkog predmeta skrivio vozač vozila VU, odgovornost za štetu je podijeljena, odnosno postoje razlozi za djelomično oslobođenje tuženika od odgovornosti za štetu, jer do štete ne bi došlo da nije bilo prometne nesreće, neovisno o tome što se tužiteljica kao putnica nije vezala sigurnosnim pojasom. S druge pak strane, postupanjem protivno odredbi čl. 163. st. 1. ZOSPC-a tužiteljica je pridonijela nastanku svih zadobivenih ozljeda, pa tako i nastanku neimovinske i imovinske štete. Pri tome se ističe da nastanak nekih vidova neimovinske štete nije u uzročno-posljedičnoj vezi s propustom tužiteljice što nije bila vezana sigurnosnim pojasom. Naime, fizičke ozljede i fizički bolovi su u uzročno - posljedičnoj vezi s navedenim propustom tužiteljice, kao i strah te nelagoda od tijeka i ishoda liječenja njezinih fizičkih ozljeda, dok strah tužiteljice i pogoršanje njezinog psihičkog stanja u jednom dijelu nije u uzročno-posljedičnoj vezi s nevezivanjem sigurnosnim pojasom, jer je to uzrokovano samim događajem te psihičkom traumom nastalom uslijed prometne nesreće, nevezano uz zadobivene ozljede, što je vidljivo iz vlastitog opisivanja tužiteljice prilikom pregleda kod vještaka psihijatra i opisa psihičkog statusa tužiteljice, iz kojeg proizlazi da tužiteljica osjeća nelagodu u vožnji, da se ne usudi izaći iz kuće, da je osnovno raspoloženje sniženo, situacijski je napeta i anksiozna te sniženog frustracijskog praga. Kako to proizlazi iz mišljenja vještaka psihijatra, tužiteljica je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je uz spoznaju o pogibiji supruga dovelo do pogoršanja psihičkog poremećaja, a što notorno nije u vezi s time što nije bila vezana sigurnosnim pojasom. Dakle, sam je događaj kod tužiteljice, nevezano uz činjenicu što nije bila vezana sigurnosnim pojasom, u određenoj mjeri izazvao posljedice na njezino duševno zdravlje i uzrokovao strah. Temeljem svih navedenih okolnosti, sud je ocijenio da doprinos tužiteljice za štetu iznosi 30%, dok u preostalih 70% za štetu odgovara tuženik, kao osiguravatelj vozila u kojem se kao putnica nalazila tužiteljica.

13. 1. Radi utvrđivanja opsega i visine štete, sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku neurokirurgu mr. sc. KU, a potom i medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za psihijatriju dr. Gordanu Makariću.

