1

                                                                                                         Poslovni broj: 13 Gž-1964/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

                                                                                                     Poslovni broj: 13 Gž-1964/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasenke Grgić kao predsjednice vijeća, Sabine Dugonjić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Ksenije Grgić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. B. iz S., OIB: …, zastupanog po punomoćniku O. K., odvjetniku iz Odvjetničkog društva K. & A. iz Z., protiv tuženika C. o. d.d., Z., OIB …, zastupanog po punomoćnici L. K., odvjetnici u Odvjetničkom društvu G. & p. d.o.o. iz Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Pn-259/2019-73 od 17. ožujka 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 19. rujna 2023.,

 

 

r i j e š i o j e

             

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Pn-259/2019-73 od 17. ožujka 2023. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca.

 

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev da se naloži tuženiku da tužitelju na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 26.000,00 kn/3.450,79 €[1] sa zateznim kamatama tekućim od 26. ožujka 2015. do isplate (st. 1.), kao i da se tuženiku naloži da tužitelju na ime naknade imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege isplati iznos od 1.760,00 kn/233,59 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. ožujka 2015. do isplate. Pod točkom II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 145,20 €/1.094,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 17. ožujka 2023. do isplate.

 

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1.-3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u skladu sa žalbenim navodima odnosno podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje uz naknadu troškova sastava žalbe.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske i imovinske štete, koju trpi kao posljedicu prometne nesreće od 3. ožujka 2015. kada je stradao u prometnoj nezgodi u S. kada je upravljao biciklom na koji je naletio vozač osobnog automobila registarske oznake BM 196 BM I. H., koje je u to vrijeme bilo osigurano kod tuženika.

 

5. U ovoj fazi postupka sporna je odgovornost odnosno suodgovornost za nastali štetni događaj.

 

6. Ispitujući pobijanu presudu, ovaj sud je utvrdio da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu odredbom čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, jer presuda ima nedostataka, zbog kojih se ne može ispitati, budući da ista nema razloga o odlučnim činjenicama potrebnima za procjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva te postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava, odnosno zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava, odnosno zapisnika, a i činjenično stanje je ostalo nepotpuno utvrđeno (čl. 355. ZPP-a).

 

7. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da prvostupanjski sud prihvaća u cijelosti nalaz i mišljenje vještaka dipl ing. N. E. od 10. ožujka 2019., te utvrđuje da je tužitelj na biciklu radnjom skretanja ulijevo presjekao put kretanja vozilu osiguranika tuženika koji se nalazio u radnji pretjecanja pa je stoga radnja skretanja ulijevo tužitelja na biciklu bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Tužitelj na biciklu je na ravnom i preglednom kolniku prije započinjanja radnje skretanja ulijevo okretanjem glave mogao uočiti vozilo osiguranika tuženika koje se nalazilo u radnji pretjecanja pa da je odustao od radnje skretanja i propustio vozilo osiguranika tuženika, do sudara ne bi došlo s time da je na mjestu štetnog događaja kolnik podijeljen isprekidanom uzdužnom središnjom crtom koja u tehničkom smislu dopušta izvođenje radnje pretjecanja na način kako je to obavljalo vozilo osiguranika tuženika. Isto tako, prvostupanjski sud ujedno poziva na činjenicu da je tužitelj pravomoćnom presudom Prekršajnog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj P-1118/17 od 30. ožujka 2016. oglašen krivim što je 3. ožujka 2015. u 11:05 sati u S., … na cesti br. 4024 upravljao biciklom na električni pogon marke "Pri Max" krećući se zapadnim prometnim trakom smjerom sjever - jug ispred traktora registarske oznake i broja SL 234-C za koji je bila priključena prikolica registracijske oznake i broja SL 290-F kojim je upravljao D. Č., a došavši do kbr. 39, odnosno do raskrižja s lokalnom cestom br. 40040 prema S. G., započeo radnju skretanja ulijevo, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može obaviti na siguran način bez opasnosti za druge sudionike u prometu jer u tom trenutku je krećući se istim smjerom kao i okrivljenik osobni automobil registracijske oznake i broja BM 196-BM kojim je upravljao I. H. vršio pretjecanje preko isprekidane središnje crte na kolniku gore navedenog traktora i prikolice uslijed čega je dok se osobni automobil nalazio na istočnoj prometnoj traci kojom je vršio pretjecanje na središnjem dijelu kolnika došlo do udara lijeve strane upravljača bicikla u prednji desni bočni dio automobila.

 

8. Međutim, takvi zaključci i utvrđenja prvostupanjskog suda ne mogu se prihvatiti i osnovano tužitelj ističe da pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama i proturječna je sama sebi te sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati jer je prvostupanjski sud propustio utvrditi suodgovornost osiguranika tuženika nastanku štetnog događaja.

