Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-1148/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Verice Kos predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i člana vijeća i Vesne Gašparuš-Horvat članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Luki Mrkiću, odvjetniku u Zadru, protiv tužene RH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Miroslavu Biloglavu, odvjetniku u Zadru, radi činidbe, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Zadru Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P- 1034/2021-34 od 29. kolovoza 2024., u sjednici vijeća održanoj 11. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužene RH kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru Stala služba u Biogradu na Moru poslovni broj P- 1034/2021-34 od 29. kolovoza 2024. pod točkom I. izreke i dijelu točke II. izreke kojim je naloženo tuženici da tužitelju naknadi parnični trošak od 1.780,89 eur u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužene RH za naknadom troška žalbenog postupka u iznosu od 303,09 eur.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Nalaže se tuženici RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da ukloni betonski zid koji je sagrađen na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je na skici sudskog očevida Ivana Marinovića, dipl.ing.geod. od dana 30. kolovoza 2023. godine označen likom A-B-C-D-A u površini od 2 m2, od točke A do točke D betonirana dužina je 30 centimetara, od točke A do B betonirana dužina je šest metara i četiri centimetara, od točke B do točke C betonirana dužina je 30 centimetara, od točke C do točke D betonirana dužina je šest metara i četiri centimetara i koja skica je sastavni dio ove presude, te je tužena dužna u svemu uspostaviti prijašnje stanje uz suzdržavanje od bilo kakvog daljnjeg uznemiravanja tužitelja u izvršavanju njegovih vlasničkih prava, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici da tužitelju naknadi parnični trošak od 1.780,89 EUR, sve u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadnom parničnog troška odbija kao neosnovan."

2. Navedenu presudu suda žalbom pobija tužena u dijelu u kojem nije uspjela u sporu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnome osporava da bi tužitelj ima pravo zahtijevati uklanjanje betonskog zida, izrijekom ne spori da ga je postavila ona ali ističe da je postavljen radi sprečavanja prodora vode jer tužitelj nije poduzeo sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva s njegove zgrade ne pada na njezinu nekretninu. Predlaže prvostupanjsku presudu preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu zatraženog parničnog troška, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 303,09 eur.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za uklanjanje betonskog zida kojeg je tužena sagradila na njegovoj nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te uspostavljanje prijašnjeg stanja uz obvezu tužene na suzdržavanje od bilo kakvog daljnjeg uznemiravanja tužitelja u izvršavanju njegovih vlasničkih prava na toj čestici.

5. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, ovaj drugostupanjski sud nalazi da nije ostvarena navedena bitna povreda zakona. Presuda naime, ima jasne razloge o odlučnim činjenicama koje ne proturječe izvedenim dokazima te ne sadrži nejasnoće i proturječnosti zbog kojih se ne može ispitati.

5.1. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio niti bilo koju drugu povredu odredaba parničnog postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja raspravio i utvrdio sve činjenice relevantne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, a žalbeni razlozi koje tužena ističe s navedenog osnova predstavljaju samo njezinu ocjenu izvedenih dokaza i kao takovi ne dovode u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenja svih odlučnih činjenica u ovome postupku.

7. Prvostupanjski sud u postupku utvrđuje:

- da je u zemljišnoj knjizi u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], dvorište površine 2 m2 i ruševina površine 38 m2, ukupno površine 40 m2, na kojoj je kao vlasnik za cijelo upisan tužitelj SH;

- da je vlasnica nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je susjedna nekretnini tužitelja, tužena RH,

- da su po nalogu tužene poduzimani građevinski radovi vezano za dizanje krova na njenoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vidu betoniranja i postavljanja greda od krova, te je istima obuhvaćen i zid nekretnine tužitelja, a koji dio je prikazan žutom bojom na skici sudskog očevida te dopuni te skice izrađene od stalnog sudskog vještaka Ivana Marinovića;

