Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-800/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Verice Kos predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i člana vijeća i Vesne Gašparuš - Horvat članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice MŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Marini Franulović Ažman, odvjetnici u Rijeci, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2516/2022-96 od 31. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 11. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 2516/2022-96 od 31. ožujka 2025. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

''I Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici iznos od € 96.887,65 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 25. kolovoza 2015. godine pa do 31. prosinca 2022. godine po kamatnoj stopi koja se određuje sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, odnosno za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, odnosno uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.

II Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici prouzročeni trošak ovog parničnog postupka u visini od €21.861,83 sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa sve do isplate po prethodno navedenoj kamatnoj stopi, sve u roku od 15 dana.''

2. Navedenu prvostupanjsku presudu žalbom pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti presudu u smislu žalbenih navoda te sukladno tome donijeti i novu odluku o trošku.

3. Tužiteljica žalbom pobija odluku o trošku, sadržajno u dijelu točke II. izreke kojim joj nije dosuđen cjelokupno zatraženi parnični trošak, zbog svih žalbenih razloga. Predlaže preinačiti presudu u pobijanom dijelu i u cijelosti dosuditi zatraženi trošak postupka, uz naknadu daljnjeg troška sastava žalbe od 2.944,86 eur.

4. Tužiteljica je odgovorila na žalbu tuženika osporavajući žalbene navode kao neosnovane. Predlaže potvrditi presudu u dosuđujućem dijelu uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu u iznosu od 1.823,81 eur.

5. Žalbe su osnovane.

6. Predmet spora u ovome postupku je zahtjev tužiteljice za isplatom s osnova odgovornosti javnog bilježnika Maje Muhvić iz Krka, Šetalište Sv. Bernardina b.b. koja je s tuženikom kao osiguravateljem imala zaključenu policu osiguranja od odgovornosti, zbog štete za koju tvrdi da joj je nastupila zbog propusta u radu javnog bilježnika Maje Muhvić koja je 30. listopada 2006. na Ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenom između bake tužiteljice NŽ kao primatelja uzdržavanja i tužiteljice, kao davatelja uzdržavanja, samo ovjerila potpise, umjesto da je ugovor od strane javnog bilježnika solemniziran sukladno odredbama čl. 580. i 589. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO). Tužiteljica tvrdi da je zbog toga u postupku koji je vođen pred Općinskim sudom u Krku pod poslovnim brojem P- 1051/2008 pravomoćno utvrđeno da je predmetni Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ništetan te je naložena uspostava prijašnjeg zemljišno knjižnog stanja te je brisano pravo vlasništva koje je bilo upisano na tužiteljicu.

7. Ispitujući pobijanu presudu suda prvog stupnja kao i postupak koji je prethodio donošenju iste, ovaj drugostupanjski sud utvrđuje kako se pobijana presuda ne može ispitati jer u istoj nisu navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama, dok su navedeni razlozi nejasni i proturječni čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na što osnovano tuženik ukazuje u svoj žalbi.

8. Prvostupanjski sud obrazlažući svoju odluku, kao prvo zaključuje (zbog činjenice ovjere potpisa) da su predmetni ugovor, tužiteljica i njezina baka sklopile u javnobilježničkom uredu javne bilježnice Maje Muhvić. No, iz iskaza same tužiteljice jasno proizlazi kako se ne sjeća tko je točno radio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, da li je rađen po nekom predlošku ili slično niti tko ga je kompjutorski pisao, te su se o bitnim dijelovima ugovora suglasili ranije u obiteljskom krugu nje, bake i njezinih roditelja, a iz iskaza tužiteljice jasno proizlazi i kako su sa gotovim tekstom ugovora došle u ured javnog bilježnika.

9. Nadalje, iako prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude navodi da je izvršio uvid u presliku predmetnog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 30. listopada 2006., izostaje ocjena izvedenog dokaza posebice u dijelu sadržaja odredbe čl. V. u kojem su stranke ugovorile ovjeru potpisa na predmetnom ugovoru, na koju činjenicu je kao odlučnu ukazivao tuženik u postupku (te ju ponavlja u žalbi), a o čemu je izostala ocjena navedenog dokaza od strane prvostupanjskog suda.

10. Prvostupanjski sud prihvatio je iskaz tužiteljice te je na temelju njega zaključio kako tužiteljica izričito nije zahtijevala samo ovjeru potpisa, a da je to i zahtijevala javna bilježnica, to nije mogla učiniti jer bi time postupila protivno odredbi čl. 10. st. 2. i čl. 580. ZOO.

11. Odluku o odgovornosti javnog bilježnika prvostupanjski sud nalazi u ranije navedenim odredbama ZOO, ne prihvaćajući pri tome iskaz zaposlenika javnobilježničkog ureda da je bio dužan izvršiti samo ovjeru potpisa (sukladno traženju tužiteljice) iako je postojala zakonska obveza da isti bude solemniziran (za što tvrdi da ih je upozorio).

12. Ocjena protupravnosti postupanja javnog bilježnika prvostupanjski sud obrazlaže utvrđujući da je u konkretnoj situaciji javni bilježnik kao povjerenik suda s javnim ovlastima postupao suprotno postojećim propisima, manjkavo i nezakonito bez da se pri tome osvrnuo i na jednu odredbu Zakona o javno bilježništvu („Narodne novine“ broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16, 57/22 - dalje: ZJB) na što osnovano ukazuje tuženik u svojoj žalbi.

13. Valja ukazati kako je pitanje odgovornosti javnih bilježnika propisano odredbom čl. 42. ZJB te je u st. 2. propisano da za prouzrokovanu štetu javni bilježnik odgovara po općim pravilima za naknadu štete po kojima se odgovara za štetu koju su počinile službene osobe, a ne po odredbama čl. 10. st. 2. i čl. 580. ZOO kako to pogrešno zaključuje prvostupanjski sud.

14. Posljedično navedenom, prvostupanjski sud propušta cijeniti da li je javni bilježnik u konkretnom slučaju s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja u kojem on nije sastavio Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, propustio cijeniti cjelokupni sadržaj tog ugovora kako bi utvrdio da li je kao javni bilježnik imao osnova postupiti samo u skladu s odredbom čl. 77. st. 4. ZJB koji propisuje postupak pri ovjeri potpisa (legalizacije) ili je u konkretnom slučaju u smislu odredbe čl. 34. st. 1. i 3. ZJB bio ovlašten uskratiti službenu radnju ili u skladu s odredbom čl. 58. ZJB upozoriti stranke na nesuglasnost odredbe ugovora (s obzirom na sadržaj čl. V. Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju u kojem je navedena samo ovjera potpisa) s odredbom čl. 580. u svezi s odredbom čl. 589. ZOO.

15. Zbog navedenog propusta prvostupanjskog suda razlozi o odlučnim činjenicama koje navodi i temeljem kojih nalazi osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice, nejasni su i proturječni čime je počinjena utvrđena bitna povreda odredaba parničnog postupka zbog koje se presuda ne može ispitati pa je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

16. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je po žalbi tužiteljice ukinuti i odluku o trošku jer je još uvijek neizvjestan konačan uspjeh stranaka u ovome postupku.

17. U ponovnom postupku sud prvog stupnja otklonit će počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka koja je utvrđena ovom drugostupanjskom odlukom nakon čega će biti u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice polazeći od odredaba ZJB na koje mu je ukazano radi ocjene postupanja javnog bilježnika u svom radu, cijeneći pri tome i ostale žalbene razloge kojima stranke pobijaju pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude.

18. Temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je da će se o trošku žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

U Velikoj Gorici 11. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Verica Kos