REPUBLIKA HRVATSKA

K-960/2023-28

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Ivani Peronja, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marije Živaljić, kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv okrivljene HP, zbog kaznenog djela protiv gospodarstva – utajom poreza ili carine – opisano i kažnjivo po čl. 256. st. 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 i 136/25 – u daljnjem tekstu: KZ/11), na temelju optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu (ranije Općinskog državnog odvjetništva u Makarskoj) pod poslovnim brojem K-DO-805/14 od 31. ožujka 2014., nakon javno održane rasprave 9. listopada 2025. godine i 8. prosinca 2025., a zaključene 8. prosinca 2025. u nazočnosti zamjenika branitelja okrivljene, Denisa Kulušića, odvjetnika u Splitu, i zamjenika Općinskog državnog odvjetnika u Splitu, Eugena Tolića, 11. prosinca 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENA  ERNA  VARGA: OIB: [osobni identifikacijski broj],  rođena H, kći pok Ž i pok L, rođena S, rođena **.**.1967. u [adresa], BIH, s prebivalištem na adresi [adresa], a boravištem na adresi u [adresa], državljanka RH, zaposlena u "Dijan 1985" d.o.o. Zagreb, s mjesečnim primanjima oko 800,00 EUR-a, razvedena, majka dvoje punoljetne djece, vlasnica stana u [adresa], cca 72 kvadrata, srednjeg imovnog stanje, neosuđivana

k r i v a j e

I. što je u razdoblju od 1. siječnja 2012. do 21. kolovoza 2012., u Makarskoj, kao član uprave trgovačkog društva Gienni d.o.o., s nakanom da uskrati plaćanje poreza na dodanu vrijednost, u poslovnim knjigama društva propustila iskazati manjak evidentiranih zaliha robe u iznosu od 2.579.512,07 kuna, te na isti obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost u iznosu od 515.902,41 kuna, oštetivši tako državni proračun Republike Hrvatske za spomenuti iznos,

dakle, s ciljem da potpuno izbjegne plaćanje poreza dala netočne podatke o činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze, pa je zbog toga došlo do smanjenja porezne obveze u iznosu koji prelazi 2.654,46 eura,

II. čime je počinila kazneno djelo protiv gospodarstva, utajom poreza ili carine, opisano i kažnjivo po članku 256. stavku 1. KZ/11.

III. Stoga se okrivljena ŽP, temeljem članka 256. st. 1. KZ/11

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci.

IV. Nakon toga se okrivljenoj LP, na temelju čl. 56. KZ/11, izriče

UVJETNA OSUDA

s tim da se kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci na koju je okrivljena osuđena neće izvršiti ako ona u roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini neko novo kazneno djelo.

V. Na temelju članka 158. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. 80/22., 36/24. i 72/25, dalje: ZKP/08) nalaže se okrivljenoj LP, na ime imovinskopravnog zahtjeva isplatiti oštećenoj Republici Hrvatskoj iznos od 68.472,02 eura

(šezdesetosamtisućačetristosedamdesetdvaeuraidvacenta), u roku 1 (jedne) godine od pravomoćnosti presude.

VI. Na temelju članka 62. st. 1. toč. 1. KZ/11, po posebnoj obvezi, dužna je okrivljena ŽP isplatiti oštećenoj Republici Hrvatskoj iznos od 68.472,02 eura (šezdesetosamtisućačetristosedamdesetdvaeuraidvacenta), u roku 1 (jedne) godine od pravomoćnosti presude, a ukoliko ne postupi po posebnoj obvezi uvjetna osuda može se opozvati (čl. 58. st. 5. KZ/11).

VII. Na temelju čl. 148. st. 1. u svezi sa čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 nalaže se okrivljenoj LP, podmiti troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 438,60 (četristotridesetosameuraišezdesetcenti) eura, od čega iznos od 138,60

(stotridesetosameuraišezdesetcenti) eura predstavlja troškove financijsko- knjigovodstvenog vještačenja, dok iznos od 300,00 (tristo) eura predstavlja paušalnu svotu, sve u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu (ranije Općinsko državno odvjetništvo u [adresa]) podiglo je pred ovim sudom optužnicu, pod poslovnim brojem K-DO-805/14 od 31. ožujka 2014., godine, protiv okrivljene ŽP, zbog kaznenog djela protiv gospodarstva – utajom poreza ili carine – opisano i kažnjivo po čl. 256. st. 1. KZ/11.

1.1. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj 11 Kž-497/23 od 5. rujna 2023. ukinuta je prvostupanjska presuda ovog suda broj K-103/2016 od 6. ožujka 2023. te je predmet upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2. Rasprava od 9. listopada 2025., zbog proteka zakonskog roka od tri mjeseca počela je iznova, sukladno odredbi čl. 407. st. 3. ZKP708., dok je rasprava od 8. prosinca 2025. održana bez prisutnosti uredno pozvane okrivljene, koja se već očitovala o optužbi i iznijela je obranu u nazočnosti svog branitelja, te je bila prethodno upozorena da se rasprava može održati bez njezine prisutnosti, a sud njezinu nazočnost na raspravi nije smatrao nužnom tim više što je zamjenik njezinog branitelja na raspravi bio suglasan da se ista održi u izočnosti njegove branjenice, sve sukladno odredbi čl. 404. st. 5. ZKP/08.

3. Prilikom očitovanja o optužnom aktu okrivljena ŽP izjasnila se da se ne smatra krivom za kazneno djelo koje joj je u ovom postupku stavljeno na teret.

4. U dokaznom postupku, na temelju odredbe čl. 329. st. 3. ZKP/08, pregledani su i pročitani: porezno rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Split KLASA:UP/I-471-02/12-01/385 od 9. studenog 2012. list spisa (10-11 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra (list 22-24 spisa), popis članova uprave i zapisnik sa sjednice skupštine Varga d.o.o. [adresa] (listovi 25-28 spisa), zapisnik Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Split Klasa: 471-02/12- 01/1170, Urbroj: 513-07-17-12-03 od 30. kolovoza 2012. o obavljenom poreznom nadzoru obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza i doprinosa kod poreznog obveznika GIENNI ugostiteljstvo i trgovina d.o.o. [adresa]., OIB: 75859576061 ali samo na okolnost datuma vršenja nadzora i tijela odnosno osoba koje su vršile nadzor (listovi 29-37 spisa), popis robe koji je zatečen u prodavaonici Silver shop u [adresa] 21. kolovoza 2012. (list 38 spisa), bruto bilanca (listovi 39-40 spisa), uvid u stanje na računima poreznih obveznika od 16. travnja 2013. (list 44 spisa), dopis Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Split, Službe za nadzor, Odjel za planiranje, pripremu i analizu nadzora od 21. studenog 2022., Klasa: UP/I-471-02/2012-01/385, Urbroj:513-07-17-22-11 (list 144 spisa), dostavljeni podaci od FINE za tvrtku Gienni d.o.o., OIB: 75859576061 (listovi 164-173 spisa), mail Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 3. ožujka 2025. (listovi 241-242 spisa) te privatni nalaz i mišljenje od veljače 2025. izrađen po stalnoj sudskoj vještakinji za financije, računovodstvo i poreze SP (listovi 254-259 spisa).

