Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-1086/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Verice Kos predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i člana vijeća i Vesne Gašparuš-Horvat članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Alenu Pešušiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene OL, glavne urednice programa Nove TV iz Zagreba, Buzin, Buzinski krči 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Valentini Kučić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Buterin & Posavec d.o.o. u Zagrebu, radi objave ispravka informacije, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-13/2025-12 od 31. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 20. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja BL kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-13/2025-12 od 31. srpnja 2025.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 425,25 eur.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužene za naknadu troška sastava odgovora na žalbu u iznosu od 196,25 eur.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženici OL, OIB: [osobni identifikacijski broj], glavnoj urednici NOVA TV, Buzinski krči 1, Zagreb, da u prvom slijedećem izdanju središnjeg dnevnika NOVA TV, po pravomoćnosti presude, objavi, bez promjena na istom ili istovrijednom mjestu i na isti ili istovrijedan način na koji su bile objavljene informacije objavljene dana 8. siječnja 2025.g. u prilogu o intervenciji tima Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije u Primoštenu, ispravak slijedećeg sadržaja:

"ZAHTJEV ZA ISPRAVAK OBJAVLJENE INFORMACIJE

Poštovana,

dana 8. siječnja 2025.g. u središnjem Dnevniku NOVA TV objavljen je prilog o intervenciji tima Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije u Primoštenu, sa izjavom gosp. JL, administratora Facebook grupe "Hitna uživo 194", u kojoj je izjavi izneseno niz neistinih informacija i difamacija.

Poštujući prava Vaših gledatalje da budu točno informirani, ovime sukladno odredbama članaka 40. Zakona o medijima, te sukladno Zakonu o elektroničkim medijima, upućujemo zahtjev za objavom ispravka netočnih informacija iznesenih u prilogu.

Prije svega, ističemo da gosp. JL koji je intervjuiran u navedenom prilogu, nije u ikakvoj vezi sa Zavodom za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, te je iznio niz poluinformacija ili neistinih informacija, te je tako iskonstruirao izjavu koja ne odgovara istini.

Gosp. JL je tako naveo da je gosp. BL kao ravnatelj [adresa] odgovoran što su liječnici istog Zavoda na bolovanju, i to iz razloga jer im nije dopušteno raditi u smjenama od 24 sata.

Prije svega se ističe da ravnatelj ne može utjecati na bolovanje zaposlenika - liječnika.

Ističemo da sukladno Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama, te Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja radnici ne smiju raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požar itd.).

Nadalje, sukladno Pravilniku o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvene službe (NN br. 100/2018) isključivo je ministar zdravstva ovlašten mijenjati radno vrijeme zdravstvenih radnika, i to u slučajevima izvanrednih okolnosti.

S obzirom na pozitivne zakonske odredbe, te odredbe Kolektivnog ugovora, rad u trajanju od 24 sata nije dopušten.

U svom daljnjem navođenju gosp. JL okrivljuje gosp. BL, kao ravnatelja [adresa], da nije organizirao službu sa liječnikom.

U Zavodu za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije trenutno je čak osam liječnika na bolovanju, zbog čega se Zavod suočava sa organizacijskim i kadrovskim izazovima. Unatoč tome, Zavod je organizirao službu u potpunosti sukladno Mreži hitne medicine i sanitetskog prijevoza (NN 134/2023), i to na način da funkcionira potpuno u skladu sa pravilima struke, a budući da su Timovi T1 (sa liječnikom) i Timovi T2 (bez liječnika) propisani Mrežom hitne medicine i sanitetskog prijevoza.

U konkretnom slučaju, na intervenciju je poslan tim T2 (dvije medicinske sestre i vozač), s time da je jedna medicinska sestra specijalistica hitne medicine sa ovlašenjem za samostalni rad.

Suprotno navodima gosp. JL, a koji proziva gosp. BL za neprofesionalno vođenje Zavoda, niti u jednom trenutku nije došlo do zastoja u radu hitne službe (pa i unatoč nedostatku radne snage, liječnika, med sestara/tehničara, vozača), te su takvi navodi izneseni u prilogu klevetnički.

Prema tome smatramo da ovakav način istupanja i izvještavnja nije primjeren, šteti ugledu i dignitetu kako Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, tako i ravnatelja, gosp. BL, tim više što gosp. JL niti u jednom trenutku nije kontaktirao Zavod niti je tražio informacije o navedenom slučaju, te je iznio niz proizvoljnih i neistinitih konstrukcija.

