Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1673/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Vesne Bjelousov, predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća Ljiljane Banac i sutkinje Jasne Bratek, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Miličević, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje Zagreb, Martićeva 73, OIB 38922958547, koga zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Mađarić i Lui iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 29. travnja 2025., poslovni broj Pn-276/2023-19, u sjednici vijeća održanoj 11. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Žalbe tužitelja i tuženika se odbijaju kao neosnovane, potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 29. travnja 2025., poslovni broj Pn- 276/2023-19.

II. Odbijaju se tužitelj i tuženik s zahtjevima za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda je suđeno:

"I Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje d.d. Zagreb, Martićeva 73 OIB 38922958547 da tužitelju MN na ime naknade neimovinske štete i ime naknade za tuđu pomoć i njegu isplati iznos od 1.219,80 € sa zateznim kamatama tekućim od 20.10.2022. do 31.12.2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se tužitelj sa ostatkom zahtjeva za naknadu štete u iznosu od 316,52 € sa zatraženom zateznom kamatom. I

III Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Martićeva 73, Zagreb da tužitelju nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.513,71 € sa zateznom kamatom od donošenja presude do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana."

2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj u odbijajućem dijelu odluke o glavnoj stvari (toč. II. izreke) i odluci o parničnom trošku (toč. III. izreke) zbog svih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP), posebno ističući bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, s prijedlogom da drugostupanjski sud prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu preinači u smislu žalbenih navoda, odnosno da je ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži trošak.

2.1. Pravovremeno podnesenom žalbom ovu presudu pobija tuženik u usvajajućem dijelu odluke o glavnoj stvari (toč. I. izreke) i odluci o parničnom trošku (toč. III. izreke) iz svih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. ZPP-a, s posebnim naglaskom na bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11 ZPP-a, s prijedlogom drugostupanjskom sudu da istu preinači u smislu žalbenih navoda, podredno da je ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, a njemu dosudi trošak žalbenog postupka.

3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

4. Žalbe nisu osnovane.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u okviru žalbenih navoda, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Pobijana presuda je razumljiva, sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te nema nejasnoća ni proturječnosti, kao ni drugih nedostataka, tako da ju je moguće ispitati pa nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete kao posljedice štetnog događaja od 29. svibnja 2022. kada je tužitelj doživio prometnu nesreću u kojoj je stradao kao vozač osobnog automobila, a za nastanak koje je odgovoran vozač inozemnih registarskih oznaka.

8. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, postojanje štetnog događaja i odgovornost tuženika, kao i činjenica da je tuženik tužitelju isplatio iznos od 902,52 EUR-a s osnova neimovinske štete, a plaćanje je izvršeno u mirnom postupku nakon podnošenja odštetnog zahtjeva od strane tužitelja.

9. Prvostupanjski je sud tijekom postupka utvrdio, a što proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke dr. Miljenka Franića, da je tužitelj u štetnom događaju zadobio istegnuće vratne paravertebralne muskulature i udarac u lijevu skapulu, i da se radi o ozljedama koje je mogao zadobiti u konkretnoj dinamici ozljeđivanja, odnosno da su iste u uzročno-posjedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem. Naime, tužitelj se istog dana nakon štetnog događaja javio u bolnicu i potražio liječničku pomoć te je tom prigodom utvrđeno da se žalio na bolnost vrata, kao i na bolnost lijeve lopatice, te zujanja u lijevom uhu. Isti je provodio terapiju s mekim schantzovim ovratnikom, uz mirovanje i uzimanje analgetika po potrebi. Po mišljenju vještaka zdravstveno stanje tužitelja se s ortopedsko traumatološkog stajališta stabiliziralo 5. rujna 2022. nalazom fizijatra.

9.1. Također, iz navedenog nalaza i mišljenja vještaka prvostupanjski je sud utvrdio da su kod tužitelja nakon navedene ozljede vratne kralježnice zaostale trajne posljedice u visini 2%, da je tužitelj zbog štetnog događaja trpio bolove jakog intenziteta u trajanju od dva dana, srednjeg intenziteta u trajanju od deset dana i manjeg intenziteta u trajanju od dvadeset dana. Nadalje, prvostupanjski sud je utvrdio i da je tužitelj zbog štetnog događaja pretrpio primaran strah koji je bio kratkotrajan i jakog intenziteta te sekundaran strah koji je jakog intenziteta bio prisutan jedan dan, srednjeg intenziteta deset dana i manjeg intenziteta petnaest dana. Imao je potrebu za tuđom njegom i pomoći u trajanju od dva sata dnevno u periodu od dvadeset dana te po jedan sat kroz dvadeset dana liječenja.

