Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26 D

Poslovi broj: K-7/2023-140

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Vanje Petrović kao predsjednice vijeća te sudaca porotnika Ljubice Barulek i Dražena Tureka, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Šagi, u kaznenom predmetu protiv optuženog VE, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. dalje: KZ/11.), u povodu optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu broj KO-DO-47/2022-1. od 7. prosinca 2022., izmijenjene podneskom broj KO-DO-47/2022-64. od 2. siječnja 2025. nakon javne rasprave održane 9. rujna 2025., 28. listopada 2025., 27. studenog 2025. i 10. prosinca 2025. u prisutnosti zamjenika Županijske državne odvjetnice u Varaždinu Gorana Supančića, optuženog VE, branitelja optuženog Davorina Zlatareka, odvjetnika u [adresa] i Marina Hraina, odvjetnika u Varaždinu, 15. prosinca 2025. objavio je, a 10. i 15. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Optuženi VE, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin NE i HE rođene HE, rođen **.**.1997. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, zaposlen u tvrtki Santek Pribislavec, s plaćom oko 800,00 do 900,00 eura, bez imovine, živi u izvanbračnoj zajednici sa TE, otac jednog djeteta u dobi od pet godina, sa završenom srednjom školom za plinskog instalatera, vojsku nije služio, osuđivan presudom Općinskog suda u Čakovcu broj Kov-289/2024. od 28. studenog 2024. zbog kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama iz članka 190. stavka 2. KZ/11. na kaznu zatvora u trajanju od 11 mjeseci koja je zamijenjena radom za opće dobro u trajanju od 660 sati

k r i v je

što je dana 8. rujna 2022., oko 00,10 sati, u Čakovcu, upravljajući osobnim automobilom marke "Renault megane clasic", registarske oznake [registarska oznaka], kolnikom Sajmišne ulice iz smjera Pribislavca u smjeru Čakovca, protivno odredbi članka 199. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama poduzeo vožnju pod utjecajem alkohola s koncentracijom od najmanje 1,22 g/kg apsolutnog alkohola u krvi, svjestan da upravljanjem osobnim automobilom pod takvim utjecajem alkohola i takvom brzinom može ugroziti sigurnost prometa i pristajući na to, postupio protivno članku 53. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer je kolnikom u naselju, na mjestu gdje je prometnim znakom brzina ograničena na 40 km/h, upravljao brzinom od 90,52 km/h, zbog čega je prednjim lijevim dijelom automobila udario u prednji dio bicikla, kojim je pod utjecajem alkohola upravljao EE, krećući se istom, sebi suprotnom kolničkom prometnom trakom, ali iz smjera Čakovca u smjeru Pribislavca, a koji je zbog udara pao na kolnik ispred vozila i potom bio pregažen, pretrpivši razderotinu mekog oglavka, oguljotine i razderotine lica, gornjih i donjih udova, prijelom desnog gležnja, krvni podljev mekog oglavka, višestruke prijelome svoda i baze lubanje, traumatsko krvarenje u meke opne mozga i moždane komore, oteklinu mozga, krv u oba prsišta, serijske prijelome rebara desno i lijevo u više linija, nagnječenje i razdore oba plućna krila, višestruke razdore jetre i prijelome u području zgloba zdjelice i krstačne kosti desno s pomakom, od kojih ozljeda je trenutno umro na mjestu događaja,

dakle, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, a kaznenim djelom prouzročena je smrt jedne osobe,

čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa, izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu opisano u članku 227. stavku 4. u vezi sa stavkom 1. KZ/11.

II. Na temelju odredbe članka 227. stavka 4. KZ/11. optuženi VE se za počinjeno kazneno djelo

osuđuje

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 3 (TRI) GODINE

III. Na temelju odredbe članka 54. KZ/11. u izrečenu kaznu zatvora optuženom VE uračunava se vrijeme oduzimanja slobode i to od 8. rujna 2022. u 3:45 sati do 8. prosinca 2022. u 17:00 sati.

