REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U KARLOVCU

PREKRŠAJNI ODJEL

Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac

Poslovni broj: Pp-2400/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Nadi Turkalj, uz sudjelovanje zapisničara Brigitte Turkalj, rješavajući po prigovoru okrivljenika GS, zastupan po branitelju Nikoli Horvatu odvjetniku ZOU Nikola Horvat i Dean Radišić u Karlovcu, zbog prekršajnog djela iz čl. 51. st. 5. u svezi čl. 293. st. 1, čl. 181. st. 8. i čl. 229. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN RH br. 67/08., 48/10., 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22,114/22, 133/23, 145/24), podnesenim protiv prekršajnog naloga PU Karlovačke, Postaje prometne policije Karlovac, broj: Klasa: 211-07/24-3/4538, urbroj: 511-05-13-24-1 od 17. travnja 2024., nakon provedene glavne rasprave dana 10. prosinca 2025. u prisutnosti okrivljenika i branitelja a odsutnosti tužitelja, dana 11. prosinca 2025. u odsutnosti istih, javno objavio i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik GS, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin G i U, rođ. **.**.1980. u [adresa], državljanin Hrvatske, s mjestom stanovanja u [adresa], SSS, kuhar, zaposlen u HS Produkt Karlovac s plaćom od 840,00 eura, oženjen, otac jednog djeteta, prekršajno nekažnjavan,

k r i v  j e

I. što je

dana 17. ožujka 2024. u 20,10 sati u mjestu Svetičko Hrašće, općina Ozalj, upravljao vozilom M1, marke VW, registarske oznake i broja KA678-HP lokalnom cestom br. 34028 kroz naselje Svetičko Hrašće u smjeru sjeveroistoka, odnosno u smjeru naselja Jaškovo,

1. a dolaskom kod kbr. 20 u naselju Svetičko Hrašće, nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama ceste s obzirom da cestu čini nizbrdica i lijevi zavoj tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravovremeno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku uslijed čega je izgubio nadzor nad uređajem za upravljanje vozilom te u kočenju sletio udesno van kolnika na meku travnatu površinu a potom i na kolnik ulice u naselju Svetičko Hrašće gdje je prednjim dijelom vozila udario u zemljanu uzvisinu izvedenu uz sjeveroistočni rub kolnika ulice a u prometnoj nesreći na osobnom automobilu nastala je materijalna šteta,

dakle, postupao protivno odredbi čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

čime je počinio prekršaj iz čl. 51. st. 5. u svezi čl. 293. st. 1. istog Zakona,

2. a tijekom obavljanja očevida prometne nesreće kategorički se odbio podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajući sredstava i aparat radi provjere ima li u organizmu alkohola, kao i vađenje krvi i urina,

dakle, postupao protivno odredbi čl. 181. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

čime je počinio prekršaj kažnjiv čl. 181. st. 8. istog Zakona,

3. a za vrijeme upravljanja osobnim automobilom nije kod sebe imao vozačku dozvolu odnosno nije istu pokazao policijskim službenicima,

dakle, postupao protivno odredbi čl. 229. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

čime je počinio prekršaj kažnjiv čl. 229. st. 5. istog zakona, pa mu se

utvrđuje

novčana kazna

za djelo pod toč. 1.u iznosu od 260,00 eura (dvjestošezdeseteura) za djelo pod toč. 2. u iznosu od 1.320,00 eura (tisućutristodvadeseteura) za djelo pod toč. 3. u iznosu od 30,00 eura (trideseteura)

II. Temeljem čl. 39. Prekršajnog zakona (NN RH br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22-u daljnjem tekstu PZ-a), okrivljeniku se izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 1.610,00 eura (tisućušestodeseteura).

III. Na temelju odredbe čl. 33. st. 11. PZ-a, okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

IV. Na temelju čl. 152. st. 3. i čl. 183. st. 2. PZ-a, sud upozorava okrivljenika da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne od 1.073,33 eura (tisućusedamdesettrieura tridesettricenti), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena. Ukoliko novčana kazna u navedenom roku ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično, ista će se naplatiti prisilnim putem a temeljem odredbe čl. 34. PZ-a.

V. Temeljem čl. 50. st. 1. i 3. toč. 6. PZ-a u svezi s čl. 58. istog Zakona, okrivljeniku se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije u trajanju od 3 (tri) mjeseca.

VI. Zaštitna mjera počinje teći od izvršnosti presude.

VII. Na temelju odredbe čl. 139. st. 3. u svezi s odredbom čl. 138. st. 2. PZ-a, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 eura i stvarni trošak postupka u iznosu od 27,00 eura tj. ukupno 67,00 eura (šezdesetsedameura), u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilno, sukladno čl. 152. st. 4. i 11. PZ-a.

