Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U

    ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: P-3125/2025-11

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Snježani Lukša, u pravnoj stvari tužitelja FZ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Zrinki Prlić, odvjetnici iz Zagreba, Kaptol 21, protiv tuženika Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50, OIB: 02535697732, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Matiću, odvjetniku iz Zagreba, Maksimirska 81, radi utvrđenja i isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 12. studenoga 2025. u nazočnosti tužitelja osobno i zamjenika punomoćnika tužitelja MZ odvjetničke vježbenice i zamjenika punomoćnika tuženika ĆZ, odvjetničkog vježbenika, dana 10. prosinca 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Utvrđuje se ništetnom odredba čl. 12.3. Ugovora o kreditu, broj ugovora 9012313582 sklopljenog 02. ožujka 2007. između tužitelja FZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50, OIB: 02535697732, u dijelu kojim je ugovoreno da se tužitelj obvezuje prije ili istovremeno s korištenjem kredita platiti tuženiku naknadu u visini od 1,00% od iznosa kredita, a najviše 3.000,00 kuna, a koji glasi: „Korisnik kredita obvezuje se prije korištenja ili istovremeno s korištenjem kredita platiti Banci naknadu za obradu kreditnog zahtjeva u visini od 1,00% (slovima: jedan posto) od iznosa kredita, a najviše 3.000,00 kuna“.

    II. Nalaže se tuženiku Privredna banka Zagreb d.d., Radnička cesta 50, Zagreb, OIB: 02535697732 da tužitelju FZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], isplatiti iznos od 398,17 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 7.3.2007. do isplate po stopi koja se do 31.12.2007. obračunava u visini određenoj čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1.1.2008. do 31.07.2015.g.određene čl. 29 st 2 ZOO po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. godine pa do 31.12.2022.g. određenim, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

    III. Utvrđuje se ništetnom odredba čl. 10. Ugovora o kreditu, broj ugovora 9012313582 sklopljenog 2. ožujka 2007. između tužitelja FZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50, OIB: 02535697732, kojom je ugovoreno da je tužitelj u slučaju prijevremene otplate dužan platiti naknadu za prijevremenu otplatu kredita u visini utvrđenoj aktima tuženika važećim na dan prijevremene otplate, a koja glasi: „Korisnik kredita može vratiti kredit i prije roka određenog u točki 7.1. ovog Ugovora u cijelosti ili djelomično sukladno aktima Banke, ali je o tome dužan unaprijed obavijestiti Banku. U tom slučaju Korisnik kredita dužan je platiti naknadu za prijevremenu otplatu kredita u visini utvrđenoj aktima Banke važećim na dan prijevremene otplate.“

    IV. Nalaže se tuženiku Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50, OIB: 02535697732 da tužitelju FZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime stečenog bez osnove temeljem ništetne ugovorne odredbe o naknadi za prijevremenu otplatu kredita isplati iznos od 657,32 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. lipnja 2009. po stopi koja se za razdoblje do 31. srpnja 2015. određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, za razdoblje od 1. kolovoza 2015. godine pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po kamatnoj stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku od 15 dana.

    V. Nalaže se tuženiku Privredna banka Zagreb d.d., Radnička cesta 50, Zagreb, OIB:02535697732, da tužitelju FZ OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 796,46 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude tj. 10.prosinca 2025. pa do isplate, u visini po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 po kamatnoj stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