Navedene informacije su netočne, uvredljive i klevetničke, te kao takve štete časti i ugledu podnositelja ovog zahtjeva. Slijedom svega navedenoga, zahtijevamo da se ovaj ispravak objavi u najkraćem mogućem roku na istom ili istovrijednom mjestu i na isti ili istovrijedan način na koji su bile objavljene informacije na koje se ispravak odnosi.

[adresa], **.**.2025.

BL po punomoćniku: odvjetnik Alen Pešušić"

II. Odbija se zahtjev tužitelja BL za naknadom parničnog troška, u cijelosti.

III. Nalaže se tužitelju BL naknaditi tuženoj OL parnični trošak u iznosu od 750,00 EUR (sedamstopedeset eura), u roku od 15 (petnaest) dana."

2. Navedenu presudu žalbom pobija tužitelji zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak, podredno preinačiti i usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška. Potražuje i trošak žalbenog postupka od 425,25 eur.

3. Tužena u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode kao neosnovane, ističući kako se njegov rad ne može smatrati profesionalnim zbog čega nema osnova za objavu ispravka u pogledu tužiteljeve profesionalnosti, dok navode o političkoj podobnosti tužitelj ispravkom nije niti osporavao, slijedom čega smatra kako su objavljene informacije o tužitelju istinite i točne. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu. Potražuje naknadu troška sastava odgovora na žalbu u iznosu od 196,25 eur.

4. Žalba nije osnovana.

5. Tužitelj je podnio tužbu radi ispravka informacija protiv tužene OL kao glavne urednice NOVA TV u kojoj je naveo da su 8. siječnja 2025. u središnjem dnevniku NOVA TV, u prilogu o intervenciji time Zavoda za hitnu medicinu Šibensko- kninske županije u Primoštenu sa izjavom gospodina JL objavljene neistinite informacije i difamacije o njemu, da mu je time prekršeno pravo na privatnost i osobni život.

6. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud nalazi da nije ostvarena navedena bitna povreda zakona. Presuda naime, ima jasne razloge o odlučnim činjenicama koje ne proturječe izvedenim dokazima te ne sadrži nejasnoće i proturječnosti zbog kojih se ne može ispitati.

7. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio niti bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koju pazi po službenoj dužnosti.

8. Nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja raspravio i utvrdio sve činjenice relevantne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu te je iste pravilo cijenio u smislu odredbe čl. 8. ZPP. Žalbeni navodi koje tužitelj ističe s tog osnova svode se na njegovu ocjenu utvrđenih odlučnih činjenica i kao takvi ne dovode u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenih odlučnih činjenica od strane prvostupanjskog suda.

9. Prvostupanjski sud pravilno utvrđuje da je tužitelj pravovremeno zatražio objavu ispravka informacija objavljenih 8. siječnja 2025. sadržanih u izjavi JL u prilogu središnjeg dnevnika NOVA TV u roku propisanom odredbom čl. 46. st. 2. Zakona o medijima ("Narodne novine" broj 59/04, 84/11, 81/13 i 114/22 - u daljnjem tekstu: ZM).

9.1. Nadalje, prvostupanjski sud pravilno utvrđuje kako među strankama nije sporan sadržaj objavljenih informacija, a isti i neposredno utvrđuje u postupku nakon gledanja spornog priloga u središnjem dnevniku NOVA TV, utvrđujući kako se u istom informirala javnost o situaciji u kojoj je hitna zdravstvena intervencija u Primoštenu u siječnju 2025., a koju je organizirao Zavod za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije čiji je tužitelj ravnatelj, obavljena bez prisustva i sudjelovanja liječnika.

9.2. Prvostupanjski sud pravilno utvrđuje sadržaj izjave JL koji je izjavio: da je "glavni problem" gospodin BL koji "jednostavno vodi taj Zavod u krivom smjeru", da je "sramotno" što se ne dopušta rad liječnika od 24 sata, da su liječnici zbog toga na bolovanju i da je za taj "cirkus" kriv gospodin BL, da posao ne odrađuje dobro i da je to za njega "sramota" te da treba mijenjati da "nam ravnatelji budu politički podobni", da je gospodin BL "jedan od takvih" i da treba stavljati "ljude koji znaju posao, koji su sa iskustvom".