4.1. Nadalje, na temelju odredbe čl. 431. st. 1. t. 6. ZKP/08, uz suglasnost stranaka, pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedokinje VP sa rasprave održane 11. srpnja 2019. (list 76 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje EP sa rasprave održane 5. studenog 2020. (listovi 112-113 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje UP sa rasprave održane 14. listopada 2022. (listovi 137-138 spisa) te je pročitan odlomak C "Popis trgovačke robe" sa lista 87-88 spisa pisanog nalaza i mišljenja od 30. rujna 2019. godine.

4.2. Potom je u dokazne svrhe, na temelju odredbe čl. 431. st. 1. t. 8. ZKP/08, pročitan zapisnik o ispitivanju stalnog sudskog vještaka Srđana Kovačića sa rasprave održane

15. svibnja 2025. (listovi 248-249 spisa).

4.3. Sud je na temelju odredbe čl. 421. st. 1. t. 3. i 4. ZKP/08 odbio kao neprikladan i odugovlačeći dokazni prijedlog obrane okrivljene za provođenjem zlatarsko- draguljarskog vještačenja nakita kojeg je okrivljena donijela na raspravu i to na okolnost starosti istog i sličnosti sa vrstom nakita popisanog od porezne uprave. Ujedno, na temelju odredbe čl. 421. st. 1. toč. 4. ZKP/08 odbijen je prijedlog da se dopunski ispita svjedokinja VP na okolnost da li je predmetni nakit onaj koji je ista prodavala i pakirala u trgovini Gienni, kao prijedlog koji je usmjeren odugovlačenju ovog kaznenog postupka. Naime, cijeneći rezultate provedenog dokaznog postupka, zaključak je suda da naprijed navedeni dokazni prijedlozi obrane predstavljaju prijedloge koji su usmjereni odugovlačenju kaznenog postupka, a prijedlog za provođenjem zlatarsko-draguljarskog vještačenja nakita, uz navedeno, i neprikladan dokazni prijedlog, ovo imajući u vidu da se izvođenjem predloženih dokaza ne bi utvrđivale neke druge pravno relevantne činjenice koje do sada nisu utvrđene, a koje bi bile od značenja za kazneno djelo i kaznenu odgovornost okrivljene HP, a ovo posebno imajući u vidu protek vremena u odnosu na vrijeme kada bi djelo bilo počinjeno. Stoga je naprijed navedene prijedloge valjalo odbiti jer je sud ocijenio da je pravno relevantno činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za presuđenje u ovoj pravnoj stvari.

4.4. Na kraju dokaznog postupka, pregledan je izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenu od 9. listopada 2025. (list 276 spisa).

5. Nazočne stranke nisu imale primjedbi na tijek dokaznog postupka, niti drugih dokaznih prijedloga.

6. Iznoseći obranu u prethodnom postupku (listovi 77-79 spisa), okrivljena ŽP negirala je počinjenje kaznenog djela u bitnome navodeći da je nakon zatvaranja prodavaonica svu zalihu robe odnijela u kuću u [adresa], ali da o tome nije sastavila nikakvu dokumentaciju.

6.1. U obrani koju je iznijela na raspravi održanoj 13. ožujka 2023. (listovi 176-177 spisa) okrivljena ŽP je izjavila da je sredinom 2005. otvorila dućan u [adresa] u ulici centar Sv. Nikola, pojašnjavajući da je otvorila i dućan u hotelu Meteor i u gradu Cavtatu hotel "Croatia". U tim trgovinama prodavao se uglavnom nakit. Pojasnila je da je imala tri trgovine pod trgovačkim društvom Gienni d.o.o. te da je prilikom prodaje robe uvijek izdavala fakture. Dućan u Cavtatu je radio najbolje sve dok se u hotelu nije promijenila struktura gostiju. U međuvremenu njezin bivši suprug je završio u zatvoru, a njoj ti dućani više nisu omogućavali nekakvi dobitak, ističući da je isto tako i u obitelji imala zdravstvenih problema. Radi svega navedenog odlučila je zatvoriti sve te trgovine, a posljednja da je bila ova u [adresa]. Kada su vršili pakiranje te robe, zatvorili su trgovinu u smislu da su je odjavili i morali su isprazniti prostor. Došla je gospođa koja je rekla da mora sačiniti zapisnik i popisati stvari. Ona je toj gospođi objasnila da trgovina više ne radi i zamolila je da ode sa njom kući kako bi joj pokazala da je većina tog nakita spakirana i da se nalazi kod nje u stanu, pojašnjavajući da je u trenutku kada je došla gospođa iz porezne uprave veći dio robe bio spakiran i nalazio se u kutijama kod nje doma. Potom je ta osoba sa njom otišla, pogledala je te kutije. Veliki dio predmetne robe je propao zbog stajanja, a ono što je ostalo sačuvano pogledao je i gospodin RP.

6.2. Nadalje, izjavila je da je sa njom u trgovini kad je došla djelatnica iz porezne bila prisutna i zaposlenica VP. U bitnome je navela da u cijelom poslovanju nije ostvarena dobit od prodaje robe u iznosu koji joj se stavlja na teret optužnicom, ističući kako je 2011. trgovina u Cavtatu već bila zatvorena, trgovina Meteor zimi nije ni radila, jedino da je ostala ova u Centru Sv. Nikola koja je radila možda još koji mjesec do dva te 2012. godine. Nadalje, njena poslovna dokumentacija da je većinom sva bila u knjigovodstvenom servisu I.N.M. d.o.o., a nešto da je imala i kod kuće. Međutim, kako je njezin suprug bio osumnjičen u nekom postupku od strane USKOK-a, dokumentacija iz kuće da je bila izuzeta. Isto tako, kada je krenuo ovaj postupak da je u nekoliko navrata pokušala stupiti u kontakt sa servisom, ali bezuspješno jer da očito više ne postoje. Zapisnik sa sudskog spisa (listovi 29-36 spisa) da nije nikada vidjela, a ni primila, u protivnom, na taj zapisnik uložila bi prigovor. Ona se preselila u Zagreb gdje joj je kćer pohađala školu, a zatim se bila odselila u Sarajevo gdje joj je kćer upisala fakultet. U Sarajevu je živjela 2 godine sa kćerkom 2013. i 2014., a nakon toga da se vratila u [adresa].