IV. Na temelju odredbi članka 72. stavaka 1. i 3. KZ/11. optuženom VE izriče se sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju koje je 4 (četiri) godine dulje od izrečene kazne zatvora, a u koje vrijeme zabrane upravljanja motornim vozilom mu se na temelju stavka 7. istoga članka uračunava vrijeme privremenog oduzimanja vozačke dozvole od 8. prosinca 2022. pa nadalje.

V. Na temelju odredbe članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (,,Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13., 145/13., 152/14., 70/17.,126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. – dalje: ZKP/08.) nalaže se optuženom VE naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08. u iznosu od 3.886,75 € (tri tisuće osamsto osamdeset šest eura i sedamdeset pet centi) i iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. u iznosu od 500,00 € (petsto eura) u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podnijelo je ovome sudu uvodno citiranu optužnicu, protiv optuženog VE zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa, izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. koja je izmijenjena podneskom broj KO-DO- 47/2022-64. od 2. siječnja 2025.

2. Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnice optuženi VE izjavio je da se ne smatra krivim za počinjenje predmetnog kaznenog djela.

3. U dokaznom postupku uz suglasnost stranaka pročitan je zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu Klasa: 211-08/22-4/27155 od 8. rujna 2022. (list 8 spisa), obrazac medicinske dokumentacije o pacijentu – lista A za doktore medicine TIM 1 - za EE od 8. rujna 2022. (list 9 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta klasa 211-04/22-K/881 od 8. rujna 2022. (list 11 spisa), zapisnik o izvanrednom tehničkom pregledu vozila od 8. rujna 2022. (list 22 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta klasa 211-04/22-K/881 od 8. rujna 2022. (list 23 spisa), zapisnik o očevidu Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu broj Kdr-DO-153/2022 od 8. rujna 2022., pregledan je situacijski plan i fotodokumentacija – mjesto događaja (list 35-105 spisa), pročitan je zapisnik o očevidu broj K-19/2022 od 8. rujna 2022., pregledana je fotodokumentacijom i DVD – osobno vozilo (list 108-118 spisa), pročitana je službena bilješka s lista 148 spisa, zapisnik Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 22. rujna 2022. – toksikološko-okrivljeni-alkohol (list 170-174 spisa), zapisnik Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 20. rujna 2022. – toksikološko-žrtva-alkohol (list 176-180 spisa), zapisnik o obdukciji od 8. rujna 2022. (list 209-213 spisa), zapisnik Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 7. listopada 2022. – toksikološko-okrivljeni-droga (list 224-227 spisa) te zapisnik Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 19. listopada 2022. – toksikološko-žrtva-droga (list 238 spisa), pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka TE, NE, ŠE, RE te o saslušanju sudskog vještaka Stivena Šijaka i Andrine Kopjar od 25. svibnja 2023., pročitan je nalaz i mišljenje provedenog interdisciplinarnog prometno tehničkog i medicinskog vještačenja od 1. studenog 2022., zapisnik o ispitivanju stalne sudske vještakinje Andrine Kopjar od 28. studenog 2022., nalaz biološkog vještačenja iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 13. veljače 2024., zapisnik s provedene rekonstrukcije, dopuna prometnog vještačenja od 26. kolovoza 2024. te očitovanje sudsko medicinske vještakinje od 26. kolovoza 2024. te zapisnik o ispitivanju sudskih vještaka Andrine Kopjar i Stivena Šijaka od 29. studenog 2024., pregledana je snimka nadzorne kamere sa lista 166 spisa, pročitan je nalaz i mišljenje Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ od 13. lipnja 2025., provedeno je kombinirano psihologijsko-psihijatrijsko vještačenje optuženika po prof. psihologije Tihani Kosi i stalnoj sudskoj vještakinji za psihijatriju Mirni Zagrajski-Brkić koje su ispitane na ročištu 27. studenoga 2025. te je tada dopunski ispitan i vještak Stiven Šijak. Pročitani su izvodi iz kaznene i prekršajne evidencije, oba od 5. rujna 2025., optuženik je ispitan, pročitani su zapisnici o ispitivanju osumnjičenika od 8. rujna 2022. i 9. rujna 2022. te su reproducirane snimke tih ispitivanja.