13. 2. U svom nalazu i mišljenju vještak mr. sc. KU je naveo da su kod tužiteljice utvrđene ozljede i stanja: rezno gnječna rana čeono lijevo, natučenje mozga sljepoočno desno na arealu od 7 mm, potres mozga, lamelarno nakupljanje krvi između tvrde moždane ovojnice i mozga uz falks, do 2 mm (na kontrolnom CT-u 1,7 mm), posttraumatsko krvarenje u paučinastu ovojnicu mozga čeono tjemeno sljepoočno obostrano, prijelom orbitalne lamine (lamina papiracea) lijevo uz krvni podljev i prisustvo zraka periorbitalno lijevo i u području lijeve očne vjeđe, stanje nakon pogoršanja od ranije prisutne depresije i depresivnih epizoda, a kao psihička reakcija na predmetno ozljeđivanje, što predstavlja posljedice ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, s kojim su u uzročno posljedičnoj vezi. Naveo je da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila kraniocerebralnu ozljedu sa prijelomom lijevo periorbitralno (lamine papiraceae), uz nakupljanje krvi i prodor zraka u području prijeloma te s manjim krvarenjem subduralno i u paučinastu ovojnicu mozga, također i sa 7 mm kontuzijskim žarištem sljepoočno desno. Liječena je u skladu s pravilima medicinske struke, konzervativno kroz 12 dana hospitalizacijom uz opservaciju, praćenje kontrolnom CT dijagnostikom i uz mjere simptomatskog liječenja, a uvažavajući da cijelo vrijeme nije bilo ozbiljnijeg poremećaja svijesti niti neurološkog deficita. Kod tužiteljice je tijekom primarnog zbrinjavanja, a i u nekim kasnijim povijestima bolesti, zabilježena dijagnoza anizokorije (različita širina lijeve i desne zjenice), dok je istodobno u tekstu otpusnog pisma u dijelu gdje se opisuje klinički status, zabilježen podatak da su zjenice izokorične, tj. jednake. Slijedom navedenog vještak smatra da nije moguće tvrditi da bi kod tužiteljice, kao rani poremećaj u svezi predmetne ozljede, nastupila anizokorija. Kod prijeloma lamine papiraceae, kao kod tužiteljice u predmetnom štetnom događaju, za očekivati je poremećaj funkcije bulbomotorike (čak je u CT nalazu i opisana retrakcija ravnog mišića oka lijevo), tako da se i tužiteljica u početku oporavka žali na dvoslike, a koje se povlače i prolaze u cijelosti kroz oko dva mjeseca po ozljeđivanju. Uvažavajući navode okuliste iz pregleda u lipnju 2022., također i osobnim pregledom tužiteljice od strane vještaka, vještak nije utvrdio poremećaje bulbomotorike, dvoslika, niti drugog neurološkog deficita, a neurološki status je uredan. Temeljem navoda iz medicinske dokumentacije, rezultata dijagnostičke obrade, kao i rezultata osobnog pregleda tužiteljice, vještak je iznio mišljenje kao trajna posljedica predmetnog ozljeđivanja, kod tužiteljice zaostaju posttraumatske glavobolje uz frekvenciju 1-2 puta tjedno. Zaostaje također i pogoršanje od ranije prisutnih depresivnih epizoda, u intenzitetu i učestalosti, a što tužiteljica vrlo plastično i tipično opisuje tijekom pregleda kod vještaka, a to potvrđuju i rezultati psihologijskog testiranja i nalaz neurologa iz kolovoza 2022. Sukladno navedenom te uzevši u obzir dob i radnu aktivnost tužiteljice, vještak je iznio ocjene pojedinih vidova štete.

13. 3. Prema mišljenju vještaka, tužiteljica je u trenutku sudara trpjela primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja. Sekundarni strah jakog intenziteta trpjela je kroz 4 dana, a umjereni oscilirajući strah kroz ukupno 7 dana. Slabiji oscilirajući strah u svezi tegoba i ograničenja te brige za ishod liječenja tužiteljica je trpjela kroz sveukupno dva mjeseca. Pretrpljeni strah uzrokuje kod tužiteljice trajni poremećaj duševnog zdravlja u formi pogoršanja od ranije prisutne depresije (i uz anksioznost), a što je ocijenjeno u smanjenju životne aktivnosti. Tužiteljica je trpjela bol jakog intenziteta kroz 3 dana, bol srednjeg intenziteta kroz 7 dana, a bol slabog intenziteta kroz ukupno dva mjeseca. Povremene bolove slabog intenziteta trpjet će i dalje trajno te su isti uključeni u ocjenu trajnog smanjenja opće životne i radne aktivnosti. Naruženje kao trajna posljedica predmetnog ozljeđivanja nije utvrđeno. Vještak je utvrdio da je kod tužiteljice došlo do trajnog smanjenja opće životne i radne aktivnosti od 10% s osnova glavobolja 7-8 puta mjesečno i s osnova pogoršanja od ranije prisutnih depresivnih epizoda u intenzitetu i trajanju te uz popratnu anksioznost . Tuđa pomoć i njega bila joj je potrebna 3 sata dnevno kroz mjesec dana (za sve radnje izvan kuće, sve radnje vođenja kućanstva, nadzor) i 1 sat dnevno kroz mjesec dana (nadzor i pratnja za sve radnje izvan kuće, pomoć kod dijela radnji vođenja kućanstva). Trajna tuđa njega i pomoć nisu potrebni.