Obrazloženje

1. PU Karlovačka, Postaja prometne policije Karlovac dana 17. travnja 2024. pod brojem klasa: 211-07/24-3/4538, urbroj: 511-05-13-24-1 izdala je prekršajni nalog protiv okrivljenika GS, zbog prekršajnog djela iz čl. 51. st. 5. u svezi čl. 293. st. 1, čl. 181. st. 8. i čl. 229. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Okrivljenik je na prekršajni nalog pravodobno uložio prigovor, isti je stavljen izvan snage i proveden je redovni prekršajni postupak.

2. Okrivljenik GS na glavnoj raspravi dana 10. prosinca 2025. izjavio da ostaje kod obrane iznijete pred sudom na ročištu 4. prosinca 2024. a tada izjavio da se smatra djelomično krivim. Priznaje da je 17. ožujka 2024. u 20,10 sati u mjestu Svetičko Hrašće, općina Ozalj, upravljao vozilom registarske oznake i broja KA678-HP lokalnom cestom br. 34028 kroz naselje Svetičko Hrašće u smjeru sjeveroistoka, odnosno u smjeru naselja Jaškovo, da je u u naselju Svetičko Hrašće propustio prilagoditi brzinu kretanja vozila osobinama ceste s obzirom da cestu čini nizbrdica i lijevi zavoj, izgubio je nadzor nad uređajem za upravljanje vozilom te u kočenju sletio udesno van kolnika na meku travnatu površinu a potom i na kolnik ulice gdje je prednjim dijelom vozila došlo do udara u zemljanu uzvisinu. Dalje navodi da je u prometnoj nesreći na osobnom automobilu nastala materijalna šteta a priznaje da u vrijeme upravljanja osobnim automobilom nije kod sebe imao vozačku dozvolu, nije uopće imao dokumente kod sebe. Izrazio je žaljenje zbog učinjenih prekršaja. Nadalje, okrivljenika u obrani navodi da ne priznaje da je odbio podvrgnuti se ispitivanju pomoću odgovarajući sredstava i aparat radi provjere ima li u organizmu alkohola kao i vađenje krvi i urina. U tom trenutku bio je u šoku, bilo mu bitno da zapali cigaretu a kad je policija došla tražio cigaretu po automobilu. Otišao je s mjesta prometne nesreće dok su "oni tu ostali", nije se vratio nije bio prisutan očevidu tj. mjerenju jer navodi "jednostavno sam napustio mjesto događaja, znam da sam time napravio policiji problem i žao mi je".

2.1. Na poseban upit, izjavio je da je policiji dao podatke ime, prezime i drugo a na upit da li ga je policijski službenik pitao da li je konzumirao alkohol, izjavio je da misli da je i odgovorio da nije konzumirao alkohol. Na daljnji upit da li je konzumirao alkohol prije nesreće izjavio je da nije, da su bila dva policijska službenika, da je u njihovoj prisutnosti na mjestu događaja bio 10-15 minuta, cigarete nije pronašao, policijski službenik "je nešto pisao" i dozvolio mu da se udalji da ide po cigarete.

2.2. Na upit branitelja da li je bila prisutna supruga, izjavio je da je došla naknadno i tad nije bio prisutan a zvao je da dođe, nije ga zvala da se vrati na mjesto događaja a da policijski službenik za vrijeme dok se tu nalazio nije izvadio Drager.

3. Sud je u dokaznom postupku ispitao svjedoka US policijskog službenika, izvršio uvid i pročitao dokaze koji prileže sudskom spisu i to zapisnik o očevidu (list br. 9-12), situacijski plan (list br. 13), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (list br. 14), troškovnik (list br. 15), potvrdu Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika od 3. prosinca 2024. (list br. 22) zapisnik od 4. prosinca 2024. (list br. 23-24) a odbio dokazni prijedlog branitelja ispitivanjem svjedokinje supruge okrivljenika kao neosnovan iz razloga jer je činjenično stanje a vezano na predložene okolnosti u provedenom dokaznom postupku u dovoljnoj mjeri utvrđeno i dostatno za donošenje meritorne odluke.