    VI. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog troška.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaključio sa tuženikom Ugovor o kreditu broj 9012313582 od 2. ožujka 2007. godine kojim tuženik odobrava tužitelju kredit u kunskoj protuvrijednosti od 240.000,00 CHF po srednjem tečaju kreditora na dan korištenja kredita. Kredit je dan na rok otplate od 120 mjeseci. Ističe da je čl. 12.3. predmetnog Ugovora tužitelju nametnuta/ugovorena naknada u visini od 1,00 % od iznosa kredita, koja se naplaćuje prije ili istovremeno s korištenjem kredita. Ističe da se radi se o tzv. ulaznoj naknadi na koju je tužitelj bio primoran pristati odnosno platiti kako bi mogao dobiti traženi kredit. Tužitelju je na ime tzv. ulazne naknade tuženik naplatio iznos od 3.000,00 kn odnosno 398,17 eur. Nadalje, navodi da je čl. 10. predmetnog Ugovora ugovoreno da korisnik kredita može izvršiti prijevremenu otplatu kredita samo uz suglasnost i uvjete koje odredi kreditor. Ističe da je suštinski navedenom odredbom Ugovora o kreditu, tužitelju nametnuta obveza plaćanja naknade u slučaju prijevremene otplate kreditnog aranžmana. Zbog činjenice naglog rasta tečaja valute švicarski franak plaćanje kredita tužitelju je postalo teško te je tužitelj predmetni kreditni aranžman djelomično prijevremeno otplatio, a za što mu je naplaćena predmetna naknada u iznosu od 657,32 eur dana 9. lipnja 2009. Tužitelj ovdje prije svega ističe da se radi o tipskom ugovoru koji je unaprijed pripremljen od strane tuženika i o čijim se odredbama nije pojedinačno pregovaralo, a on kao takav uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Ističe da su ugovorne odredbe kojima je ugovoreno plaćanje tzv. ulazne naknade i tzv izlazne naknade nepoštene i time ništetne. Ugovorna odredba kojom je ugovorena naknada za prijevremenu otplatu kredita stoga je u izravnoj suprotnosti sa citiranom odredbom čl. 1024. Zakona o obveznim odnosima. Takva odredba kojom se ugovara naknada za prijevremenu otplatu kredita, u svojoj suštini predstavlja ugovornu kaznu u slučaju prijevremene otplate, a ugovorna kazna ne može se ugovoriti za novčane obveze. Pravo na prijevremenu otplatu kredita ovlaštenje je korisnika kredita kojim on ne vrši bilo kakvu protupravnu radnju pa se ne može govoriti o obvezi naknade štete prema banci koja bi bila prouzročena povredom ugovorne obveze iz ugovora, a koja se sastoji u prijevremenoj otplati kredita. Tužitelj predlaže prihvatiti zahtjev sadržaja cit. kao u izreci.

    2. Tuženik (list 128 spisa) osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tuženik ističe da je navedena ugovorna odredba o tzv. ulaznoj naknadi kao i odredba o tzv. izlaznoj naknadi Ugovora o kreditu jasna, lako uočljiva i razumljiva zbog čega nije dopušteno ispitivati njezinu poštenost sukladno odredbama ZZP-a. Tuženik smatra da je svaki prosječni potrošač sposoban izračunati i razumjeti postotak od određenog iznosa i utvrditi iznos svoje obveze. Tuženik ističe da je tužitelj potpisom ugovora pristao na primjenu općih akata tuženika čija je primjena ugovorena uključujući plaćanje naknade za prijevremenu otplatu kredita. Tuženik ističe prigovor zastare. Tuženik (ročište 7.10.2025.) ističe da nije sporno da je naknada za obradu kredita ili tzv. ulazna naknada naplaćena u iznosu od 398,17 eur dana 6.3.2007. i tzv. izlazna naknada tj. naknada za prijevremenu otplatu kredita u iznosu od 657,32 eur dana 9.6.2009 odnosno između stranaka- l 357utvrđuje se nespornim visina potraživanja tj. nespornim da je tuženik tužitelju naplatio ulaznu naknadu u iznosu od 398,17 eur dana 6.3.207 te naknadu za prijevremenu otplatu kredita u iznosu od 657,32 eur dana 9.6.2009.

    3. Tijekom postupka proveden je dokaz uvidom u knjigovodstvenu karticu tuženika, dopis tuženika punomoćniku tužitelja od 11.4.2025., ugovor o kreditu broj 9012313582 sklopljen između stranaka 2.3.2007., otplatnu tablicu sa prikazom efektivne kamatne stope, ovjereni prijevod s engleskog na hrvatski jezik (list 193-199 i 212-271), primjere iz sudske prakse, proveden je dokaz saslušanjem tužitelja, odnosno izvršen je uvid u cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu, a stranke (list 365 spisa) izričito upitane i upozorene na posljedice tereta dokazivanja radi utvrđivanja osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva suglasno su istakle da nemaju nikakvih dokaznih prijedloga i predložile raspravu zaključiti i suditi temeljem stanja spisa.

    4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je donio odluku kao u izreci.

    Svako daljnje izvođenje dokaza bilo bi nepotrebno i protivno čl. 10 ZPP.