10. Cijeneći utvrđeni sadržaj objavljenih informacija, prvostupanjski sud pravilno utvrđuje kako objavljene informacije predstavljaju javno iznesenu kritiku načina rada tužitelja kao ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije čije su ovlasti i odgovornosti dio javne uprave i javne zdravstvene službe u Republici Hrvatskoj, te kao takve predstavljaju kritiku javne funkcije koju obavlja tužitelja kao ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije. Posljedično navedenom prvostupanjski sud pravilno zaključuje kako je postupanje tužitelja u svojstvu osobe koja obavlja javnu funkciju podložno provjeri i ocjeni javnosti s obzirom da je navedena služba i ustrojena u javnom interesu svih građana.

10.1. S obzirom na žalbene navode tužitelja, prije svega valja ukazati kako je u smislu odredbe čl. 48. st. 1. ZM rasprava o tužbi za objavu ispravka je ograničena na raspravljanje i dokazivanje činjenica u pogledu tuženikove dužnosti objave ispravka.

10.2. U tom smislu, a kako iz činjeničnih navoda tužbe tako i samog sadržaja zahtjeva za ispravak ne proizlazi da je tužitelj tražio ispravak informacija u dijelu navoda koji se odnose na „njegovu političku podobnost“, u ovome postupku nije bilo osnova raspravljati i utvrđivati činjenice u navedenom dijelu obavljene informacije (o njegovoj navodnoj političkoj podobnosti za izbor na mjesto ravnatelja), slijedom čega su ti žalbeni navode odbijeni kao neosnovani.

10.3. Iz istog razloga neosnovani su i žalbeni razlozi kojima tužitelj tvrdi da je povrijeđeno njegovo pravo na privatnost i da miješenje u to njegovo pravo nije imalo legitimni cilj, jer povredu tog prava tužitelj ne obrazlaže u činjeničnim navodima tužbe (samo ga paušalno spominje), a niti je to sadržano u zahtjevu za ispravak koji je postavio tuženoj.

11. Nadalje, temeljem odredbe čl. 48. st. 2. ZM tuženiku je kao razlog neobjavljivanja ispravka, dopušteno dokazivati točnost činjenica iz objavljene informacije, osim ako je spornom informacijom povrijeđeno pravo na privatnost, zaštićeno na način utvrđen zakonom ili ako se sporna informacija poziva na činjenice obuhvaćene amnestijom, sudskom rehabilitacijom ili revizijom presude.

11.1. Iz sadržaja objavljene informacije jasno proizlazi kako se objavljene informacije odnose na rad i funkcioniranje Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, čiji je ravnatelj nesporno tužitelj, a sve kao reakcija na konkretan slučaj kada je na intervenciju u Primoštenu u siječnju 2025. poslan tim T2 u sastavu kojeg nije bio liječnik.

11.2. Posljedično navedenom, a cijeneći i sadržaj zahtjeva za ispravak koji je tužitelj uputio tuženoj u konkretnom slučaju objavom sporne informacije, nije moglo biti povrijeđeno pravo tužitelja na privatnost, slijedom čega je u smislu navedene odredbe tuženoj bilo dopušteno dokazivati točnost činjenica iz objavljene informacije.

12. Iz iskaza samog tužitelja (koji prvostupanjski sud pravilno cijeni) jasno proizlazi kako je točna informacija da je osam liječnika istoga dana otišlo na bolovanje te je zbog toga tužitelj zatražio od područnog ureda HZZP provjeru opravdanosti tih bolovanja. Nadalje, tužitelj potvrđuje da je zbog odlaska liječnika na bolovanje bio prisiljen formirati hitne medicinske timove tzv. T2 koji se sastoje samo od medicinskih sestara i tehničara. Potvrđuje i da su liječnici prije događaja povodom kojeg je objavljen sporni prilog u njegovom zavodu tražili da se njihov rad organizira u smjenama od 24 sata bez prekida i da je on taj zahtjev odbio, jer je smatrao da se nije radilo o slučaju izvanredne potrebe u kojem bi takav rad bio dopušten, kao što je to bilo primjerice u vrijeme pandemije corona virusa, ali je nakon objave spornog priloga ipak zatražio odobrenje nadležnog ministarstva za organizaciju rada na traženi način od liječnika u trajanju od 24 sata.