13. 4. Tužiteljica je nakon provedenog vještačenja po vještaku neurokirurgu predložila dopunsko vještačenje po vještaku psihijatru, na što se vještak kirurg očitovao na način da je svoju ocjenu smanjenja životnih aktivnosti od 10% iskazao kao jedinstvenu ocjenu (s osnova glavobolja i pogoršanja depresivnih epizoda), tako da smatra da se iz njegovog nalaza ne može osnovano tvrditi "da većina posljedica proizlazi s psihijatrijske strane", kako je to tvrdila tužiteljica. Naveo je također da se radi o jednostavnijoj psihijatrijskoj problematici, koju je kao neurokirurg kompetentan tumačiti, a osim toga se u slučajevima pogoršanja ranijeg psihičkog poremećaja u pravilu konzultira s vještakom psihijatrom, pa je stoga smatrao nepotrebnim provoditi medicinsko vještačenje po vještaku psihijatru.

13. 5. Iako se tuženik protivio određivanju medicinskog vještačenja po vještaku psihijatru, sud je prihvatio takav dokazni prijedlog kako bi se u potpunosti razjasnile posljedice predmetnog ozljeđivanja u smislu pogoršanja psihičkog stanja kod tužiteljice i utjecaja istoga na smanjenje njezinih životnih aktivnosti, kao i u pogledu straha.

13. 6. Psihijatrijski vještak prim. dr. Gordan Makarić u pisanom nalazu i mišljenju je naveo da je tužiteljicu pregledao i s njome obavio razgovor . Prema njegovom mišljenju, tužiteljica je na psihičkom planu razvila pogoršanje simptomatike od prije prisutnog depresivnog poremećaja, a navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, tužiteljica je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je uz spoznaju o pogibiji supruga dovelo do razvoja pogoršanja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem, vještak je utvrdio opisanu simptomatiku te je naveo da između štetnog događaja i ozljeda, kao i razvoja pogoršanja psihičkog poremećaja postoji izravna uzročno-posljedična veza te je kod tužiteljice došlo do povrede duševnog zdravlja. Vještak je naveo da tužiteljica nije trpjela primarni strah. Do smirivanja akutnih simptoma traume i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah sveukupno do 5 dana te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 tjedna. Po navedenome je trpjela slabiji oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni i oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj. Duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti s naslova pogoršanja vještak je ocijenio u visini od 5%, a koje se odnose isključivo na osobu tužiteljice i na predmetni štetni događaj. Napomenuo je da je navedeno potrebno objediniti s nalazom vještaka neurokirurga.

13. 7. Sudski vještaci mr. sc. KU i prim. dr. Gordan Makarić su saslušani na glavnoj raspravi te su dali usuglašenu zajedničku ocjenu trajnog smanjenja životne aktivnosti od 10%, a u pogledu ocjene straha usuglasili su se da je potrebno uzeti u obzir mišljenje vještaka psihijatra, dok je u pogledu ocjene bolova i tuđe pomoći i njege potrebno uzeti u obzir mišljenje vještaka neurokirurga. Na pitanje zbog kojeg su razloga vještaci usuglasili ocjenu smanjenja životnih aktivnosti od 10%, odgovorili su da je vještak neurokirurg u svom pisanom nalazu i mišljenju ocijenio trajne posljedice u visini od 10% s naslova glavobolja koje se javljaju sedam do osam puta mjesečno, a i pogoršanja simptomatike depresivnog poremećaja. Kako je vještak psihijatar u svom nalazu ocijenio navedeno pogoršanje i visinu od 5%, navedena se ocjena uklapa u ocjenu trajnih posljedica navedenih po neurokirurgu.