 

9. Naime, nakon što je vještak 07. svibnja 2021. pristupio očevidu na mjestu štetnog događaja izradio je dopunu nalaza i mišljenja u kojoj je naveo kako je neposrednim opažanjem prilikom očevida utvrdio da je kolnik na mjestu štetnog događaja u potpunosti ravan te podijeljen punom uzdužnom središnjom crtom dok su samom raskrižju postoji jedan manji isprekidani dio. Isto tako je utvrdio da je tužitelj prilikom očevida pokazao da je na oko 10-15 m prije započinjanja radnje skretanja ulijevo dao znak da namjerava obaviti radnju skretanja te u takvoj varijanti tužitelju je za prelazak iskazanog puta od 10-15 m pri prosječnoj brzini kretanja na biciklu od oko 10 km/h bilo potrebno vremenski oko 4,5 sekunde te u relativno dugom vremenu od oko 4,5 sekunde osiguranik tuženika je pravovremenim kočenjem bez obzira na svoju brzinu kretanja imao mogućnost smanjiti svoju brzinu na brzinu kretanja tužitelja na biciklu pa do naleta ne bi došlo pa stoga proizlazi da je osiguranik tuženika pravovremenim kočenjem mogao izbjeći nastanak predmetnog štetnog događaja ako je tužitelj rukom dao znak da namjerava skrenuli ulijevo na način kako je to pokazao prilikom očevida.

 

10. Nadalje, nakon što je utvrđeno iz dopisa uprave, V. – p. ž., Klasa: … od 27. rujna 2022. da je horizontalna signalizacija u naselju S., ispred kč.br. 39 bila označena kao isprekidana linija na kolniku te je takva bila i u mjesecu ožujku 2015., vještak je naveo da je na mjestu štetnog događaja bila dopuštena radnja pretjecanja na način kako je to obavljalo vozilo osiguranika tuženika te da je potrebno izvršiti i korekciju dopune nalaza koja je izrađena na temelju prometne signalizacije utvrđene prilikom očevida dana 7. svibnja 2021. s time da je naveo da je prema navedenom dopisu kolnik u čitavoj svojoj dužini bio podijeljen isprekidanom uzdužnom crtom pa tako i u samom raskrižju, a isto tako bila je na mjestu štetnog događaja dopuštena i radnja skretanja ulijevo na način kako je to obavljao tužitelj na biciklu.

 

11. Međutim, prvostupanjski sud nekritički prihvaća nalaz i mišljenje vještaka od 10. ožujka 2019. iz kojeg proizlazi da je tužitelj na biciklu radnjom skretanja ulijevo presjekao put kretanja vozilu osiguranika tuženika koji se nalazio u radnji pretjecanja pa je stoga radnja skretanja ulijevo tužitelja na biciklu bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja te da je tužitelj na ravnom i preglednom kolniku prije započinjanja radnje skretanja ulijevo okretanjem glave mogao uočiti vozilo osiguranika tuženika koje se nalazilo u radnji pretjecanja pa da je odustao od radnje skretanja i propustio vozilo osiguranika tuženika, do sudara ne bi došlo s time da za izračun brzine kretanja oba vozila neposredno prije i u trenutku sudara nema elemenata.

 

12. Naime, takav stav prvostupanjskog suda nije utemeljen na činjenicama i dokazima utvrđenim i provedenim u postupku već se temelji na nagađanjima suda u pogledu odlučnih činjenica, a nisu ni dani jasni razlozi za prihvaćanje nalaza i mišljenja vještaka od 10. ožujka 2019. odnosno nisu otklonjene oprečnosti u stavu vještaka, koji je u dopunskom nalazu nakon očevida utvrdio da je u relativno dugom vremenu od oko 4,5 sekunde osiguranik tuženik pravovremenim kočenjem bez obzira na svoju brzinu kretanja imao mogućnost smanjiti svoju brzinu na brzinu kretanja tužitelja na biciklu pa do naleta ne bi došlo pa stoga proizlazi da je osiguranik tuženika pravovremenim kočenjem mogao izbjeći nastanak predmetnog štetnog događaja ako je tužitelja rukom dao znak da namjerava skrenuli ulijevo na način kako je to pokazao prilikom očevida, a taj dio dopunskog vještva, vještak nije osporio odnosno promijenio u konačnom očitovanju. Zbog toga pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, odnosno nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama te postoji proturječnost između onoga što se u presudi navodi o sadržaju provedenog vještačenja čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11.ZPP-a.

 

13. Isto tako, prvostupanjski sud gubi iz vida činjenicu da je štetni događaj nastao kod kbr. 39 odnosno na raskrižju s lokalnom cestom br. 40040 prema S. G., slijedom čega je valjalo uzeti u obzir i odredbu čl. 73. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 67/08, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14 i 64/15 dalje: ZOSPC), prema kojoj je propisano da vozač ne smije pretjecati drugo vozilo, osim bicikla, mopeda i motocikla bez bočne prikolice, neposredno ispred raskrižja ili na raskrižju koje nije s kružnim tokom prometa, ili neposredno ispred prijelaza ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini bez branika ili polubranika i na tom prijelazu, kao i odredbu čl. 58 st. 1. ZOSPC, kojom je propisano da vozač koji se približava raskrižju mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju.

