REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1112/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Mateji Cvitić Gašparac, u pravnoj stvari tužiteljice JE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Andreja Srednoselec Pintarić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Pintarić i Srednoselec Pintarić d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika KLINIČKOG BOLNIČKOG CENTRA ZAGREB, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, koga zastupa punomoćnik po zaposlenju EE, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 28. listopada 2025., u prisutnosti zamjenika punomoćnice tužiteljice NE, odvjetničkog vježbenika, i punomoćnika tuženika, 11. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU ZAGREB isplatiti tužiteljici JE iznos od 1.833,67 EUR (slovima: tisuću osamsto trideset tri eura i šezdeset sedam centi), zajedno sa zateznim kamatama, osim zateznih kamata na iznos poreza na dohodak sadržanih u svakom pojedinom brutoiznosu, koje teku na iznos od:

- 26,11 EUR od 16. siječnja 2020. do isplate,

- 26,68 EUR od 16. veljače 2020. do isplate,

- 22,20 EUR od 16. ožujka 2020. do isplate,

- 23,84 EUR od 16. travnja 2020. do isplate,

- 39,46 EUR od 16. svibnja 2020. do isplate,

- 43,33 EUR od 16. lipnja 2020. do isplate,

- 40,05 EUR od 16. srpnja 2020. do isplate,

- 44,07 EUR od 16. kolovoza 2020. do isplate,

- 52,81 EUR od 16. rujna 2020. do isplate,

- 43,13 EUR od 16. listopada 2020. do isplate

- 39,41 EUR od 16. studenog 2020. do isplate,

- 45,94 EUR od 16. prosinca 2020. do isplate,

- 39,57 EUR od 16. siječnja 2021. do isplate,

- 34,21 EUR od 16. veljače 2021. do isplate,

- 34,30 EUR od 16. ožujka 2021. do isplate,

- 39,86 EUR od 16. travnja 2021. do isplate,

- 42,34 EUR od 16. svibnja 2021. do isplate,

- 43,33 EUR od 16. lipnja 2021. do isplate,

- 40,05 EUR od 16. srpnja 2021. do isplate,

- 44,07 EUR od 16. kolovoza 2021. do isplate,

- 52,81 EUR od 16. rujna 2021. do isplate,

- 43,13 EUR od 16. listopada 2021. do isplate,

- 39,41 EUR od 16. studenog 2021. do isplate,

- 45,94 EUR od 16. prosinca 2021. do isplate,

- 39,57 EUR od 16. siječnja 2022. do isplate,

- 30,30 EUR od 16. veljače 2022. do isplate,

- 30,94 EUR od 16. ožujka 2022. do isplate,

- 30,86 EUR od 16. travnja 2022. do isplate,

- 30,78 EUR od 16. svibnja 2022. do isplate,

- 36,39 EUR od 16. lipnja 2022. do isplate,

- 32,50 EUR od 16. srpnja 2022. do isplate,

- 31,04 EUR od 16. kolovoza 2022. do isplate,

- 31,26 EUR od 16. rujna 2022. do isplate,

- 31,84 EUR od 16. listopada 2022. do isplate,

- 34,04 EUR od 16. studenog 2022. do isplate,

- 32,75 EUR od 16. prosinca 2022. do isplate,

- 30,71 EUR od 16. siječnja 2023. do isplate,

- 4,35 EUR od 16. veljače 2023. do isplate,

- 4,51 EUR od 16. ožujka 2023. do isplate,

- 4,49 EUR od 16. travnja 2023. do isplate,

- 34,17 EUR od 16. svibnja 2023. do isplate,

- 35,80 EUR od 16. lipnja 2023. do isplate,

- 45,85 EUR od 16. srpnja 2023. do isplate,

- 39,77 EUR od 16. kolovoza 2023. do isplate,

- 41,37 EUR od 16. rujna 2023. do isplate,

- 42,26 EUR od 16. listopada 2023. do isplate,

- 42,77 EUR od 16. studenog 2023. do isplate,

- 42,29 EUR od 16. prosinca 2023. do isplate,

- 42,30 EUR od 16. siječnja 2024. do isplate,

- 42,14 EUR od 16. veljače 2024. do isplate,

- 42,55 EUR od 16. ožujka 2024. do isplate,

sve po stopi koja se od dospijeća do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU ZAGREB naknaditi tužiteljici JE trošak parničnog postupka u iznosu od 1.312,50 EUR (slovima: tisuću tristo dvanaest eura i pedeset centi) zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 11. prosinca 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Odbija se zahtjev tužiteljice JE za naknadu troška postupka u preostalom iznosu od 125,00 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 6. kolovoza 2024. navodi da je zaposlena kod tuženika u Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu, Zavodu za hitna i krizna stanja s nacionalnim centrom za psihotraumatologiju (dalje: Zavod) na radnom mjestu prvostupnice sestrinstva. Navodi da je od prosinca 2019. do siječnja 2024. radila na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada kao glavna sestra u Zavodu, obavljajući poslove hitne službe, odnosno primanja i bavljenja hitnim pacijentima, u