13. 8. Nakon saslušanja vještaka neurokirurga i psihijatra, stranke više nisu imale pitanja, niti primjedbi na nalaz i mišljenje, a kako se njihovi nalazi i mišljenja temelje na neposrednom pregledu tužiteljice i na njezinoj cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji te su mišljenja vještaka usuglašena na glavnoj raspravi, sud je nalaze i mišljenja tih vještaka prihvatio u cijelosti. Ujedno se ističe da je iz medicinske dokumentacije i iz nalaza i mišljenja medicinskih vještaka utvrđeno da je liječenje tužiteljice dovršeno i nakon provedenih vještačenja tuženik nije u odnosu na tu okolnost predlagao dopunu vještačenja, niti iznosio primjedbe na nalaze i mišljenja.

14. 1. Prema odredbi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

14. 2. Prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti na fizičko i duševno zdravlje sud je imao u vidu opseg i trajanje fizičkih bolova i straha kod tužitelja, stupanj smanjenja životnih aktivnosti te životnu dob tužiteljice. Iz usuglašenih nalaza i mišljenja medicinskih vještaka mr. sc. KU i prim. dr. Gordana Makarića utvrđeno je da je tužiteljica zbog zadobivenih ozljeda u predmetnom štetnom događaju trpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 7 dana te bolove slabog intenziteta u razdoblju od dva mjeseca. Uslijed predmetnog štetnog događaja kod tužiteljice je došlo do smanjenja životnih aktivnosti od 10%. Tužiteljica nije trpjela primarni strah, umjereni do jaki oscilirajući strah trpjela je do 5 dana, potom umjereni oscilirajući strah do 2 tjedna, a nakon toga je trpjela slabiji oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedana. Zaostao je kasni povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj.

14. 3. Temeljem svih navedenih okolnosti, sud je tužiteljici odmjerio pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti na fizičko i duševno zdravlje, kako slijedi:

- za pretrpljene fizičke u iznosu od 1.700,00 eura,

- za pretrpljeni strah u iznosu od 1.800,00 eura,

- za smanjenje životnih aktivnosti od 10% u iznosu od 1.800,00 eura,

- što ukupno iznosi 5.300,00 eura.

15. Odluku o visini naknade imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege sud je donio temeljem slobodne ocjene imajući u vidu da je tuđu pomoć i njegu tužiteljici pružala nestručna osoba, a slobodnom ocjenom sud je utvrdio da prema mjesnim prilikama cijena nestručne tuđe pomoći i njege iznosi 4,00 eura po satu. Kako je prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka mr. sc. KU tužiteljici trebala tuđa pomoć i njega u trajanju od 3 sata dnevno tijekom 30 dana i po 1 sat dnevno tijekom daljnjih 30 dana, što ukupno iznosi 120 dana, imovinska šteta za tuđu pomoć i njegu iznosi ukupno 480,00 eura.

16. Temeljem svega navedenog, dobiven je ukupni iznos neimovinske i imovinske štete od 5.780,00 eura. Navedeni ukupni iznos štete sud je umanjio za 30%, u kojem je omjeru prema ocijeni suda tužiteljica doprinijela nastanku štete, nakon čega je utvrđeno da joj je tuženik dužan naknaditi štetu u visini od 70% odmjerenog iznosa ili 4.046,00 eura. Preko dosuđenog iznosa, odnosno za preostali iznos od 1.854,00 eura sud je odbio tužbeni zahtjev za naknadu štete kao neosnovan.

17. Na dosuđeni iznos naknade štete sud je tužiteljici dosudio i zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženika, u smislu odredbe čl. 12. st. 6. ZOOP-a.