6.3. Pri ovakvoj obrani u kojoj negira počinjenje utuženog kaznenog djela okrivljena ŽP je ostala i na raspravi održanoj 9. listopada 2025. u ponovljenom postupku (listovi 272-274 spisa) na kojoj je donijela kovčeg sa pokretninama za koje je navela da su predmet ovog postupka, a koje da je čuvala sve do tada, izuzev stvari koje su zbog proteka vremena propale kao npr. srebreni nakit koji je korodirao. Ponovila je da je predmetni nakit nakon zatvaranja zadnjeg dućana u [adresa] prvotno ponijela sa sobom u Zagreb kada je selila iz [adresa] u [adresa]. U međuvremenu je 2 i pol godine živjela sa kćerkom u Sarajevu za vrijeme njenog studija, a u to vrijeme je predmetni nakit ostao u Zagrebu. Također, u to vrijeme da se i rastala. Nakon toga se vratila živjeti u [adresa], a ovaj nakit da je prvi put iz Zagreba donijela u [adresa] za potrebe ovog postupka kada je dobila obavijest od ODO-a da se nju tereti za predmetno kazneno djelo. Od tada, točnije od 2014. godine, predmetni nakit da se nalazi u [adresa], u njezinom stanu, koji nakit da nije koristila. Pojasnila je da je bacila srebrni nakit koji je uništen protekom vremena, dok je svo ovo vrijeme sačuvan nakit koji zapravo predstavlja "rodinirano" srebro odnosno ono koje je "obloženo bijelim zlatom".

6.4. Nakon što je okrivljenoj predočen odlomak C, Popis trgovačke robe, sa lista 87- 88 spisa, okrivljena je izjavila da se svi popisani i predočeni predmeti sa predmetnog popisa nalaze u njezinom kovčegu kojeg je donijela na raspravu, ističući da joj je žao što iste nije i fotodokumentirala kada je izvršen popis predmetne trgovačke robe. Nadalje, istaknula je kako ništa od popisane robe nije propalo tijekom vremena, a koja roba da će biti u istom stanju i za narednih 10-etak godina, i više, jer ono što je propalo, propalo je jako brzo i to prije nego li je predmetni popis sastavljen. Izjavila je da želi pokazati ogrlice koje su svo ovo vrijeme sačuvale svoj izvorni oblik obzirom da je nakit, kao što je već navela, "namočen" u pjenu od bijelog zlata, a kamenja da su zaista prava kamenja, dakle, kvalitetna, riječ je o koraljima, pravim kamenjima na kojima su naznačene izvorne cijene. Potom je sudu pokazala ogrlicu sa istaknutom cijenom za koju tvrdi da potječe još od inkriminiranog vremena (1.199,00 kn). Zatim je pokazala narukvicu za koju tvrdi da je ista svo ovo vrijeme i sa istaknutom cijenom od 670,00 kn, pojašnjavajući kako sav nakit u koferu nema naznačenu cijenu jer bi primjerice jedan primjerak sa naznačenom cijenom bio u izlogu, dok bi drugi primjerci istog proizvoda bili u dućanu bez naznačene cijene. Najsretnija bi bila da je davno donijela predmetni nakit čiju vrijednost ne može procijeniti.

6.5. Porezni nadzor da se obavljao u trgovini Gienni u Trgovačkom centru "Sv. Nikola" u [adresa], a nakit da se većinom nalazio u izložbenim vitrinama u dućanu, dok ostatak nakita da je bio u ladicama i skladišnom prostor u dućanu. Sa njom da je tada u trgovini radila kolegica VP. Izjavila je da je u trenutku obavljanja poreznog nadzora trgovina bila zatvorena i da su bili u fazi pakiranja. Inače, živi u [adresa] gdje je i zaposlena, a ima punoljetnu kćer koja je nedavno rodila te trenutno živi kod nje u [adresa] sa svojim malodobnim djetetom.

7. Nakon ovako provedenog postupka, ovaj sud smatra da je na nedvojben način utvrđeno kako je okrivljena ŽP počinila kazneno djelo iz članka 256. st. 1. KZ/11, a kako je to činjenično i pravno opisano i označeno u izreci presude.

8. Kazneno djelo iz čl. 256. st. 1. KZ/11 čini onaj tko s ciljem da on ili druga osoba potpuno ili djelomično izbjegne plaćanje poreza ili carine daje netočne ili nepotpune podatke o dohocima, predmetima ili drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne ili carinske obveze ili tko s istim ciljem u slučaju obvezne prijave ne prijavi prihod, predmet ili druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne ili carinske obveze, pa zbog toga dođe do smanjenja ili neutvrđenja porezne ili carinske obveze u iznosu koji prelazi 2.654,46 eura.

8.1. Biće ovog kaznenog djela obuhvaća poreze i carine koje su kao i porezi, prema Općem poreznom zakonu također vrsta javnih davanja, no po svojoj prirodi nije blanketno kazneno djelo koje bi se sadržajno moralo oslanjati na propise iz drugih zakona. Ovo kazneno djelo ima dva oblika: prvi se ostvaruje činjenjem, a sastoji se u davanju netočnih i nepotpunih podataka o dohocima, predmetima ili drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne ili carinske obveze. Drugi oblik kaznenog djela ostvaruje se nečinjenjem, propuštanjem podnošenja porezne prijave. Zaštitni objekt ovog kaznenog djela sastoji se u discipliniranju gospodarskih djelatnika i osiguravanja redovnih prihoda države putem plaćanja poreza, s krajnjim ciljem da se poreznog obveznika prisili na plaćanje poreza koji je svjesno izbjegao davanjem netočnih i nepotpunih podataka o svom poslovanju.

8.2. Iz citirane odredbe KZ/11 proizlazi da se ne traži posebno svojstvo počinitelja, odnosno da djelo može počiniti bilo tko, stoga oznaka okrivljene kao člana uprave trgovačkog društva Gienni d.o.o, ne predstavlja bitno obilježje djela, ali niti ne isključuje okrivljenu kao počinitelja.

9. Tijekom postupka nije bilo prijeporno kako je okrivljena u inkriminiranom razdoblju bila član uprave trgovačkog društva Gienni d.o.o. Naime, iz povijesnog izvatka iz sudskog registra za trgovačko društvo Gienni d.o.o. proizlazi da je tijekom inkriminiranog razdoblja osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva Gienni d.o.o. bila upravo okrivljena, kao član Uprave društva koji zastupa društvo pojedinačno i samostalno.