 

14. Dakle, osiguranik tuženika je trebao imati posebnu pozornost prije nego se upustio u pretjecanje traktora i to na mjestu približavanja raskrižju pri čemu nije od utjecaja što je tužitelj u prekršajnom postupku oglašen krivim dok protiv osiguranika tuženika nije ni pokrenut prekršajni postupak jer je građanskopravna odgovornost šira od kaznenopravne, odnosno prekršajne odgovornosti te ne isključuje suodgovornost osiguranika tuženika nastanku štetnog događaja. 

 

15. Slijedom toga, prvostupanjska presuda nema razloga zbog čega prvostupanjski sud prihvaća nekritički nalaz i mišljenje vještaka od 10. ožujka 2019. iz kojeg proizlazi da je tužitelj isključivo kriv za nastali štetni događaj, kada u tom nalazu nedostaju razlozi i objašnjenje razloga na temelju kojih je vještak primjenom stručnog znanja zaključio da je upravo tužitelj isključivo kriv za nastanak štetnog događaja, a imajući u vidu da je i sam u dopunskom očitovanju naveo da u relativno dugom vremenu od oko 4,5 sekunde, osiguranik tuženik pravovremenim kočenjem bez obzira na svoju brzinu kretanja imao mogućnost smanjiti svoju brzinu na brzinu kretanja tužitelja na biciklu pa do naleta ne bi došlo pa da proizlazi da je osiguranik tuženika pravovremenim kočenjem mogao izbjeći nastanak predmetnog štetnog događaja ako je tužitelj rukom dao znak da namjerava skrenuli ulijevo na način kako je to pokazao prilikom očevida. Osim toga, nalaz i mišljenje vještaka ing. E. je nejasan i manjkav budući da nije jasno kako vještak najprije navodi da za izračun brzine nema elemenata, da bi u dopunskom nalazu naveo da je tužitelju za prelazak iskazanog puta od 10-15 m pri prosječnoj brzini kretanja na biciklu od oko 10 km/h bilo potrebno vremenski oko 4,5 sekundi te da bi u tom vremenu osiguranik tuženika  pravovremenim kočenjem bez obzira na svoju brzinu kretanja imao mogućnost smanjiti svoju brzinu na brzinu kretanja tužitelja na biciklu pa do naleta ne bi došlo, a iz nalaza i mišljenja vještaka iz priloženog prekršajnog spisa Prekršajnog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj P-1118/17, proizlazi da se osiguranik tuženika kretao brzinom od oko 50 km/h.

 

16. Slijedom navedenog, s obzirom na postojanje proturječnosti između nalaza vještaka prometne struke glede dinamike nastanka štetnog događaja i suodgovornosti osiguranika tuženika nastanku štetnog događaja, u situaciji kada je sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka da je tužitelj isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja, to u prvostupanjskoj presudi ove oprečnosti u utvrđivanju ključne činjenice o kojoj ovisi odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva nisu otklonjene, te postoje nedostaci zbog kojih se prvostupanjska presuda ne može ispitati.

 

17. Stoga je ovu povredu sud prvog stupnja trebao otkloniti primjenom odredbe čl. 261. ZPP-a koji određuje da će se vještačenje obnoviti s istim ili drugim vještacima kada se podaci vještaka u nalazu bitno razilaze (čl. 261. st. 2. ZPP-a) odnosno da će se kada postoje proturječnosti u mišljenjima jednog ili više vještaka sud je dužan pokušati otkloniti saslušanjem svih vještaka, a ako se proturječnosti ni tada ne mogu otkloniti zatražit će mišljenje drugih vještaka.

 

18. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP i čl. 370. ZPP pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu na ponovno suđenje time da će se nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem (čl. 371. ZPP).

 

19. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari valjalo je ukinuti i odluku o troškovima prvostupanjskog postupka o kojima će prvostupanjski sud odlučiti u odluci kojom završava postupak pred tim sudom (čl. 164. st. 3. ZPP), a odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

 

20. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka ukazane ovim rješenjem odnosno na način da će dati valjane i obrazložene razloge o navedenim odlučnim činjenicama te će pravilnom ocjenom već provedenih dokaza, kao i dokaza koje stranke predlažu utvrditi osnovanost zahtjeva tužitelja pri čemu će ocijeniti da li je osiguranik tuženika prilagodio brzinu kretanja svog vozila uvjetima na cesti u smislu odredbe čl. 51. st. 1. ZOSPC kao i da li je postupio sukladno odredbama čl. 73. st. 1. i čl. 58. st. 1. ZOSPC pri čemu će imati u vidu i pravna shvaćanja ovog suda izražena u ovoj odluci te nakon toga donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku, dajući za istu jasne i valjano obrazložene razloge.

 

U Zagrebu 19. rujna 2023.

 

Predsjednica vijeća:

      Jasenka Grgić, v.r.