sklopu Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu jer pacijenti u slučaju hitnog i akutnog psihijatrijskog stanja ili dijagnoze u Zavod, budući da kod tuženika nije organiziran objedinjeni hitni bolnički prijem za djelatnost hitne psihijatrije, mogu pristupiti u ambulantu bez uputnice i bez prethodne narudžbe, na koje poslove ju je tuženik rasporedio pa je ostvarila pravo na uvećanje plaće po osnovi otežanih uvjeta rada po članku 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Smatra da ima pravo na isplatu razlike plaće s osnove dodatka za posebne uvjete rada koji joj je priznat i obračunat (19%) i dodatka od 23% na temelju članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Ističe da tuženik predmetni dodatak isplaćuje liječnicima psihijatrima, specijalistima s užom specijalizacijom iz psihoterapije, specijalistima psihijatrima s užom specijalizacijom iz socijalne psihoterapije. Tužiteljica ističe, s obzirom da joj je tuženik pogrešno obračunavao i isplaćivao plaću po navedenoj osnovi, da je posljedično pogrešno isplaćivao i naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad. Konačno uređenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 27. listopada 2025. predlaže naložiti tuženiku isplatu iznosa od 1.833,67 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje na pojedinačne mjesečne iznose teku kako je to specificirano u citiranom podnesku te naknadu troška ovog postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjskog rješenja do isplate.

2. Tuženik odgovorom na tužbu od 30. listopada 2024. osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te ističe prigovor prekluzije budući da se tužiteljica prije podnošenja tužbe nije u zakonskom roku obratila tuženiku sa zahtjevom za zaštitu prava protiv rješenja kojim joj je utvrđeno pravo na uvećanje osnovne plaće s osnova posebnih uvjeta rada od 19%. Navodi da tužiteljica u utuženom razdoblju nije obavljala poslove medicinske sestre u zavodima za hitnu medicinu jer unutar Objedinjenog hitnog bolničkog prijema nema ambulante za hitna psihijatrijska stanja, da Zavod u svom sastavu nema takav odjel niti se u istom obavljaju poslovi hitne medicine, da je tužiteljici u utuženom razdoblju obračunao i isplatio uvećanje osnovne plaće s osnove dodatka za posebne uvjete rada u postotku od 19% na koji ima pravo na temelju važećeg propisa pa je posljedično pravilno obračunao i isplatio naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za radu u utuženom razdoblju. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu troška parničnog postupka tuženiku zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate.

3. Tužiteljica je podneskom od 27. listopada 2025. uredila tužbeni zahtjev na način da je smanjila ranije postavljeni tužbeni zahtjev, što predstavlja povlačenje tužbe za iznos od 2.086,33 EUR (tako i VSRH u rješenju od 6. rujna 2022. poslovnog broja Rev 899/2022). Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 193. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), odlučeno je kao u rješenju donesenom na ročištu održanom 28. listopada 2025.

4. U odnosu na prigovor tuženika iz odgovora na tužbu da u konkretnom slučaju nisu ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe, navodi se da je isti neosnovan. Naime, odredbom članka 133. stavka 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17; dalje: ZR) propisano je da zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. citiranog članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa. Budući da se u konkretnom slučaju radi o novčanom potraživanju radnika iz radnog odnosa, ocjena je ovog suda da se tužiteljica nije bila dužna prije podnošenja ove tužbe obratiti zahtjevom za zaštitu prava tuženiku, što bi predstavljalo procesnu pretpostavku za podnošenje tužbe u ovom predmetu.

5. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem zaključaka Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (list 8-9 spisa), rješenja od 1. prosinca 2021. (list 10 spisa), obračunskih isprava za isplatu plaće tužiteljice, Pravilnika o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta tuženika, izračuna (list 732, 742- 743 spisa), saslušane su svjedokinje OE (list 734 spisa), ĐE (list 734 spisa), TE (list 735 spisa), RE (list 735-736 spisa), tužiteljica JE (list 736 spisa) te je pročitan iskaz svjedokinje SE (list 738- 739 spisa).

