REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Kzz-33/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Vijeću sastavljenom od sudaca Žarka Dundovića, kao predsjednika Vijeća te Ileane Vinja i Ratka Šćekića, kao članova Vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Martine Slunjski, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog EB zbog prekršaja iz članka 13. stavka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 41/77., 47/89., 55/89.; „Službeni list SFRJ“ broj 83/89.; „Narodne novine“ broj 47/90., 55/91., 29/94., 114/22. i 47/23.), odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske od 6. studenoga 2025. broj KPP-DO-8/2025-6, podignutom protiv pravomoćne presude Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 20. studenoga 2024. broj Ppž-9289/2024., u sjednici vijeća održanoj 11. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e:
Utvrđuje se da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan i da je pravomoćnom presudom Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 20. studenoga 2024. broj Ppž-9289/2024., ostvarena povreda članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22. - dalje: PZ) u korist okrivljenika.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 8. svibnja 2024. broj Pp- 14458/2022-34, okrivljeni AB proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog rada i mira.
1.1. U povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je presudom od 20. studenoga 2024. broj Pž-9289/2024., na temelju članka 182. točke 1. PZ-a, preinačio navedenu presudu Općinskog prekršajnog suda u Splitu te je okrivljenog EB oslobodio optužbe zbog navedenog prekršaja.
2. Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske (dalje: državni odvjetnik) podnio je zahtjev za zaštitu zakonitosti (dalje: zahtjev) zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. PZ-a, s prijedlogom da se zahtjev prihvati i utvrdi da je presudom Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske povrijeđen zakon u navedenoj zakonskoj odredbi u korist okrivljenika.
3. U skladu s odredbom članka 510. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske 80/22., 36/24. i 72/25 - u daljnjem tekstu: ZKP) o sjednici vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske uredno je izvješten državni odvjetnik, koji nije pristupio.
4. Zahtjev za zaštitu zakonitosti je osnovan.
4.1. U pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da je presudom suda drugog stupnja ostvarena povreda odredbe iz članka 195. stavka 1. točke 11. PZ-a u korist okrivljenika.
4.2. Naime, okrivljenik je presudom suda prvog stupnja proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog rada i mira tako što je 29. rujna 2022. oko 23:50 sati u [adresa], u [adresa], u stanu, remetio javni red i mir vičući i galameći nerazgovjetnim riječima, što se čulo i u cijelom stubištu zgrade i na ulici.
4.3. Odlučujući u povodu okrivljenikove žalbe, drugostupanjski je sud, na temelju 182. točke 1. PZ-a, preinačio navedenu presudu te je okrivljenog EB oslobodio optužbe zbog navedenog prekršaja s jednakim činjeničnim opisom.
4.4. Obrazlažući svoju odluku, Visoki prekršajni sud navodi da je u prvostupanjskom postupku počinjena povreda prekršajnog materijalnog prava iz članka 195. stavka 1. točke 6. PZ-a, odnosno da je optužni prijedlog prekoračen. Ovo stoga jer je optužnim prijedlogom ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split broj: 511-12-23-22-1 od 30. rujna 2022., okrivljenom EB stavljeno na teret da je 29. rujna 2022. oko 23,50 sati u [adresa], u stanu, narušavao javni red i mir na način što je vikao i galamio u stanu na trećem katu, vičući i galameći nerazgovijetno, a čime je ometao noćni odmor ostalih stanara koji su zatražili intervenciju policije. Budući da je prvostupanjskom presudom okrivljeni EB proglašen krivim za drugačiji činjenični opis prekršaja tj. uz dodatak „što se čulo u cijelom stubištu i na ulici“, to prema stavu Visokog prekršajnog suda proizlazi da je prvostupanjski sud prekoračio granice optužnog prijedloga u objektivnom identitetu jer u optužnom prijedlogu nije bilo navedeno da se ponašanje okrivljenika odrazilo u javnosti, odnosno na ulici. Stoga taj sud zaključuje da okrivljenika, na temelju članka 182. točke 1. PZ-a, treba osloboditi optužbe jer u optužnim prijedlogom opisanom prekršaju nedostaje bitno obilježje djela tj. ne proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
5. Međutim, u pravu je državni odvjetnik kada u zahtjevu tvrdi da je ovakvom odlukom Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. PZ-a jer je izreka presude proturječna sama sebi i jer o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava i samih tih isprava.
5.1. Naime, Visoki prekršajni sud je u izreci svoje presude, kojom je na temelju članka 182. točke 1. PZ-a okrivljenika oslobodio optužbe jer opisani prekršaj nema objektivne elemente prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, naveo činjenični opis iz prvostupanjske presude („što je dana 29. rujna 2022. oko 23,50 sati u [adresa], u [adresa] u stanu remetio javni red i mir vičući i galameći nerazgovjetnim riječima, što se čulo i u cijelom stubištu zgrade i na ulici“). Dakle, u izreci je naveden činjenični opis za kojeg Visoki prekršajni sud tvrdi da je njime prekoračena optužba, a koji, međutim, nesporno u sebi sadržava opis ponašanja okrivljenika koje se odrazilo na neograničenom otvorenom javnom mjestu. To je, pak, proturječno osnovi na temelju koje je okrivljenik oslobođen optužbe s obzirom da takav činjenični opis upravo sadrži sva bitna obilježja terećenog prekršaja. Stoga, unutar same izreke drugostupanjske presude postoji proturječje koje ju čini nerazumljivom pa je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. PZ-a.
5.2. Osim toga, iz spisa Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj Pp-14458/2022. proizlazi da je na zapisniku o ispitivanju okrivljenika od 3. listopada 2022. pred tim sudom prisutni tužitelj I. Policijska postaja Split zastupana po TB (prema punomoći u spisu) dopunio i precizirao optužni prijedlog od 30. rujna 2022. na način da je iza teksta „..a čime je ometao noćni odmor ostalih stanara koji su zatražili intervenciju policije“ dodao tekst „što se čulo i u cijelom stubištu zgrade i na ulici“. Dakle, činjenični opis terećenog prekršaja dopunjen je upravo na način da je opisano okrivljenikovo ponašanje koje se odrazilo i na javnost, a što drugostupanjski sud očito nije imao u vidu.
5.3. Budući da optužni prijedlog kojim je, u smislu članka 157. stavka 1. točke 2. PZ- a, pokrenut postupak, na temelju članka 176. PZ-a može biti izmijenjen i proširen, to sve naknadne izmjene optužnog prijedloga predstavljaju jedinstvenu cjelinu na koju se odnosi presuda (a kako je to konkretno i navedeno u izreci prvostupanjske presude). Stoga su tvrdnje Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske o izostanku obilježja prekršaja u proturječju sa sadržajem optužnog prijedloga i njegovom naknadnom dopunom pa državni odvjetnik opravdano tvrdi da u obrazloženju pobijane presude postoji znatna proturječnost između navoda o sadržaju optužnog prijedloga i samog tog optužnog prijedloga u pogledu odlučne okolnosti sadržava li činjenični opis prekršaja sva bitna obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
6. Slijedom navedenog, presudom Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske počinjena su dva vida bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. PZ-a, međutim, s obzirom da je zahtjev podnesen na štetu okrivljenika trebalo je, temeljem članka 513. stavka 2. ZKP-a, tu povredu samo utvrditi, ne dirajući u pravomoćnu presudu.
7. Stoga je odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 11. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća:
Žarko Dundović