9.1. Iz naprijed navedenog nedvojbeno proizlazi da je tijekom inkriminiranog razdoblja okrivljena ŽP bila odgovorna osoba unutar t.d. Gienni d.o.o. u smislu čl. 87. st. 6. KZ/11.

10. Kao sporno u postupku valjalo je raspraviti i utvrditi je li okrivljena ŽP u razdoblju od 1. siječnja 2012. do 21. kolovoza 2012., u [adresa], kao član uprave trgovačkog društva Gienni d.o.o., s ciljem da potpuno izbjegne plaćanje poreza dala netočne podatke o činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze, pa je zbog toga došlo do smanjenja porezne obveze u iznosu koji prelazi 2.654,46 eura, te da li inkriminiranjem postupanjem okrivljena ostvarila zakonska obilježja kaznenog djela utaje poreza ili carine iz čl. 256. st. 1. KZ/11, na način kako joj se to stavlja na teret optužnim aktom.

11. Pregledom zapisnika od 30. kolovoza 2012. (listovi 29-36 spisa) razvidno je da je od strane Ministarstva financija – Porezne uprave, Područnog ureda Split obavljen porezni nadzor obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza i doprinosa nad t.d. "Gienni" d.o.o. [adresa], OIB: 75859576061, da je predmet poreznog nadzora od strane poreznih inspektora EP i KP bio nadzor poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 01.01.2012. do 21.08.2012. godine, poreza na dohodak za razdoblje od 01.01.2012. do 31.07.2012. godine, doprinosa za mirovinsko osiguranje za razdoblje od 01.01.2012. do 31.07.2012. godine, doprinosa za zdravstveno osiguranje za razdoblje od 01.01.2012. do 31.07.2012. godine, doprinosa za zapošljavanje za razdoblje od 01.01.2012. do 31.07.2012. godine, doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za razdoblje od 01.01.2012. do 31.07.2012. godine i poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti za razdoblje od 01.01.2012. do 31.07.2012. godine.

12. Nadalje, pregledom rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Split Klasa: UP/I-471-02/12-01/385, Ur.broj: 513-07-17-12-01 od 9. studenoga 2012. (listovi 10-11 spisa) razvidno je da je po provedenom poreznom nadzoru od strane Porezne uprave doneseno naprijed citirano porezno rješenje kojim je t.d. "Gienni" d.o.o. Makarska d.o.o., Sv. Florijana 1, OIB: 75859576061 utvrđen manje obračunati porez na dodanu vrijednost za razdoblje poslovanja od 1.1. do 21. kolovoza 2012. godine u iznosu od 515.902,41 kuna s pripadajućim kamatama za porez na dodanu vrijednost za razdoblje od 1. siječnja do 21. kolovoza 2012. godine.

13. Pregledom zapisnika sa sjednice skupštine Varga d.o.o. od 20. prosinca 2006., ovjerenog od strane javnog bilježnika Pere Džankića 20. prosinca 2006., (listovi 26- 28 spisa) utvrđeno je da je okrivljena ŽP koja je ujedno i član uprave društva- direktor koja je sazvala skupštinu društva, u svoje ime te kao punomoćnik FP koji je također član uprave društva - direktor, donijela odluku o izmjeni tvrtke/naziva društva tako da se duži oblik tvrtke/naziva društva GIENNI, ugostiteljstvo i trgovina, d.o.o., mijenja i glasi GIENNI, d.o.o., te odluku o stavljanju izvan snage društvenog ugovora za d.o.o. od 11. listopada 2005. i usvajanje društvenog ugovora za d.o.o. u cijelosti u obliku novog pročišćenog teksta Društvenog ugovora.

14. Ispitana u svojstvu svjedoka UP (listovi 137-138 spisa), izjavila je da je za okrivljenu AP radila kao njen knjigovođa. Ovim poslom da se bavi već 15 godina, a riječ je o repetitivnom poslu pa se s obzirom na protek vremena ne može sa točnom preciznošću izjasniti za konkretni slučaj. Međutim, u svezi inkriminiranog događaja, istaknula je da je sva dokumentacija tvrtke koja je trebala biti vezana za vođenje i obradu podataka, koja se tiču knjigovodstvenog dijela, uvijek bila dostavljena od strane te tvrtke uredno i na vrijeme. Nadalje, u knjigovodstvenom uredu osim nje da je radila NP kao knjigovođa te voditelj servisa ČP. Međutim, za poslovanje ove tvrtke da je bila isključivo ona zadužena i to za unos podataka. Pojasnila je da ona kao knjigovođa nema obvezu, odnosno odgovornost obrade završnih računa i predaju istog. S obzirom da je njihov ured u Zagrebu, a tvrtka u [adresa], sve je bilo dogovoreno da dokumentacija bude uredno i na vrijeme dostavljena. Knjigovodstveni servisi u pravilu nemaju revizije, a ista bi se provela ako sam poslodavac to zatraži u smislu primjerice da nije zadovoljan načinom rada, a to da onda radi nezavisni revizor. Njezin opis posla nema nikakve veze sa stanjem robe tvrtke. Inače, okrivljena da nije imala primjedbi na rad njihovog servisa u kojem je ona radila do 30. lipnja 2016. Nadalje, izjavila je da im je za 2009. i 2010. godinu bila dostavljena dokumentacija za knjiženje od strane tvrtke "Gienni", dok da se za 2011. i 2012. ne može izjasniti jer je baš tih godina došao ogroman broj poslovnih subjekata, pojašnjavajući da u slučaju da im tvrtka ne dostavi dokumentaciju za unos podataka, tada da njihov šef računovodstva dopušta slanje obrazaca bez iznosa do trenutka kada se prekine odnos poslovnog subjekta i njihovog servisa, što je najčešće kad se raskine ugovor.

15. Svjedokinja VP (list 76 spisa), inače bivša zaposlenica u prodavaonici "Silver shop" koja je poslovala u okviru pravne osobe t.d. Gienni d.o.o., ispitana na raspravi izjavila je da je radno vrijeme bilo dvokratno od 08 do 12,00 i od 17,00 do 20,30 sati, a ljeti do 21,00 sati, a ona da je radila obje smjene. Uglavnom je radila sama u prodavaonici, pojašnjavajući da je radila još jedna kolegica koja je radila 3-4 godine. Što se tiče prometa u prodavaonici, izjavila je da je zimi promet bio loš i možda u prosjeku dnevno 200,00 kuna, a ljeti da bi promet bio nešto veći i u prosjeku 500,00- 1.000,00 kuna. Isti ovakav promet da je bio i 2012. godine od 01.01. do 21. lipnja 2012. godine do kad je radila, a možda da je bio i gori. Poznato joj je da je predmetno trgovačko društvo imalo 3 prodavaonice, u Cavtatu u hotelu "Meteo" u [adresa] i još "Silver shop" u prodajnom centru sv. Mihovil, a ove dvije prodavaonice da su se prije zatvorile nego ova prodavaonica "Silver shop". Ne može procijeniti kolika je bila vrijednost robe koju su ona i ŽP spakirale zadnjeg radnog dana u ovoj prodavaonici jer se radilo o srebrenom nakitu koji se vagao i prodavao po cijeni grama. Po kazivanju okrivljene HP poznato joj je da je spakirana roba trebala otići u skladište u Zagreb koje je bilo u posjedu t.d. Gienni d.o.o. Nadalje, izjavila je da su se pri prodaji artikala u prodavaonici izdavali računi, dok joj nije poznato da li je bio porezni nadzor u prodavaonici i inspekcija nakon zatvaranja prodavaonice. Istaknula je da prema njezinoj procjeni u roku od 8 mjeseci nije bilo moguće ostvariti promet od oko 2.500.000,00 kuna, niti u roku od 8 godina koliko je ona radila u toj prodavaonici.

16. Svjedokinja GP (listovi 112-113 spisa) koja je kao porezni inspektor obavila porezni nadzor poreznog obveznika Gienni ugostiteljstvo i trgovina d.o.o. [adresa], OIB: 75859576061, i po provedenom nadzoru izradila zapisnik, izjavila je da je 2012. godine kao djelatnica Porezne uprave bila u nadzoru kod poreznog obveznika Gienni d.o.o. [adresa] zajedno sa kolegom KP. O poreznom nadzoru su sačinili zapisnik u kojem su naveli sve činjenice koje su utvrdili pa tako stanje robe koje su zatekli, stanje inventure u kojoj su utvrdili manjak trgovačke robe te su na osnovu toga izračunali razliku u količini trgovačke robe i na to obračunali PDV. Nadalje, na temelju navedenog da je sastavila porezno rješenje. Tijekom poreznog nadzora komunicirali su s vlasnicom HP i knjigovodstvenim servisom INM d.o.o. Zagreb. Tražili su dodatnu dokumentaciju da im daju na uvid, ali da su im se vlasnici prestali javljati, ističući da se s obzirom na protek vremena ne može sjetiti detalja.

16.1. Nadalje, izjavila je da su tijekom vršenja poreznog nadzora tražili dokumentaciju o razlici robe i od knjigovodstvenog servisa, točnije od ČP, isto tako i od vlasnice HP, pojašnjavajući da je ovo traženje od HP bilo usmeno, dok da je praksa bila da se pored usmenog traženja i u pisanom obliku pošalje traženje. Međutim, nitko da nije primao poštu, s tim da se ne može sjetiti je li LP traženje poslano i u pisanom obliku. U slučaju kada se tijekom poreznog nadzora šalje u pisanom obliku upit traženja dokumentacije, tada da u poreznom spisu mora biti traga odnosno dokaz o takvom upućenom pisanom pozivu. Nadalje, izjavila je da je spomenula 2 milijuna kuna, pojašnjavajući da se to odnosilo na utvrđeni manjak, a ne višak robe, pri čemu se za navedeni podatak svjedokinja služila bilješkama.

17. Ocjenjujući dokaznu snagu i vjerodostojnost iskaza svjedoka GP, sud smatra da ista vrlo uvjerljivo iskazuje i da je vrlo detaljna u svom iskazivanju, pa sud njezin iskaz ocjenjuje istinitim i uvjerljivim u odnosu na vrijeme provedenog poreznog nadzora, osobu poreznog obveznika i predmet poreznog nadzora, pri tome sud nije cijenio iskaz imenovane porezne inspektorice u odnosu na sadržaj provedenog poreznog nadzora jer bi to značilo u konačnici korištenje činjenica iz zapisnika o poreznom nadzoru, a koji se dokaz ne može koristiti u kaznenom postupku.

18. Nastavno, svjedoci VP i UP uglavnom nisu iskazivali o bitnim činjenicama vezanim za inkriminirane radnje, pa utoliko njihovi iskazi nisu relevantni za odlučivanju o predmetu optužbe, stoga na istima sud nije temeljio svoju odluku.

19. Kako bi se utvrdilo jesu li se u postupanju okrivljene ostvarila zakonska obilježja terećenog kaznenog djela, u postupku je izveden dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Srđanu Kovačiću. Napominje se da je ranije tijekom postupka provedeno financijsko-knjigovodstveno vještačenje po RP koji je u vrijeme izrade pisanog nalaza i mišljenja bio na popisu stalnih sudskih vještaka. Stranke su bile suglasne samo sa čitanjem pisanog nalaza i mišljenja RP, a kako je RP davao i usmeno nalaz i mišljene na raspravi u vrijeme kada nije bio na popisu stalnih sudskih vještaka, sud je odlučio provesti novo financijsko-knjigovodstveno vještačenje.

20. U usmenom nalazu i mišljenju od 15. svibnja 2025. (listovi 248-252 spisa), koji je izrađen na temelju dokumentacije u spisu stalni sudski vještak Srđan Kovačić je izjavio da je utvrdio da se u spisu na listu 39. nalazi bruto bilanca, dio bruto bilance u kojoj se nalazi pozicija zaliha robe u dućanu "Gienni" i na poziciji zaliha stoji da je na 1.12.2012. stanje zaliha 2.614.527,07 kuna. Nakon toga u dokumentaciji se nalazi knjiga izlaznih računa iz koje proizlazi da nije evidentirana nikakva prodaja u 2012. godini. Prema podacima iz spisa pretpostavlja da je prodavaonica zatvorena negdje u lipnju 2012. godine. Dalje na listu 38. spisa nalazi se popis robe koji je izrađen 21. kolovoza 2012. godine i u tom popisu je financijska vrijednost zatečene robe 35.015,00 kuna. Pored toga u spisu se nalaze bilanca stanja i račun dobiti i gubitaka sa stanjem na 31. prosinca 2010. godine gdje su iskazani podaci o poslovanja društva "Gienni" za 2009. i 2010. godini. Istaknuo je da su to za njega bili relevantni podaci koji se traže u ovom spisu jer više od toga u spisu dokumentacije nema. Iz spisa je vidljivo da je tražena dokumentacija od knjigovodstvenog servisa INM i od FINE. FINA je doznačila samo ove podatke koje je prije naveo, a odnose se na 2010. godinu jer nakon toga u FINI nema evidentiranih financijskih izvještaja za 2011. i 2012. godinu. Iz svega ovog zaključuje da financijsko-knjigovodstvena evidencija nije uredno i ažurno vođena. Spisu ne prileže dokumentacija o provedenim inventurama na kraju svake godine. Zapravo nema nikakve financijsko-knjigovodstvene dokumentacije van ovoga što je naprijed naveo. Iz svega zaključuje, a kako je prodavaonica zatvorena nakon toga i proveden stečajni postupak što je vidljivo iz registra trgovačkih društava u trgovačkom sudu, a taj postupak da je doduše proveden tek 2016. godine. Nigdje nije pronašao podatak da je na utvrđeni manjak, s obzirom da je u knjigovodstvu evidentirano stanje zaliha od 2.614,527,07 kuna te kada se od tog iznosa odbije iznos zatečenih zaliha u iznosu od 35.015,00 kuna, na preostali iznos je trebalo iskazati da se radi o manjku koji u sebi sadržava 20 posto PDV-a kada se ide obrnutim putem utvrđivanja iznosa PDV u zatečenim zalihama. Taj iznos PDV-a u zatečenom manjku iznosi 515.902,41 kunu ili danas preračunato 68.472,02 eura. Nadalje, knjigovodstvena evidencija da nije uredno vođena te je vještak utvrdio obavezu PDV-a obračunatu u iznosu od 515.902,41 kuna.