6. Temeljem tako provedenog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno odredbi članka 8. ZPP, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće po osnovi dodatka za posebne uvjete rada (razlika između obračunatih i isplaćenih 19% te 23%) i naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad u razdoblju od prosinca 2019. do veljače 2024.

8. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlena kod tuženika u Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu, Zavodu za hitna i krizna stanja s nacionalnim centrom za psihotraumatologiju na radnom mjestu prvostupnice sestrinstva te da joj je tuženik u predmetnom razdoblju obračunavao i isplaćivao dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 19%.

9. Sporno je u ovom predmetu pravo tužiteljice na isplatu predmetnog dodataka u visini od 23%.

10. Odredbom članka 45. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj: 29/18; dalje: KU), propisano je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na plaću, a da osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Nadalje je propisano da su dodaci na osnovnu plaću: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća.

11. Sukladno članku 55. KU, radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću.

12. Dodatkom II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj: 92/19, dalje: Dodatak II. KU) propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnom mjestu, između ostalog, zdravstvenog radnika na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem pripada pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 23%, a zdravstvenom radniku koji radi na psihijatriji dodatak od 19%.

13. Nadalje, odredbom članka 81. ZR propisano je da radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

14. Odredbom članka 34. KU propisano je da se radniku za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, a stavkom 2. citiranog članka je propisano da radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

15. Člankom 13. Dodatka II. KU propisano je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, odnosno u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za radnika.

16. Uvidom u ispis s internetske stranice tuženika (list 151 spisa) utvrđeno je da kod tuženika Objedinjeni hitni bolnički prijem djeluje kao centralni hitni prijem koji objedinjuje sve medicinske specijalnosti osim hitne psihijatrije i hitne pedijatrije.

17. Iz iskaza svjedokinja OE, ĐE, GE i RE, te tužiteljice JE, medicinskih sestara koje su dugi niz godina zaposlene kod tuženika u Zavodu za hitna i krizna stanja s nacionalnim centrom za psihotraumatologiju, u bitnome proizlazi da je u Zavodu u utuženom razdoblju postojao hitni prijem na koji su dolazili pacijenti s akutnom reakcijom na stres zbog određenog stresnog događaja ili pacijenti s psihičkom bolesti bez uputnice, da su pacijenti sami odlučivali hoće li se javiti njima ili na Objedinjeni hitni bolnički prijem organiziran kod tuženika, da su one obavljale trijažu takvih pacijenata kako bi utvrdile o kakvom pacijentu se radi (potencijalno suicidalnom, homicidalnom, opasnom) i uputile ih na odgovarajući odjel (liječniku psihijatru ili na Objedinjeni hitni bolnički prijem), da su nekada pratile takve pacijente na odjele u drugim zgradama.

18. Sud je u cijelosti povjerovao iskazima navedenih svjedokinja i tužiteljice budući da su iskazivale uvjerljivo, životno, logično, koherentno, u međusobnoj suglasnosti te u suglasnosti s materijalnom dokumentacijom koja je priložena spisu (list 151 spisa).

19. Iz iskaza svjedokinje SE, glavne sestre u Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu, proizlazi da u Zavodu postoji jedno prijamno mjesto za krizne, te drugo prijamno mjesto za hitne pacijente, da krizni pacijenti (žrtve nasilja, pacijenti s akutnom reakcijom na neki stresni događaj) dolaze bez uputnice i razgovaraju s psihijatrom pa se nakon toga određuje hoće li biti primljeni u dnevnu bolnicu ili individualno nastavljaju tretman kod tog psihijatra, da kod tuženika postoji Objedinjeni hitni bolnički prijem gdje se primaju hitni pacijenti koji se moraju odmah zbrinuti jer su opasni za okolinu, da medicinske sestre koje rade na prijemu ("šalteru") primaju pacijente, rade trijažu da bi procijenile radi li se o kriznom ili hitnom pacijentu, ukoliko procijene da se radi o hitnom pacijentu, onda ga, nakon smirivanja, otprate na Objedinjeni hitni bolnički prijem gdje se liječe hitni slučajevi, da se hitni pacijenti liječe na Zavodu za kliničku psihijatriju.