4. Svjedok US izjavio je da je kritičnog dana s krim tehničarom ČS vršio očevid prometne nesreće u mjestu Svetičko Hrašće i samog uviđaja jako dobro se sjeća. Na mjestu događaja zatekli su policijske službenike PP Ozalj, okrivljenika i vozilo van kolnika. Izvršili su pregled mjesta događaja i svih tragova, okrivljeniku je bio ponuđen postupak alkotestiranja te iako je propisno upozoren da je odbijanje kažnjivo, odbio je a bio pod vidnim utjecajem alkohola, teturao, nerazgovjetno govorio, bio neugodan perem policijskim službenicima PP Ozalj. Dodao je da su prema okrivljeniku smo bili tolerantni, pozvali vučnu službu radi uklanjanja vozila jer je jednim dijelom bio na putu a kako je došla njegova supruga otkazali su vučnu službu i ona odvezla vozila. Dodao je da je okrivljenik iskoristio njihovu tolerantnost, otišao u šumu radi fizioloških potreba a nakon toga se udaljio s mjesta nesreće.

4.1. Na poseban izjavio je da je okrivljeniku ponudio drager, prethodno pripremio puhalicu, rekao da ću provesti postupak alkotestiranja što je odbio iako ga upozorio da je odbijanje kažnjivo. Odbio je u i stručni pregled uzimanja krvi i urina radi analize a odbio potpisati zapisnik.

4.2. Na poseban upit dali je okrivljenika pitao dali je konzumirao alkohol, izjavio je da nije jer je isti odmah odbio alkotest a tada nije bila prisutna njegova supruga već došla kasnije.

4.3. Na poseban upit branitelja svjedoku dali je rekao supruzi okrivljenika da se isti mora vratiti na mjesto događaja, odgovorio je potvrdno te dodao da je supruga tada rekla da ne zna gdje joj je suprug a na upit kako je pustio okrivljenika da napusti mjesto prometne nesreće, kako nije išao za istim kao sudionikom prometne nesreće u alkoholiziranom stanju, svjedok je odgovorio da misli da to nije bila njegova obveza.

5. Pri suočenje između okrivljenika i svjedoka, okrivljenik je izjavio da je bio pod stresom, nije točno da je odbio alkotest jer mu svjedok nije dao na što ej svjedok izjavio da je odbio alkotest iako je na to upozoren i stoga mu nije pružen aparatić za provođenje postupka a dodao da je u dva navrata išao u automobil tražeći cigarete a u trećem navratu udaljio s mjesta nesreće i svjedok ponovio obraćajući se okrivljeniku "upozorio sam vas da je odbijanje alkotesta prekršaj".

6. Branitelj u završnoj riječi navodi da je u povrijeđeno načelo jednakosti oružja budući da sud nije dozvolio saslušanje predloženog svjedoka, supruge koja je neposredno nakon prometne nesreće pristupila na lice mjesta nesreće, dok je provedeno saslušanje svjedoka koji ne može niti normalno odgovoriti na pitanja branitelja. Okrivljenik je priznao dva prekršaja od tri koji mu se stavljaju na teret te nema smisla i nije razumno za očekivati da bi osoba s pod visokom koncentracijom alkohola kako to tvrdi policijski službenik za okrivljenika, mogao napustiti mjesto nesreće a da se pritom policijski službenici nisu uputili prema njemu da ga zadrže. S obzirom na navedeno predlaže da sud uzme u obzir obranu okrivljenika i oslobodi od optužbe za prekršaj pod toč. 2. optužnog prijedloga. Dalje navodi da ukoliko sud smatra da je okrivljenik kriv za počinjenje svih navedenih prekršaja, moli da se prilikom izricanja vrste i mjere kazne uzme u obzir da do sada nije nekažnjavan, da ima jedno mlt. dijete koje uzdržava te prima minimalnu plaću u HS-produktu. Također smatra da je prijedlog tužitelja da se istome odredi zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 12 mj. previsoka i nepotrebna zbog ranije navedenih razloga a okrivljenik ne konzumira alkohol pet godina s obzirom na njegovo zdravstveno stanje i neosnovana je optužba iz toč. 2 optužnog prijedloga.

6.1. Okrivljenik GS u završnoj riječi priklonio se završnoj riječi branitelja i pozvao na iznijetu soje obranu.

7. Nakon ovako provedenog postupka, ocjenjujući obranu okrivljenika, iskaz svjedoka, materijalne dokaze iz spisa, ocjenjujući svaki dokaz zasebno, sve zajedno te tako utvrđene činjenice dovodeći u međusobnu vezu, sud uzima utvrđenim bitne činjenice koje nesporno dokazuju da je okrivljenik učinio prekršaje činjenično i pravno opisane u izreci presude.

8. Okolnosnim priznanjem okrivljenika dokazano je da je učinio prekršaj iz čl. 51. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji propisuje „Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku".