    5. Tužitelj FZ u svom odlučnom i logički povezanom iskazu navodi da je sklopio ugovor o kreditu sa tuženikom 2.3.2007. godine i tuženik mu je stavio na raspolaganje iznos u kunama koji odgovara protuvrijednosti CHF. Svrha kredita bila je kupnja stana za vlastito stanovanje i to je bila prva nekretnina koju je kupovao. Pitao je bankovnog službenika zašto mu kao najpovoljniju opciju za njega nudi kredit u CHF, a ne npr. u EUR te mu je rečeno da je u CHF u kunskoj protuvrijednosti puno povoljnija kamata i da je značajna razlika u odnosu na EUR. Tražio je i mogućnost fiksne kamate, a ne promjenjive međutim rečeno mu je da to nije moguće. Rečeno mu je da neće niti osjetiti razliku ako uopće bude došlo do promjene kamatne stope. Nije bilo mogućnosti da dobije kredit u kunama odnosno pojašnjava da mu tuženik takav kredit uopće nije ponudio, a on ga nije tražio jer je tražio najpovoljniji kredit koji imaju u ponudi, a tuženik mu je ponudio kredit u CHF u kunskoj protuvrijednosti. Dobio je dojam da uopće nije moguće dobiti kredit u kunama. Ističe da je prije potpisivanja ugovor pročitao. Uvjet za dobivanje kredita bilo je plaćanje naknade za obradu kreditnog zahtjeva i to je bilo u postotku od iznosa kredita. Nije bilo mogućnosti nikakvog pregovaranja u pogledu plaćanja te naknade i tu je naknadu morao platiti odnosno ona mu je oduzeta od iznosa kredita. Isto tako odmah je rekao da postoji mogućnost da će prijevremeno otplatiti kredit. Morao je za prijevremenu otplatu kredita, a s obzirom da je kredit prijevremeno otplatio jer je vidio da su rate rasle svaki mjesec što ga financijski dosta opterećivalo, morao je platiti naknadu za prijevremenu djelomičnu otplatu kredita. Nitko mu nije objašnjavao strukturu troškova koji se pokrivaju iz iznosa naknade za obradu kreditnog zahtjeva tj. tzv. ulazne naknade, a isto tako nitko mu nije objašnjavao strukturu troškova za tzv. izlaznu naknadu. Nije bilo mogućnosti nikakvog pojedinačnog pregovaranja u pogledu tih naknada i te su se naknade jednostavno morale platiti. Inače ugovor o kreditu bio je tipski ugovor i jedina odredba o kojoj je mogao pregovarati bila je odredba koja se odnosila na životno osiguranje i nema veze sa tzv. ulaznim i izlaznim naknadama. Ističe da je završio Ekonomski fakultet i nikada nije radio u banci, a kada je podizao predmetni kredit kod tuženika bio je direktor prodaje kod Croatia osiguranja d.d. i bavio se prodajom osiguranja što i sada radi u privatnoj brokerskoj tvrtci od 2015. Ne sjeća se da li su uopće na fakultetu imali predmet koji se ticao bankarskog poslovanja. Ističe da je prije potpisivanja razgovarao sa bankaricom, ali efektivnog razgovora o prijevremenoj otplati kredita ili ulaznoj naknadi baš nije bilo, a jedino joj je napomenuo da postoji mogućnost da će on prijevremeno otplatiti kredit. Ona mu je rekla da nema problema. Ističe da nije ni u jednom trenutku posumnjao u taj ugovor o kreditu. U tom trenutku potpisivanja ugovora nije uočio da bi nešto mogao promijeniti i taj ugovor bio je po principu "uzmi ili ostavi", a on je morao uzeti taj kredit radi rješavanja stambenog pitanja. Na upit tuženika bi li znao izračunati koliko iznosi 1% od iznosa kredita odgovara da to ne bi trebao biti problem i znao bi to izračunati. Predmetnu nekretninu koju je kupio kreditom nikada nije koristio za iznajmljivanje i u toj nekretnini živi. Nije nekretninu niti koristio za bilo kakvu poslovnu odnosno profesionalnu djelatnost odnosno unazad tri godine otprilike je registrirao svoju tvrtku na toj adresi jer je sjedište trebalo biti na nekoj adresi, ali nikada nije bilo obavljanja profesionalne djelatnosti. Cijelo vrijeme živi u predmetnoj nekretnini tj. stanuje u predmetnoj nekretnini. Prije potpisivanja predmetnog ugovora nije bio svjestan da će morati platiti naknadu za prijevremenu otplatu kredita jer bankarica je rekla da će u vezi prijevremene otplate to naknado rješavati ako uopće dođe do te prijevremene otplate. Kad je došlo do prijevremene otplate prigovorio je banci vezano za plaćanje, ali u to vrijeme više ona bankovna službenica sa kojom je prije potpisivanja ugovora o kreditu razgovarao nije radila kod tuženika. Želio je baš razgovarati sa njom međutim to mu nije bilo omogućeno. Moguće je bila u nekoj drugoj poslovnici ili više nije radila u banci. Drugoj bankovnoj službenici rekao je da mu nije objašnjeno da će morati plaćati više iznose, a ona mu je rekla da bi za drugi slučaj trebao imati sudužnika, a što njemu ne bi bio problem, ali mu nije to objašnjeno.