20. Sud nije povjerovao iskazu svjedokinje SE u dijelu u kojem navodi da se hitni pacijenti primaju na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu tuženika jer navedeno nije u suglasnosti s iskazima ostalih svjedokinja i tužiteljice, kojima je sud povjerovao, materijalnom dokumentacijom u spisu (list 151 spisa) te iskazom same svjedokinje koja u daljnjem tijeku iskaza opisuje rad medicinskih sestara na prijemu ("šalteru") i navodi da iste primaju pacijente, provode trijažu kako bi se utvrdilo radi li se o kriznom ili hitnom pacijentu pa, ako procijene da se radi o hitnom pacijentu, da takvog pacijenta otprate na Objedinjeni hitni bolnički prijem tuženika na kojem se liječe. Sud je povjerovao iskazu navedene svjedokinje u preostalom dijelu budući da je iskazivala u suglasnosti s iskazima ostalih svjedokinja i tužiteljice, kojima je sud povjerovao.

21. Tijekom postupka je utvrđeno da je tužiteljica u razdoblju od prosinca 2019. do veljače 2024. na radnom mjestu zdravstvenog radnika kod tuženika obavljala poslove hitnog prijema pacijenata u području medicinske specijalnosti hitne psihijatrije za koje kod tuženika nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, a što u bitnome proizlazi iz iskaza svih saslušanih svjedokinja i tužiteljice te materijalne dokumentacije u spisu (list 151 spisa).

22. Činjenica što su se pacijenti mogli, po svom nahođenju, prilikom prijave javiti i na Objedinjeni hitni bolnički prijem tuženika ne znači da je tuženik imao ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem za specijalnost hitne psihijatrije na kojem su se jedino primali takvi pacijenti (naprotiv, suprotno proizlazi iz dokumentacije u spisu) te da tužiteljica u svom radu nije obavljala poslove hitnog prijema pacijenata u području medicinske specijalnosti hitne psihijatrije (suprotno proizlazi iz iskaza svih saslušanih svjedokinja i tužiteljice).

23. Slijedom navedenog, ocjena je ovog suda da tužiteljica ima pravo na dodatak na plaću zbog posebnih uvjeta rada od 23%.

24. Napominje se da navedeno proizlazi i iz Zaključka s 20. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 3. ožujka 2015.

25. Tužiteljica je podneskom od 27. listopada 2025. uredila tužbeni zahtjev u skladu s izračunom tuženika, a tuženik tako postavljenoj visini tužbenog zahtjeva nije u daljnjem tijeku postupka prigovarao.

26. Slijedom svega navedenog, prihvaćen je tužbeni zahtjev tužiteljice te je odlučeno kao u stavku I izreke ove presude.

27. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće, tužiteljici su dosuđene zatezne kamate koje teku od 16. u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno odredbi članka 29. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO) i članka 92. stavka 3. ZR, kako je to navedeno u stavku I izreke presude.

28. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. ZPP i članka 155. ZPP, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23; dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.833,67 EUR.

29. Tužiteljici je dosuđen trošak sastava tužbe od 100 bodova (Tbr. 7/1), sastava podneska od 27. listopada 2025. (kojim konačno uređuje tužbeni zahtjev) od 100 bodova (Tbr. 8/1), sastava podneska od 26. veljače 2025. (kojim se očituje na navode tuženika iz odgovora na tužbu, dostavlja i predlaže nove dokaze) od 25 bodova (Tbr. 8/4) te pristupa na ročišta održana 27. veljače 2025., 3. srpnja 2025. i 28. listopada 2025. od 3x100 bodova (Tbr. 9/1), što, uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54 u vezi Tbr. 52/3) i uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 46), ukupno iznosi 1.312,50 EUR. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u stavku II izreke ove presude.

30. Tužiteljici nije dosuđen trošak sastava podnesaka od 20. rujna 2024. i od 11. listopada 2024. (u prilogu kojih dostavlja dokumentaciju koju je mogla i morala dostaviti već uz tužbu) budući da isti nisu bili potrebni za vođenje ove parnice. Stoga je, na temelju odredbe članka 155. stavka 1. ZPP, odlučeno kao u stavku III izreke presude.

31. Na dosuđeni trošak parničnog postupka, tužiteljici su dosuđene zatezne kamate koje teku od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP, u visini određenoj člankom 29. stavkom 2. i 8. ZOO.

32. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 11. prosinca 2025.

Sutkinja

Mateja Cvitić Gašparac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP).

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženiku