Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9
Poslovni broj: Kž-638/2025
(Kv-385/2025)
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, i to Ive Lovrin, univ.spec.iur., kao predsjednice vijeća, te Ante Bačića i Danijele Zubčić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Ivane Balić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika GC, zbog kaznenih djela iz čl. 323. st. 3. i čl. 278. st. 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika GC, podnesenoj putem braniteljice Antonije Banić, odvjetnice iz Zadra, protiv rješenja Općinskog suda u Zadru posl. br. Kv-385/2025 od 2. prosinca 2025., na sjednici vijeća 10. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika GC.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Zadru posl. br. kv-385/2025 od 2. prosimca 2025., na temelju čl. 123. st. 1. t. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 - dalje u tekstu: ZKP/08), produljen je istražni zatvor okrivljeniku GC.
2. Protiv tog rješenja žalbu je uložio okrivljenik GC, putem braniteljice, uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine, podredno preinači na način da se okrivljeniku ukine istražni zatvor i zamjeni odgovarajućom mjerom opreza.
3. Žalba okrivljenika GC nije osnovana.
4. Ispitujući osporeno rješenje u skladu s čl. 494. st. 4. ZKP/08, ovo drugostupanjsko vijeće nije utvrdilo da ga je donijelo neovlašteno tijelo ili da postoji povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08.
5. Okrivljenik osporava postojanje osnovane sumnje da je počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret. U odnosu na kazneno djelo protupravne naplate okrivljenik analizira dvije stvari. Analizira značaj iskaza samog oštećenika, kao jedinog neposrednog dokaza koji ga tereti, te značaj iskaza svjedok HC, osobe kojoj je oštećenik navodno ispričao što se desilo. Zadatak izvanraspravnog vijeća nije bio na temelju analize i ocjene pojedinih dokaza utvrđivati okrivljenikovu krivnju, pa ni u pogledu toga kaznenog djela. Zadatak izvanraspravnog vijeća je bio provjeriti viši stupanj sumnje da je okrivljenik počinio ono što mu se stavlja na teret. Osnovana sumnja mora biti provjerljiva, utemeljena na nečemu što postoji u predmetu. U ovom slučaju to su među ostalim iskazi dva spomenuta svjedoka, neovisno o tome što okrivljenik iznosi potpuno suprotne tvrdnje. S pravom izvanraspravno vijeće ocjenjuje da postojji osnovana sumnja da je okrivljenik počinio i kazneno djelo krivotvorenje isprave. Naime, spomenuta isprava pronađena je u njegovom posjedu i za sada dokazi upućuju da ju je upotrijebio. Značaj okrivljenikove tvrdnje o tome je li on bio svjestan ili ne da se radi o krivotvorenoj osobnoj iskaznici na njegovo ime, uvjerljivost takve tvrdnje, procjenjivati će raspravni sud pri donošenju presude.
6. S pravom je izvanraspravno vijeće utvrdilo da i nadalje postoji opasnost da bi okrivljenik mogao pobjeći. Izvanraspravno vijeće je kao razlog spomenutog zaključka navelo okrivljenikovo državljanstvo (Bosna i Hercegovina) i posljedice koje bi po postupak mogle nastupiti ukoliko bi okrivljenik napustio Republiku Hrvatsku i otišao na teritorij države čiji je državljanin. Ono što je najvažnije, izvanraspravno vijeće je navelo i konkretan razlog zašto drži da okrivljenikovo ponašanje upućuje na opasnost od bijega. Naime, uporaba lažne osobne iskaznice, a za to postoji osnovana sumnja, doista ukazuje da postoji realna opasnost da se radi o osobi koja koristi razne načine prikrivanja, a to svakako ne uključuje samo prikrivanje točnog državljanstva, nego i skrivanje od progona. Stoga, žalbeni navodi u ovom pogledu nisu prihvatljivi.
7. Bez obzira na žalbene navode okrivljenika izvanraspravno vijeće je ispravno zaključilo da u ovom trenutku nije moguće ostvariti svrhu istražnog zatvora bilo kojom od blažih mjera. Doista nije za očekivati da bi se svrha istražnog zatvora, u ovom slučaju to je sprječavanje bijega u državu čiji je državljanin, mogla ostvariti davanjem naloga, stvaranjem obveza ili zabrana osobi koja je osnovano sumnjiva da skriva svoje državljanstvo.
8. U pravu je izvanraspravno vijeće kada zaključuje da u ovom trenutku načelo razmjernosti nije ugroženo. Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru od 22. svibnja 2025. Dakle, oduzeta mu je sloboda u ovom postupku već šest i pol mjeseci. S obzirom na očekivanu sankciju za slučaj osuđujuće presude istražni zatvor se u ovom trenutku nije pretvorio u izdržavanje kazne zatvora. Eventualnu povredu ovog načela ovo vijeće je razmatralo iz aspekta dinamike raspravljanja. Rasprave se zakazuju kontinuirano, u kraćim vremenskim razmacima, te preostalo ispitivanje samo jednog svjedoka do okončanja dokaznog postupka. Drugi personalni dokazi, sukladno raspravnim zapisnicima, nisu predviđeni. Shodno tome, dinamika raspravljanja također ne ugrožava ovo načelo.
6. Slijedom iznijetog žalba okrivljenika GC, na temelju čl. 494. st. 3. t. 2. ZKP/08, odbijena je kao neosnovana.
Zadar, 10. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća
Iva Lovrin, univ.spec.iur.