8.1. Okrivljenik je jasno i okolnosno priznao da je kritičnog dana upravljao vozilom registarske oznake i broja KA678-HP lokalnom cestom naseljem Svetičko Hrašće te dolaskom kod kbr. 20 propustio brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama ceste koja tu čini nizbrdica i lijevi zavoj, prilagoditi brzinu tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, uslijed čega je izgubio nadzor nad uređajem za upravljanje vozila te u kočenju sletio udesno van kolnika na meku travnatu površinu a potom i na kolnik ulice gdje je prednjim dijelom vozila udario u zemljanu uzvisinu izvedenu uz sjeveroistočni rub kolnika ulice. Nadalje, nesporno je da je osobnom automobilu nastala materijalna šteta što navodi okrivljenik a utvrđuje i zapisnikom o očevidu na listu spisa 10.

8.2. Slijedom iznijetog, utvrđuje se da je okrivljenik upravljajući vozilom u prometu na cesti postupajući protivno odredbi čl. 51. st. 1. ZSPC-a izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom i time ostvario obilježje prekršaja iz čl. 51. st. 5. ZSPC-a u svezi s čl. 293. st. 1. istog Zakona.

9. Nadalje, priznanjem okrivljenika dokazano je da je počinio prekršaj iz čl. 229. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji propisuje „Kad upravlja vozilom, vozač mora kod sebe imati vozačku dozvolu ili potvrdu o podnesenom zahtjevu za izdavanje vozačke dozvole i dužan ju je pokazati na zahtjev policijskog službenika“. Naime, okrivljenik je izrekom priznao da kod sebe nije imao vozačku dozvolu te dodao da nije imao niti druge dokumente a kako je nesporno da je prethodno upravljao vozilom i prouzročio prometnu nesreću, nesporno je da je ostvario obilježje prekršaja iz čl. 229. st. 5. ZSPC-a.

10. Obranu okrivljenika kad otklanja prekršajnu odgovornost i osporava prekršaj iz čl. 181. st. 1. ZSPC-a sud cijeni neosnovanom i životno nelogičnom. Naime, okrivljenik u obrani na ročištu 4. prosinca 2024. navodi da je policijskim službenicima dao svoje osobne podatke, da je nakon prometne nesreće bio u šoku, tražio cigaretu, otišao s mjesta prometne nesreće za vrijem vršenja očevida, da je time napravio policiji problem i izražava žaljenje dok u drugom dijelu obrane na istom ročištu tvrdi da mu je policijski službenik dozvolio da se udalji kako bi otišao po cigarete što je kontradiktorno. Nadalje, na poseban upit navodi da misli da ga je policijski službenik pitao dali je konzumirao alkohol, da alkohol nije konzumirao a dovodeći takvu obranu u vezu s iskazom svjedoka policijskog službenika US, sud uvažavajući iskaz svjedoka jasnim i okolnosnim, uzima utvrđenim da je okrivljenik odbio alkotest upravo iz činjenice što je bio pod utjecajem alkohola a što su odavale njegove vanjske manifestacije. Naime, svjedok okrivljenika opisuje kao osobu koja je bila pod vidnim utjecajem alkohola, teturao, nerazgovjetno govorio što je utvrdio neposrednim opažanjem i kojem iskazu i u tom djelu sud poklanja vjeru i ne nalazi razloga za neosnovanim terećenjem okrivljenika jer je svjedok kritične zgode obavljao radne zadatke očevida i okrivljenik mu nije osobno poznat. Stoga, kad svjedok tvrdi da je okrivljeniku ponudio alkotest Č, prethodno obavijestio da će provesti postupak alkotestiranja, okrivljenik isto odbio iako ga je upozorio da je odbijanje kažnjivo, sud takav iskaz uzima vjerodostojan sok tvrdnju okrivljenika pri suočenju ističe, da mu svjedok nije dao alkotest, neuvjerljivom jer životno je logično da okrivljeniku fizički nije pružio alkotest u ruku jer je odbio postupak alkotestiranja kako to svjedok i ponavlja. Nadalje, tvrdnju svjedoka da se okrivljenik samovoljno udaljio s mjesta nesreće sud uzima okolnosno uvjerljivom s obzirom na obranu okrivljenika koja je u tom dijelu bila kontradiktorna tj. prvotno tvrdio da je napustio mjesto nesreće a potom da mu je to policijski službenik dozvolio. Valja napomenuti da je iskaz svjedoka sadržajno suglasan i s zapisnikom o ispitivanju prisutnosti alkohola kojim se također utvrđuje da je okrivljenik odbio iskazivati o eventualnoj konzumaciji alkohola, da test na alkohol nije proveden jer je odbio testiranje a zapisnik odbio potpisati. Nadalje, okrivljenik je bio svjestan da je prouzrokovao prometnu nesreću s materijalnom štetom i s osnova te činjenice morao i trebao biti svjestan da je obveza policijskih službenika provesti postupak alkotestiranja a dokazano da je odbio.