    Sud je prihvatio tvrdnje tužitelja koje nisu u suprotnosti sa ostalim provedenim dokazima pa ih stoga sud prihvaća.

    6. Iz ugovora o kreditu (list 117 spisa) broj 9012313582 vidljivo je da je sklopljen između stranaka 2. ožujka 2007. te da je čl. 12.3. ugovorena naknada 1,00% od iznosa kredita, jednokratna, naplaćuje se prije korištenja kredita ili istovremeno s korištenjem kredita.

    Namjena kredita-čl. 2. je kupnja nekretnine u [adresa] – stana sukladno Ugovoru o kupoprodaji nekretnine od 6.12.2006. Iz čl. 10.( l 120) vidljivo je da korisnik kredita može vratiti kredit i prije roka određenog u tč. 7.1 ovog Ugovora u cijelosti ili djelomično sukladno aktima Banke, ali je o tome dužan unaprijed obavijestiti Banku. U tom slučaju Korisnik kredita je dužan platiti naknadu za prijevremenu otplatu kreditu u visini utvrđenoj aktima Banke važećim na dan prijevremene otplate. Iz čl. 12.3. vidljivo je da Korisnik kredita obvezuje se prije korištenja ili istovremeno s korištenjem kredita platiti banci naknadu za obradu kreditnog zahtjeva u visini od 1,00 % od iznosa kredita, a najviše 3.000,00 kn.

    7. Iz potvrde (list 114) tuženika tužitelju vidljivo je da je naknada za obradu kredita u iznosu 3.000,00 HRK – što iznosi 398,17 eur prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450 i da je ista naplaćena 6.3.2007. Nadalje se u potvrdi navodi da je prilikom prijevremene otplate kredita naplaćena naknada u iznosu od 4.952,57 kn (što iznosi notorno 657,32 eur prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450), a naplaćeno je 9.6.2009.

    8. Valja istaći da u čl. 12.3. Ugovora uopće nisu jasno i određeno navedeni troškovi koje banka tom naknadom podmiruje niti su tužitelju kao potrošaču te slabijoj ugovornoj strani prilikom sklapanja Ugovora jasno i određeno navedeni troškovi koji će biti podmireni naplatom te naknade. O spornoj se odredbi nije pojedinačno pregovaralo i ta odredba bila je unaprijed formulirana, a tuženik nije dokazao suprotno, iako je teret dokaza bio na njemu (čl. 96. st. 4. ZZP), niti je tuženik dokazao da je tužitelju objašnjeno koje određene troškove ta odredba pokriva, što je tuženik također trebao dokazati. Kako su se u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava iz tih odnosa stranke dužne pridržavati načela savjesnosti i poštenja iz odredbe čl. 4. ZOO te kako pri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici moraju polaziti od načela jednake vrijednosti uzajamnih činidaba iz odredbe čl. 7. ZOO, to u situaciji kao što je konkretna, kada u ugovoru nije jasno i određeno navedeno koje to troškove banka ima i koje sve troškove naplaćuje iz jednokratne naknade, te se o spornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo, time što banka - jača ugovorna strana prilikom korištenja kredita s osnova jednokratne naknade naplaćuje iznos od 1,00% od iznosa kredita,a najviše 3.000,00 kn takva ugovorna odredba uzrokuje neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, ovdje tužitelja, a što znači da je navedena odredba nepoštena te ništetna. Iako je tuženik prilikom obrade kredita imao određene troškove, sama činjenica da je trošak obrade određen u postotku od odobrenog iznosa kredita govori u prilog tome da tako ugovorenom naknadom za obradu zahtjeva i odobravanje kredita nisu "pokriveni" stvarni troškovi koje je tuženik imao pri obradi svakog pojedinog zahtjeva i odobravanju kredita. Naprotiv da su zaista ugovorenom naknadom za obradu zahtjeva i odobravanje kredita "pokriveni", plaćeni stvarni troškovi, tada bi ta naknada bila ugovorena u nominalnom iznosu, a ne u postotku od odobrenog iznosa kredita. Tužitelju očito prilikom sklapanja Ugovora nije uopće objašnjena i predočena struktura troškova ulazne naknade. Radi se o unaprijed formuliranoj odredbi standardnog ugovora i u Ugovoru nije jasno navedeno od čega se sastoji ulazna naknada u iznosu 1,00% od iznosa kredita odnosno najviše 3.000,00 kn, niti je jasno i nedvosmisleno predočena struktura navedenih troškova radi čega je takva ugovorna odredba uzrokovala znatniju neravnotežu obveza na štetu potrošača, iz kojih svih navedenih razloga ugovorena naknada je ništetna ugovorna odredba te je naloženo tuženiku platiti tužitelju utuženi iznos od 398,17 eur sa zateznim kamatama tekućim od 7.3.2007.,jer je tuženik već tada naplatio spornu naknadu (čl. 1111. i čl. 1115 ZOO). Tuženik je nesavjesni stjecatelj pa tužitelj ima pravo na kamate od dana kada je sporna naknada naplaćena odnosno dana iza navedenog dana kako je zatraženo( čl. 2/1 ZPP).