20.1. Vještak je pojasnio da se u spisu ne nalazi knjiga izlaznih računa što je još jedan dokaz neurednog vođenja knjiga, ali negdje u tekstu stoji da je stanje izlaznih računa 00, navodeći da je to i nevažno za ovaj slučaj jer u spisu nigdje nema ni jednog dokumenta iz kojeg bi bilo vidljivo da je nešto od zatečenih zaliha u iznosu od 2. 579.512,07 kuna i prodano. Ni jednog dokumenta nema koji to opravdava. Ujedno, u spisu nije našao knjigu ulaznih računa, pojašnjavajući da se knjiga U-ra koristi da bi se u njoj kronološkim redom evidentirali svi računi koji su zaprimljeni u trgovačkom društvu, dok je knjiga I-ra takozvana knjiga izlaznih računa u kojoj se kronološkim redom numeriraju sva fakturiranja u određenom periodu. Bruto bilanca korištena za potrebe vještačenja nije cjelovita, a nalazi se u diobi bruto bilance u kojoj je prikazano stanje na kontu 663 na kojem se vode zalihe trgovačke robe. Drugi dio bilance je bio nepotreban za ovo vještačenje.

20.2. U bitnome je izjavio, upitan na temelju čega su iskazane vrijednosti s popisa roba sa lista 38 spisa, da to ne zna, ističući da je bio u dilemi da li uopće korististi taj podatak ili poći od ukupno evidentiranog iznosa u knjigovodstvenoj evidenciji ili umanjivati za ovih 35.015,00 kuna jer je za ovaj iznos smanjena obaveza PDV-a za cca 7.000,00 kuna pa bi obaveza za obračun PDV-a bila veća, ali je smatrao vodeći se postulatom da treba koristiti onaj koji ide u prilog okrivljeniku. U odnosu na prihode poreznog obveznika " V" u godinama prije inkriminacije, izjavio je da u spisu postoje dokumenti za dvije godine, 2009. godine osnovni prihodi su iznosili 519.675,00, a 2010. godine 348.668,00 kuna, dok drugih podataka nema.

20.3. Iz podataka kojima raspolaže teško bi bilo odrediti prosječan prihod poreznog obveznika u inkriminiranom razdoblju, i to iz razloga što npr. prihod od prodaje u 2009. godini iznosi 403.487,00 kuna da bi u 2010. iznosio 159.363,00 ili dva i pol puta manje. Što bi to bilo 2012. godine za 8 mjeseci stvarno se ne bi upustio u prognozu temeljem ovih brojeva.

20.4. Nakon što je vještaku predočen privatni nalaz i mišljenje od veljače 2025., vještak je izjavio da se može referirati samo na to da se ovdje problematizira pitanje da su zalihe robe u 2009. godini iznosile 918.548,00 kuna, 2010. godini 815.247,00 kuna, a sada se u spisu pojavljuje podatak da zalihe iznose 2.614.527,07 kuna. Napomenuo je da su tijekom 2010. godine vršene nove nabavke robe, a to zaključuje iz razloga što se stanje trgovačke robe na zalihama smanjuje za 100,000,00 kuna, a prihod od prodaje robe iznosi 159.000,00 kuna, što znači do je došlo do novih ulaza u 2010. godini. Što se tiče podataka o bruto bilanci koji je u samo jednom dijelu na dva lista iskazan u spisu to se odnosi na prilog broj 4 kojeg je provodila Policijska uprava kao dokazni materijal, a nalazi se na početku spisa na 5. stranici gdje se navodi da je to nabavljeno od knjigovodstvenog servisa 31.10. 2013. Pojasnio je da su zalihe koje su bile navedene u toj bruto bilanci, zalihe od početka poslovanja poduzeća pa do dana 1. 1. 2012. Kako je knjižena 2009. i 2010. godine i na temelju koje dokumentacije, o tome da se ne može izjasniti i ne zna temeljem kojih financijsko – knjigovodstvenih podataka su sastavljeni ti financijski izvještaji.

20.5. U bitnome je ponovio da je povećanje robe za 2010. godinu utvrdio iz bilance odnosno računa dobiti i gubitaka za 2010. godinu u kojoj su prikazani i podaci za 2009. godinu, pojašnjavajući da je njemu za provođenje ovog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja bio dovoljan podatak koji se nalazi u bruto bilanci jer je to dokument u kojem se evidentiraju po kontima stanje i promjena svih pozicija u poslovanju jednog društva. Bilanca trgovačkog društva koja se sastavlja na konac godine mora odgovarati propisima Zakona o računovodstvu i hrvatskim standardima financijskog izvještavanja. Ona se mora temeljiti na niz dokumenata, a kao najvažnije naveo je bruto bilancu knjige ulaznih i izlaznih računa, podnošenje prijava za obračun PDV-a, konto kartica posebno kupaca i dobavljača itd. Nadalje, ponovio je da je pronašao dio bruto bilance o stanju u kojem se navodi podatak o stanju zaliha u društvu " V", ističući da je tijekom istražnog postupka tražena dokumentacija, i tijekom vještačenja je tražena dokumentacija, a da ista nije dostavljena. A kada vještak nema dokumentacije, vještači temeljem dostupne u spisu. Iskazani promet o prodaji robe evidentira se u prodavaonici kroz blagajničko poslovanje, u društvima koje nemaju prodavaonice na konto kupaca. Zatim u knjizi Ira gdje se iskazuje svaka ulazna faktura po datumu i vrijednosti. Nadalje, u bitnome je izjavio da je moguće da se dogodi prodaja, a da se ista ne evidentira u poslovnim knjigama. Ujedno, izjavio je da je moguće da se utvrđenom stanju zaliha krivo evidentiraju podaci, a koji bi bili različiti od stvarnog stanja, i to posebno ako se ne evidentira prodaja robe, ako je neka roba propala uslijed nekog incidentnog događaja ili nestala zbog krađe, a to da je sve nešto što se treba prijaviti poreznim organima te sastaviti komisijski zapisnik, obzirom da ovi zapisnici o nastalim događajima oslobađaju obaveze plaćanja PDV ako su i vjerodostojni. Nadalje, eventualno postojanje faktičkih zaliha robe za koju se utvrđuje manjak od strane porezne uprave utjecalo bi na umanjenje porezne obveze PDV-a jer bi manjak bio manji ili ga uopće ne bi bilo, a to zavisi o tome koliko bi se danas utvrdilo da postoje zalihe robe, ističući da je nad ovim društvom otvoren i zatvoren stečajni postupak 2016. godine i da njemu nije poznato da li je bila ta roba predmet u stečaju, odnosno da li je uopće neka od te robe bila predmet stečajne mase, u bitnome pojašnjavajući da s obzirom na zakonsku obvezu čuvanja financijsko-knjigovodstvene dokumentacije koja je protekla prije tri godine, teško bi bilo to sve skupa utvrditi jer bi trebalo dokazati da je to baš ta roba koja je trebala biti na zalihi po vrsti i količini.