18. 1. Odluka o troškovima postupka donijeta je temeljem odredbe čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku, ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. ), odnosno razmjerno uspjehu stranaka u parnici i to prema posljednjem postavljenom tužbenom zahtjevu u ukupnom iznosu od 5.900,00 eura. Sud je ocijenio neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka zbog smanjenja tužbenog zahtjeva jer je tužiteljica tužbeni zahtjev smanjila nakon provedenog medicinskog vještačenja, prije kojega nije mogla znati za točan opseg i visinu štete, a njezin konačno postavljen tužbeni zahtjev temelji se na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi kao i u tužbi. Tužiteljica je u kvantitativnom smislu uspjela sa 68,58% svog posljednjeg postavljenog tužbenog zahtjeva, odnosno uspjeh tuženika iznosi 31,42%. Sud je ocijenio da je u pogledu osnove uspjeh stranaka približno jednak njihovom kvantitativnom uspjehu jer je utvrđena suodgovornost tužiteljice za štetu od 30%, pa uspjeh tužiteljice u pogledu osnove iznosi 70%, a uspjeh tuženika 30%. Slijedom navedenog, prosječan uspjeh tužiteljice u pogledu osnove i visine tužbenog zahtjeva iznosi 69,29 %, a prosječan uspjeh tuženika 30,71%. Sud je stoga tužiteljici odmjerio troškove u visine razlike postotaka prosječnog uspjeha stranaka u postupku te je tužiteljici odmjerio 38,58% troškova koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka.

18. 2. Troškovi zastupanja tužiteljice odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, kako slijedi:

- za sastav odštetnog zahtjeva po tbr. 32./1. u visini od 100 bodova,

- za sastav tužbe po tbr. 7./1. u visini od 100 bodova,

- za sastav podnesaka od 27. veljače 2023., 12. travnja 2024., 21. veljače 2025. i 1. listopada 2025. po tbr. 8./1. u visini od 100 bodova za svaki podnesak,

- za zastupanje na ročištima 28. ožujka 2023., 17. rujna 2024., 24. lipnja 2025. i 20. listopada 2025. po tbr. 9./1., u visini od 100 bodova za svako ročište,

- što ukupno iznosi 1000 bodova, a uz vrijednost boda od 2,00 eura, troškovi zastupanja tužitelja iznose 2.000,00 eura, kojem iznosu je dodan trošak PDV-a od 25% ili 500,00 eura, pa njezini troškovi zastupanja sveukupno iznose 2.500,00 eura.

18. 3. Tužiteljici nisu odmjereni troškovi sastava podneska od 16. lipnja 2025., jer je u tom podnesku ponovila navode iz podneska od 21. veljače 2025., pa isti nije bio potreban za svrhovito vođenje postupka.

18. 4. Troškovima zastupanja tužiteljice po punomoćniku dodani su i troškovi s osnova uplaćenih predujmovima za provedena vještačenja, kako slijedi: za kombinirano prometno i sudsko-medicinsko vještačenje u iznosu od 200,00 eura, uplaćeno 22. kolovoza 2023., za pristup prometnog i sudsko-medicinskog vještaka na glavnu raspravu u iznosu od 330,68 eura, uplaćeno 22. travnja i 3. listopada 2024., za medicinsko vještačenje po vještaku mr. sc. KU u iznosu od 200,00 eura, uplaćeno 3. prosinca 2024., za medicinsko vještačenje po vještaku prim. dr. Gordanu Makariću u iznosu od 300,00 eura, uplaćeno 3. srpnja 2025. te za pristup tih vještaka na raspravu u iznosu od 235,87 eura, uplaćeno 17. listopada i 31. listopada 2025., što ukupno iznosi 1.266,55 eura.

18. 5. Tužiteljici su odmjereni i troškovi s osnova plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 238,90 eura te troškovi sudske pristojbe na presudu u iznosu od 105,45 eura.

18. 6. Slijedom navedenog, sveukupni troškovi tužiteljice iznose 3.872,00 eura, od čega joj je temeljem gore utvrđenog uspjeha u parnici, dosuđeno 38,58% istih, što iznosi 1.493,82 eura, dok je preko dosuđenog iznosa odbijen kao neosnovan njezin zahtjev za naknadu troškova postupka.

19. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci.

U Zaboku 11. prosinca 2025.

Sudac

Nada Mohač

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke može se podnijeti žalba u roku od 15 dana, putem ovoga suda, nadležnom županijskom sudu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje odluke, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje odluke, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa odluke.

Dostaviti:

1. Odvjetničko društvo Krešimir Škarica & Partneri d.o.o., Zagreb, Preradovićeva 32, uz rješenje o pristojbi na presudu (105,45 EUR)

2. Odvjetničko društvo Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282