- da je provedenim uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka utvrđen sporni dio izvedenih radova u vidu nadograđenog dijela koji je izveden u betonu i kao takav prikazan na skici sudskog očevida i dopuni te skice izrađene od stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Marinovića. Sporni dio je na tim skicama obojen žutom bojom i omeđen je točkama A-B-C-D-A te je ukupne površine 2 m2, a u naravi da predstavlja nadograđeni dio u betonu gdje se spaja krovište kuće tužene sa kamenim zidom ruševine u vlasništvu tužitelja i što sve predstavlja dio nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu ovdje tužitelja;

- da je dimenzija toga nadograđenog spornog dijela u betonu od strane vještaka opisana: od točke A do točke D betonirana dužina je 30 centimetara, od točke A do točke B betonirana dužina je 6 metara i 4 centimetara, od točke B do točke C betonirana dužina je 30 centimetara, dok je od točke C do točke D betonirana dužina je 6 metara i 4 c centimetara;

- da je sama tužena RH u svom iskazu navela, a vezano za sporni krov na njenoj kući u mjestu Mali Iž, kako je dala maknuti tri reda kupa (crjepova), da je prva greda od krova unutar njene terase, a cement koji je postavljen, postavljen je iz razloga da ne ulazi voda ispod krova na gredu.

8. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud pravilno je očevidom uz sudjelovanje vještaka utvrdio opseg izvršenih radova na nekretnini tužitelja, kao i činjenicu da su navedeni radovi izvršeni po nalogu tužene, što uostalom ona i sama potvrđuje kako u svom iskazu pred prvostupanjskim sudom, tako i u samoj žalbi.

9. Slijedom utvrđenog, to je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava u smislu odredbe čl. 167. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – u daljnjem tekstu: ZVDSP) usvojio tužbeni zahtjev tužitelja kao osnovan, kako je i presuđeno pod točkom I. izreke prvostupanjske presude.

10. Na žalbene navode kojima tužena osporava pravilnost primjene materijalnog prava ističući kako tužitelj nije poduzeo radnje na koje je bio obvezan kao vlasnik susjedne nekretnine da se s nje kiša ne slijeva s njegove zgrada na njezinu nekretninu, a u smislu odredbe čl. 113. ZVDSP, valja prije svega ukazati kako je nekretnina tužitelja - ruševina bez krova pa stoga stvarno nije jasno koja bi se to kišnica mogla slijevati s nekretnine tužitelja na njezinu nekretninu, a niti je u ovome postupku u odnosu na tužitelja postavila bilo kakav određeni tužbeni zahtjev u navedenom smislu, slijedom čega neosnovano smatra da je prvostupanjski sud pri odluci o tužbenom zahtjevu trebao cijeniti i navedeno.

10.1. Osnovanost tužiteljevog zahtjeva tužena je mogla osporavati ističući prigovore kojima se tužiteljev zahtjev ukida ili negira u smislu odredbe čl. 163. ZVDSP kao i prigovorima da uznemiravanja nema, da je isto neosnovano ili dopušteno, a postojanje kojih razloga u postupku nije dokazala, slijedom čega je prvostupanjski sud osnovano tužitelju pružio traženu zaštitu od uznemiravanja, slijedom čega su svi žalbeni navodi kojima tužena osporava pravilnost primjene materijalnog prava odbijeni kao neosnovani.

11. Tužena žalbu u pogledu dosuđenog troška posebno ne obrazlaže. Prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP sud drugog stupnja ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima parničnog postupka, pa je stoga kao opravdan iznos troškova postupka tužitelju uzet iznos koji je kao opravdan priznao sud prvog stupnja u dosuđujućem dijelu točke II. izreke.

12. Slijedom svega navedenog, a primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP žalbu tužene valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu na način kako je i presuđeno pod točkom I. izreke ove drugostupanjske presude.

13. Temeljem odredbe čl. 166. st. 1. ZPP u svezi s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP odbijeni je zahtjev tužene za naknadom troška žalbenog postupka, jer sa žalbom nije uspjela.

14. U nepobijanom dijelu točke II. izreke kojim je tužitelj odbijen s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška pobijana presuda nije ispitivana (čl. 365. st. 1. ZPP).

U Velikoj Gorici 11. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Verica Kos