21. Sud je u cijelosti poklonio vjeru cjelovitom nalazu i mišljenju vještaka Srđana Kovačića, ocijenivši ga stručnim, logičnim, uvjerljivim i u svemu sačinjenim lege artis, po pravilu struke, na temelju uvida u dokumentaciju iz spisa, te je na istom nalazu uz dokumentaciju u spisu i temeljio svoju odluku. Vještak je na raspravi odgovorio na sva relevantna pitanja i sudu nije ostavio nikakve nedoumice u pogledu pravno relevantnih činjenica, te isti nema nikakvog razloga pogodovati bilo kojoj od stranaka u ovom postupku. Kod takvog stanja stvari, te analize materijalnih dokaza koji se nalaze u spisu, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i dovodeći ih u međusobnu povezanost, ovaj sud smatra kako je činjenično stanje nedvojbeno utvrđeno, odnosno da je okrivljena, kao član uprave trgovačkog društva Gienni d.o.o., s ciljem da potpuno izbjegne plaćanje poreza dala netočne podatke o činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze, pa je zbog toga došlo do smanjenja porezne obveze u iznosu koji prelazi 2.654,46 eura, čime su se u njezinim radnjama ostvarila zakonska obilježja kaznenog djela utaje poreza ili carine iz čl. 256. st. 1. KZ/11.

22. Nastavno, nije za prihvatiti obranu okrivljene koja se u osnovi brani da predmetni nakit nije prodan te da je isti čuvala svo vrijeme od inkriminiranog događaja, kao i da istaknute cijene na nakitu koji je donijela na raspravu u ponovljenom postupku predstavljaju cijene koje su bile u inkriminirano vrijeme u trgovini " V", pojašnjavajući da predmetni nakit nije donijela i pokazala ranije tijekom postupka jer da joj to nije prije palo na pamet. Naime, zaista je nelogično i neživotno da je okrivljena više od dvanaest godina čuvala nakit za koji tvrdi da je upravo onaj nakit koji je predmet ovog kaznenog postupka te koji je donijela i pokazala tek na raspravi u ponovljenom postupku. Ovakvu obranu okrivljene, sud je ocijenio nevjerodostojnom i usmjerenom isključivo izbjegavanju svoje kaznene odgovornosti.

23. Dakle, na temelju naprijed navedenog, sud je na nedvojben način utvrdio da je okrivljena u razdoblju od 1. siječnja 2012. do 21. kolovoza 2012., u [adresa], kao član uprave trgovačkog društva Gienni d.o.o., s nakanom da uskrati plaćanje poreza na dodanu vrijednost, u poslovnim knjigama društva propustila iskazati manjak evidentiranih zaliha robe u iznosu od 2.579.512,07 kuna, te na isti obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost u iznosu od 515.902,41 kuna, oštetivši tako državni proračun Republike Hrvatske za spomenuti iznos.

24. Napominje se da je sud neznatno korigirao činjenični opis zamijenivši u trećem retku riječi "promet ostvaren od prodaje robe" sa riječima " manjak evidentiranih zaliha robe ", jer je takva korekcija u skladu sa rezultatima provedenog dokaznog postupka i provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja, dok je pravni opis usklađen na novelom KZ/11 objavljenoj u Narodnim novinama broj 114/22 koja je stupila na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (1. siječnja 2023. godine), pa je tako u zadnjem retku, iznos "20.000,00 kuna" zamijenjen sa "2.654,46 eura". Pri tome se ističe da ovakvom korekcijom nije došlo do prekoračenja optužnice.

25. Što se tiče subjektivnog odnosa okrivljene HP prema počinjenom kaznenom djelu, a obzirom na sve ranije navedeno i utvrđeno, treba kazati kako je okrivljena postupala s izravnom namjerom, tj. da je bila svjesna svog protupravnog ponašanja i da je željela njegovo počinjenje, čime su se u njezinom postupanju ostvarila obilježja kaznenog djela iz članka 256. st. 1. KZ/11.

26. Vezano za ubrojivost okrivljene HP u vrijeme počinjenja predmetnog kaznenog djela, potrebno je navesti kako ista tijekom postupka nije bila sporna, a niti je u bilo kojem trenutku postupka dovedena u pitanje.

27. Nadalje, okrivljena je svjesna protupravnosti svog ponašanja, svjesna je da je njezino djelo zabranjeno, naime svaki prosječni građanin je navedenog svjestan, a pogotovo okrivljena kao član uprave trgovačkog društva, odnosno kao odgovorna osoba toga je svjesna, dok nakon provedenog dokaznog postupka sud na strani okrivljene nije pronašao nijedan ispričavajući razlog.

28. Slijedom navedenog okrivljena ŽP je kriva zbog počinjenja kaznenog djela opisanog u izreci.

29. Nakon što je utvrđeno da je okrivljena ŽP počinila kazneno djelo za koje je proglašena krivim, bilo je potrebno donijeti odluku o kaznenoj sankciji, uzimajući u obzir sve one okolnosti koje su tijekom postupka utvrđene na strani okrivljene, a koje su od značenja za donošenja ove odluke.