    9. Odredbe u svezi ulazne i tzv. izlazne naknade su protivne i osnovnim načelima obveznog prava poput načela ravnopravnosti stranaka ugovornog odnosa i načelu dužnosti suradnje stranaka u ugovornom odnosu, kao i zabrane zlouporabe prava. Banka- tuženik ugovaranjem ovakvih odredbi narušila je i prekršila navedena načela, iskoristivši poziciju očigledno jače strane u ovom ugovornom odnosu. Sporne odredbe u svakom slučaju uzrokuju značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, a na štetu tužitelja kao potrošača. Stoga je valjalo obvezati tuženika da plati tužitelju i iznos od 657,32 eur sa zakonskim zateznim kamatama od 10.6.2009.do isplate ( tzv. izlazna naknada tj. naknada za djelomičnu prijevremenu otplatu kredita)- čl. 1111 i čl. 1115 ZOO.

    10. Prigovor zastare je neosnovan jer se u ovom slučaju radi o restitucijskom zahtjevu tužitelja da mu tuženik vrati ono što je neosnovano stekao temeljem nepoštenih ništetnih odredbi Ugovora, a kojem zahtjevu prethodi utvrđenje ništetnosti spornih odredbi Ugovora, a što sud odlučuje u ovoj pravnoj stvari i radi čega zastara još nije počela niti teći, a u vezi s čl. 323. st. 1. ZOO.

    11. Slijedom svega navedenog valjalo je u cijelosti prihvatiti tužbene zahtjeve tužitelja i odlučiti kao u izreci.

    12. Kamatna stopa dosuđena je u skladu sa Uredbom o visini stope zatezne kamate (NN 153/04) do 31.12.2007., a od 1.1.2008. kamatna stopa dosuđena je po stopi u smislu čl. 29 st. 2 ZOO (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18) koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a sve u smislu Odluke o eskontnoj stopi HNB (Narodne novine 132/07) do 31.7.2015., a od 1.8.2015. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, a od 1.1.2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a kamate na parnični trošak sukladno odredbi čl. 30 Ovršnog zakona.

    13. Parnični trošak dosuđen je primjenom čl. 154 st. 1. ZPP. (VPS u tužbi radi utvrđenja i isplate 1.055,49 EUR – list 357 spisa – ročište 7.10.2025.) pa je stoga tuženik odbijen sa zahtjevom za naknadom parničnog troška.

    Tužitelju je priznat potrebni trošak:

    - sastava tužbe od 30.4.2025. po Tbr 7/1 - 75 bodova

    - plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 eur po Tbr 1 t 1 TSP

    - sastava podneska od 22.9.2025. po Tbr 8/1 - 75 bodova

    - zastupanja na ročištu 7.10.2025. po Tbr. 9/1 – 75 bodova

    - zastupanja na ročištu 12.11.2025. po Tbr. 9/1 – 75 bodova

    - sudske pristojbe na presudu u iznosu od 19,91 eur tj. ½ sudske pristojbe zbog e komunikacije u svezi čl. 7 tč. 3 ZSP

    - trošak PDV 25% 150,00 eur

    ili ukupni parnični trošak u iznosu od 796,46 eur

    14. Sve je dosuđeno primjenom čl. 155 ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

    U Zagrebu, 10. prosinca 2025.

    Sutkinja:

    Snježana Lukša

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud.

    Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 73 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku-Narodne novine 25/13).

    DNA:

    pun. stranaka

    zvati tužitelja na sudsku pristojbu na presudu VPS 1.055,49 eur

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.