11. Stoga je dokazano postupanje okrivljenika protivno odredbe čl. 181. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji propisuje „Policijski službenik koji obavlja očevid prometne nesreće u kojoj je nastala materijalna šteta, podvrgnut će sudionike prometne nesreće ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata, radi provjere ima li u organizmu alkohola, droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima. Ako se tim ispitivanjem utvrdi da sudionik ima u organizmu droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, policijski službenik odvest će ga u zdravstvenu ustanovu na liječnički pregled te na uzimanje krvi i urina radi analize“.

12. Pri izboru vrste i mjere prekršajnopravne sankcije sud se odlučio za novčane kazne sukladno čl. 36. st. 1. i 2. PZ-a, imajući u vidu sve okolnosti koje utječu na odmjeravanje visine kazne pa ovako odmjerenu novčanu kaznu drži razmjernom težini počinjenog djela i stupnju odgovornosti okrivljenog. Novčane kazne za prekršaje pod toč. 1. i toč. 3. ove presude dosuđene su prema kaznenoj odredbi u utvrđenom iznosu. Dok je u odnosu na djelo prekršaja pod toč. 2. izreke presude istu dosudio u zakonom propisanom minimumu. Pri tome je kao olakotnu okolnost cijenio dosadašnju neosuđivanost utvrđenu potvrdom Odjela za prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa dok je kao otegotnu cijenio stjecaj djela prekršaja tj. utvrđenu dokazanu veću količinu protupravnog postupanja. Nadalje, cijenio je imovinske prilike okrivljenika kroz njegovu izjavu o mjesečnoj plaći u zakonskom minimumu. Sud vjeruje da će se i dosuđenom novčanom kaznom ostvariti i specijalna i generalna prevencija tj. utjecati na okrivljenika da u buduće ne čini prekršaje a i na druge građane da poštuju pravni sustav.

12.1. Sukladno čl. 152. st. 3. PZ-a, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćena ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom.

13. Okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije u trajanju od 3 mjeseca zbog težine učinjenog prekršaja. Naime, prekršaj iz čl. 181. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama sud je cijenio kao teži prometni prekršaj a kao takav vrednovao ga i zakonodavac kroz zapriječenu novčanu kaznu od 1.320,00 eura do 2.650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana, a kako okrivljenik u iznijetoj obrani ustraje na tvrdnji da prekršaj nije učinio unatoč nesporno dokazanoj činjenici da je ostvario sva obilježja navedenog prekršaja, nije osvijestio protupravnost svog djela i stoga vjeruje sud, postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa i neophodno je potrebno izreći zaštitnu mjeru da bi se preventivno djelovalo na okrivljenika da ne čini prometne prekršaje. Nadalje, sud nije prihvatio prijedlog tužitelja za izricanjem zaštitne mjere u trajanju od 12 mjeseci jer je šteta nastala isključivo na strani okrivljenika, isti do sad nije osuđivan što znači da je do ove nezgode bio urednog ponašanja u prometu te sud vjeruje da će se i zaštitnom mjerom u dosuđenom trajanju ostvariti kako generalna tako i specijalna prevencija te utjecati na okrivljenika da ne čini prekršaje a utjecati i na druge građane da poštuju pravni sustav.

14. Odluka o naknadi troškova prekršajnog postupka, a koja se odnosi se na paušalni trošak prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 eura i stvarni trošak postupka u iznosu od 27,00 eura koji se odnosi na trošak izrade skice mjesta nesreće što je sveukupno 67,00 eura (šezdesetsedameura), donesena je u skladu s trajanjem, složenošću postupka te imovinskim prilikama okrivljenika.

U Karlovcu, dana 11. prosinca 2025.

Zapisničar

Sutkinja

Brigitte Turkalj v.r.

Nada Turkalj v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dostave iste a putem ovog suda. Žalba se predaje u dva istovjetna primjerka, vlastoručno potpisana, a oslobođena je plaćanja pristojbe.

Dostaviti:

1. okrivljeniku GS,

2. branitelju Nikoli Horvatu odvjetniku ZOU Nikola Horvat i Dean Radišić u Karlovcu,

3. tužitelju PU Karlovačka, Postaja prometne policije Karlovac,

4. u spis.