13. Cijeneći izvedene dokaze prvostupanjski sud pravilno zaključuje kako u informaciji koja je predmet spora tužena nije objavila niti netočne niti nepotpune informacije već je dana ocjena rada tužitelja kao ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije u kontekstu organizacijskih problema analizirajući pri tome moguće uzroke i dovodeći u moguću vezu bolovanja liječnika s činjenicom da na hitne intervencije izlaze medicinski timovi bez liječnika.

13.1. Točnost tih informacija potvrđuje i sam tužitelj jer iz njegova iskaza jasno proizlazi kako su organizacijski problemi očito postojali i prije događaja u siječnju 2025. kada su na hitnu intervenciju od strane navedenog Zavoda poslan tim tzv. T2 u kojem nije bio prisutan liječnik već su ga činile samo medicinskih sestre i vozač, a kojim slučajem su se novinari tuženika i bavili u spornom prilogu ocjenjujući takvu organizaciju rada i posljedice koje zbog toga mogu nastati po građane.

14. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud pravilno je pozivajući se na odredbu čl. 48. ZM odbio tužbeni zahtjev tužitelja jer je čl. 48. st. 3. ZM propisano da će u sporovima radi objave ispravka sud odbiti tužbeni zahtjev ako utvrdi da nije povrijeđeno pravo ili interes tužitelja ili je utvrđeno da postoji kakva druga okolnost zbog koje prema zakonu ne postoji obveza objave ispravka.

14.1. U okolnostima konkretnog slučaja prvostupanjski sud pravilno utvrđuje postojanje prava javnosti da bude upoznata sa problemima u radu Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, čiji je ravnatelj tužitelj i okolnostima koje su posljedica načina i organizacije rada liječnika, a što je za posljedicu imalo da je u konkretnom slučaju (koji je bio povod za objavu sporne informacije) na intervenciju izašao tim hitne pomoći u kojem nije bio liječnik jer je u tom trenutku čak osam liječnika Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije bilo na bolovanjima. Pri tome se objavljena informacija (u dijelu u kojem je predmet ovog postupka) odnosi isključivo na ocjenu rada tužitelja kao ravnatelja navedenog Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, a ne i na njegov privatni život.

14.2. Navedeno proizlazi i slobode izražavanja u smislu odredbe čl. 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine", međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10 - u daljnjem tekstu: Konvencija).

15. Slijedom navedenog, neosnovano tužitelj osporava pravilnost primjene materijalnog prava jer je prvostupanjski sud pravilno u smislu odredbe čl. 48. st. 3. B odbio tužbeni zahtjev tužitelja u ovoj pravnoj stvari.

16. Tužitelj odluku o trošku pobija ističući kako je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio vrijednost predmeta spora tvrdeći da je u tužbi naznačio vrijednost predmeta spora s iznosom od 1.327,36 eur, prilikom predaje tužbe u prijemnoj pisarnici, a sve jer je sudska službenica izričito tražila od tužitelja da kod podnošenja tužbe naznači vrijednost predmeta spora prema kojoj je tužitelj i platio sudsku pristojbu.

17. No, suprotno žalbenim navodima tužitelja iz stanja sudskog spisa vidljivo je kako na tužbi nije naznačena vrijednost predmeta spora u bilo kojem iznosu, slijedom čega je ista u skladu s odredbom čl. 40. st. 5. ZPP pravilno utvrđena u iznosu od 6.630,00 eur te u skladu s odredbama čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. ZPP tuženoj dosuđen trošak postupka u iznosu od 750,00 eur, a zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan u cijelosti.

18. Ostali žalbeni navodi tužitelja nisu cijenjeni u smislu odredbe čl. 375. st. 1. ZPP, jer nisu od odlučnog značenja.

19. Slijednom svega navedenog, a temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja te je potvrđena prvostupanjska presuda.

20. Zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka odbijen je kao neosnovan, jer sa žalbom nije uspio (čl. 166. st. 1. u svezi s čl. 154. st. 1. ZPP).

21. Zahtjev tužene za naknadu troška sastava odgovora na žalbu odbijen je kao neosnovan, jer nije bio potreban za vođenje ovog postupka (čl. 166. st. 1. u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP).

U Velikoj Gorici 20. studenog 2025.

Predsjednica vijeća

Verica Kos