10. Slijedom navedenih nespornih činjenica i utvrđenja, prvostupanjski sud je zaključio kako je tužitelj navedene ozljede zadobio uslijed prometne nesreće za koju je odgovoran vozač inozemnih registarskih oznaka, odnosno da postoji pasivna legitimacija tuženika i uzročno-posljedična veza između štetne radnje i štete zbog čega je tuženik dužan naknaditi štetu tužitelju.

11. Pri tome je prvostupanjski sud zaključio i to da težina ozljeda i okolnosti konkretnog slučaja, opravdavaju dosudu naknade štete s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te s osnova tuđe pomoći i njege zbog čega je, pozivom na odredbu članka 1093. i 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., dalje ZOO) u vezi sa člankom 1046. ZOO-a, prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja kako je to određeno u izreci presude, o svome stavu dao valjano obrazloženje koje kao pravilno prihvaća i ovaj sud.

12. Prvostupanjski sud je tužitelju na ime pretrpljene neimovinske štete po kvalifikatornim kriterijima za duševne bolove zbog umanjenja životnih aktivnosti od 2% priznao pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 298,62 EUR-a, na ime pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 864,00 EUR-a, na ime pretrpljenog straha iznos od 720,68 EUR-a, dok je tužitelju, s naslova tuđe njege i pomoći prvostupanjski sud priznao iznos od 238,90 EUR-a, ili ukupno 2.122,40 EUR-a.

12.1. S obzirom da je tuženik tužitelju isplatio iznos od 902,52 EUR-a po osnovi neimovinske štete, prvostupanjski je sud tužitelju s osnova utvrđene visine neimovinske štete u iznosu od 2.122,40 EUR-a dosudio iznos od 1.219,80 EUR-a (2.122,40-902,52) s zateznom kamatom 20. listopada 2022. (kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva), dok ga je s preostalim zatraženim zahtjevom za iznos od 316,52 EUR-a odbio.

13. Suprotno žalbenim navodima tužitelja i tuženika, a uzimajući u obzir kvalifikatorne kriterije koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu kao i sve okolnosti slučaja, a osobito težinu zadobivenih ozljeda, dužinu i nelagodnosti liječenja (obavljanje pretraga, nošenje schantzovog ovratnika, kontrola, mirovanje, uzimanje analgetika i sl.), pretrpljeni strah te uzimajući u obzir i Orijentacijske kriterije za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete (utvrđenima na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., broj: Su-IV- 47/2020-5), prema stavu ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski je sud pravilno odmjerio visinu pravičnog iznosa naknade neimovinske štete.

14. Nadalje, suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud primjenom članka 223. stavka 1. ZPP-a i čl. 1093. ZOO-a, prema slobodnoj ocjeni dosudio tužitelju naknadu troškova tuđe pomoći i njege po cijeni jednog sata od 3,98 EUR-a jer je i prema ocjeni ovog suda riječ o uobičajenoj cijeni u vrijeme kada je tuđa pomoć i njega pružana tužitelju, a koja cijena je utvrđena i u okvirima važeće sudske prakse, uzimajući u obzir troškove života kao i indeks potrošačkih cijena.

15. Nisu osnovani žalbeni navodi tuženika da je kamata na dosuđenu neimovinsku štetu pogrešno određena jer sukladno članku 12. stavku 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 151/14. i 155/23., dalje ZOOP) u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete, oštećena osoba uz dužni iznos naknade ima pravo na kamatu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

16. Nadalje, suprotno žalbenim navodima tužitelja i tuženika, pravilna je i zakonita odluka o parničnom trošku te u skladu s vrijednosti predmeta spora, odredbi čl. 154. st. 2. u vezi s čl. 155. ZPP-a, Tbr. 7. st. 1., Tbr. 8., Tbr.9. Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., dalje Tarifa) i uspjehu stranaka u sporu. Ovo stoga što je tužitelj s osnovom uspio 100%, s visinom tužbenog zahtjeva 80%, koji postotak kada se zbroji i podijeli s 2, dakle 180% : 2 = 90%, predstavlja uspjeh tužitelja od kojeg se oduzima 10% uspjeha tuženika i dobije se konačni uspjeh tužitelja od 80%, kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud i dosudio tužitelju trošak sukladno utvrđenom postotku.

17. Tužitelju i tuženiku nisu priznati troškovi žalbenog postupka jer s žalbama nisu uspjeli (čl. 166. st. 1. ZPP-a).

18. S obzirom na naprijed navedeno, a kako i preostali žalbeni navodi nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude, to je valjalo žalbe tužitelja i tuženika odbiti kao neosnovane, potvrditi prvostupanjsku presudu i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci.

Osijek, 11. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Vesna Bjelousov