29.1. Kao olakotne okolnosti sud je okrivljenoj LP u obzir uzeo činjenicu kako je neosuđivana (list 276 spisa), točnije kako se prije, a i nakon počinjenja kaznenog djela koje joj se u ovom postupku stavlja na teret ne javlja kao počinitelj bilo kakvih kaznenih djela. Isto tako, ovaj sud je okrivljenoj u obzir uzeo protek vremena od počinjenja kaznenog djela koje je predmet ovog postupka do vremena donošenja presude (preko dvanaest godina), i to ne krivnjom okrivljene. Ujedno, sud je cijenio i njezino korektno držanje pred sudom. Iako bi bilo za očekivati da se svi sudionici u sudskim postupcima korektno drže i ne ometaju rad suda, to ipak nije uobičajeno ponašanje svih okrivljenika pa je sud okrivljenoj olakotnim cijenio i njezino korektno držanje pred sudom na koji način je pridonijela bržem i lakšem okončanju postupka.

29.2. Ovaj sud na strani okrivljene HP nije utvrdio postojanje otegotnih okolnosti.

29.3. Uzimajući u obzir sve ove okolnosti, ali isto tako i potrebu da se jedan ovakav društveni učin sankcionira, ovaj sud smatra kako su se ostvarili uvjeti za izricanje uvjetne osude, te da se i izricanjem uvjetne osude u konkretnom slučaju mogu ostvariti ciljevi specijalne prevencije.

29.4. Pri tome je ovaj sud okrivljenu AP, na temelju članka 256. st. 1. KZ/11, osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci, koja kazna se ukazuje primjerenom težini počinjenog kaznenog djela, te je potom, na temelju članka 56. KZ/11, okrivljenoj izrekao uvjetnu osudu i odmjerio joj rok provjeravanja u trajanju od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude u kojem okrivljena ne smije počiniti neko novo kazneno djelo.

29.5. Po ocjeni ovog suda, izricanjem ovako odmjerene kazne mogu se ostvariti ciljevi specijalne i generalne prevencije, tj. u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenu da promijeni svoje ponašanje, suzdrži se od činjenja kaznenih djela, odnosno utjecanja i na sve ostale možebitne počinitelje ovakvih i sličnih kaznenih djela, ali i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

30. Potrebno je istaknuti kako je u vrijeme počinjenja kaznenog djela koje se okrivljenoj LP stavlja na teret na snazi bio KZ/97. Naime, tijekom postupka donesen je novi KZ/11, koji je stupio na snagu 01. siječnja 2013. godine („Narodne novine" 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 i 136/25), dok se optužnim aktom okrivljena tereti zbog počinjenja kaznenog djela u razdoblju od 1. siječnja 2012. do 21. kolovoza 2012. Radi stupanja na snagu KZ/11, potrebno je utvrditi je li postoji pravni kontinuitet kaznenog djela iz članka 286. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. - odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. dalje: KZ/97) s nazivom Utaja poreza i drugih davanja, istovrsnim kaznenim djelom protiv gospodarstva - utajom poreza ili carine - opisano i kažnjivo po članku 256. stavak 1. KZ/11. Ovaj sud je utvrdio da postoji pravni kontinuitet, naime odredba članka 256. stavak 1. KZ/11 upravo odgovara članku 286. KZ/97. Biće kaznenog djela u KZ/11 prošireno je i na carine koje su kao i porezi vrsta javnih davanja. Kako je odredbom članka 3. stavak 1. i 2. KZ/11 propisano da u situaciji ako se zakon nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne presude izmijeni, da će se primijeniti zakon koji je blaži za počinitelja, bilo je potrebno ocijeniti koji je zakon blaži za okrivljenu. U oba zakona za navedena kaznena djela propisana je ista kazna od 6 mjeseci do 5 godina zatvora, za postojanje kaznenog djela KZ/11 traži postojanje cenzusa u vidu da iznos utajenog poreza prelazi iznos od 2.654,46 eura, dok je taj cenzus bio niži u KZ/97 i to deset tisuća kuna, pa je sud u odnosu na okrivljenu primijenio odredbe KZ/11 kao blaži za okrivljenu, a u skladu s odredbom članka 3. stavkom 1. KZ/11.

31. Oštećena Republika Hrvatska postavila je imovinskopravni zahtjev u iznosu od 515.902,41 kune (list 246 spisa).

31.1. Kako je ranije navedeno i utvrđeno, okrivljena ŽP svojim postupanjem u ovom postupku oštetila je Republiku Hrvatsku za iznos od 515.902,41 kuna, a na ime uskraćene porezne obveze u ranije navedenom iznosu.

31.2. Obzirom na ranije navedeno, ovaj sud je, na temelju članka 158. st. 1. i 2.ZKP/08, utvrdio kako je okrivljena ŽP na ime imovinskopravnog zahtjeva dužna isplatiti oštećenoj Republici Hrvatskoj iznos od 68.472,02 eura

(šezdesetosamtisućačetristosedamdesetdvaeuraidvacenta), u roku 1 (jedne) godine od pravomoćnosti presude.

32. Isto tako, a na temelju članka 62. st. 1. toč. 1. KZ/11, protiv okrivljene HP naložena je posebna obveza da oštećenoj Republici Hrvatskoj popravi počinjenu štetu, u

iznosu

od

68.472,02

eura

(šezdesetosamtisućačetristosedamdesetdvaeuraidvacenta), u roku 1 (jedne) godine od pravomoćnosti presude, a ukoliko ne postupi po posebnoj obvezi uvjetna osuda može se opozvati (čl. 58. st. 5. KZ/11).

33. Tijekom ovog postupka nastali su troškovi koji se odnose na financijsko- knjigovodstveno vještačenje, koji se naplaćuju sukladno čl. 145. st. 2. toč. 1. ZKP/08, a koji ukupno iznose 138,60 (stotridesetosameuraišezdesetcenti).

33.1. Prema čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 troškovi postupka predstavljaju i paušalnu svotu, a koja se odmjerava zavisno o složenosti i trajanju postupka te imovnom stanju okrivljenika. U konkretnom slučaju ovaj sud je paušalnu svotu za okrivljenu AP odmjerio u iznosu od 300,00 (tristo) eura.

33.2. Budući da je okrivljena proglašena krivom te je zaposlena i ima primanja, to sud smatra da se time neće ugroziti njezina egzistencija, te je po članku 148. st. 1. u vezi sa člankom 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 odlučeno da naknadi ove troškove postupka, koji ukupno iznose 438,60 (četristotridesetosameuraišezdesetcenti) eura, od čega iznos od 138,60 (stotridesetosameuraišezdesetcenti) eura predstavlja troškove financijsko-knjigovodstvenog vještačenja, dok iznos od 300,00 (tristo) eura predstavlja paušalnu svotu, sve u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

U Splitu, 11. prosinca 2025.

SUDAC

Ivana Peronja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana kada stranke prime pisani otpravak ove presude. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- okrivljenoj LP,

- branitelju Toniu Ivandiću, odvjetniku u Zagrebu,

- ODO-u Split,

- u spis.