3.1. Druge dokaze sud nije provodio niti su stranke predlagale provođenje drugih dokaza.

3.2. Nakon provedenog dokaznog postupka nedvojbeno je utvrđeno da je optuženik počinio predmetno kazneno djelo na način kako je to navedeno u izreci presude.

4. U svojoj obrani optuženi je naveo da ostaje kod svega što je naveo tijekom ispitivanja u svojstvu osumnjičenika 8. i 9. rujna 2022. te kod navoda od 9. siječnja 2025. Tijekom ispitivanja u svojstvu osumnjičenika naveo je da je tijekom večeri 7. rujna 2022. konzumirao tri pive, prvu oko 19:30, drugu oko 21:00, a treću oko 22:30 do 23:00 sati, te da je bio pod utjecajem alkohola. Upravljao je osobnim vozilom marke "Renault megane clasic", registarske oznake [registarska oznaka], iz smjera [adresa] u smjeru [adresa], i to bliže desnom rubu kolničke trake. Kada je došao na dio ceste kod podvožnjaka u [adresa], vozio je možda brzinom između 50 i 60 km/h, te je na nekih 10 metara uočio bicikl kako leži na kolniku. Odmah je počeo kočiti, ali se nije uspio zaustaviti te je prešao preko bicikla, kojeg nije vukao, i stao nekih 15 metara dalje. Izašao je iz vozila, uključio sva četiri žmigavca na vozilu te je uz pomoć svjetiljke na mobilnom telefonu, budući da je bilo mračno, vidio bicikl, ali i nepomično ljudsko tijelo kako leži na lijevoj strani kolnika, a on se kretao desnom, i to bliže sredini kolnika i bliže [adresa] nego [adresa]. Približio se na udaljenost od dva ili tri metra, vidio je da osoba leži potrbuške, dozvao ju je, ali nije odgovarala, već je bila mrtva. Nije dodirivao tijelo, nije ga micao, a nije niti pomicao bicikl. Bio je uplašen i šokiran te svjestan da je pod utjecajem alkohola, otišao je natrag u vozilo, nazvao je suprugu, moglo je biti oko 00,15 sati, ispričao joj događaj, a tada mu se ispraznio mobitel pa nije mogao nazvati hitnu. Zbog straha i svjestan da je pio, udaljio se od vozila prema trgovini "LIDL", misli da je ugasio svjetla, ali i da je ostavio otvorena vrata automobila, ključ i dokumente u vozilu, koje vozilo od zaustavljanja nije pomicao. Čekao je nekih 10 minuta, po njega je vozilom došao tast, s mjesta na kojem je čekao vidio je samo mjesto događaja, preko kojeg su u međuvremenu prošla neka dva vozila koja se nisu zaustavljala. Kada je po njega došao tast AE, njemu je ispričao što se dogodilo. Otišli su do tastove kuće, tamo je stigao popiti čašu vode, tamo je ubrzo došao i njegov otac NE. Uočili su da je policijsko vozilo došlo u naselje pa je, svjestan da se mora prijaviti, zajedno s ocem, očevim vozilom otišao do policijskog kombija, prepriječivši mu put, te policajcima rekao da je on osoba koja je vozila i ostavila vozilo kod podvožnjaka. S policijskim službenicima se vratio na mjesto događaja, na kojem se provodio očevid i na kojem je proveo 2 ili 3 sata, najviše boraveći u policijskom kombi ju. Poznato mu je da je ograničenje brzine na tome mjestu 40 km/h, jer se često tuda vozi. Radi se o podvožnjaku pa je prije samog podvožnjaka najprije nizbrdica, a nakon podvožnjaka uzbrdica. Te noći bicikl i tijelo, kada se gleda u pravcu njegova kretanja, bili su na nizbrdici. Istaknuo je da je, kada je nailazio, vidio samo bicikl, ne i tijelo, prešao je samo preko bicikla, a tijelo je uočio kasnije, netko drugi ga je morao udariti. Vidio je da je vozilo kojim je vozio oštećeno na lijevoj strani, na bran iku i lijevom svijetlu na braniku. Postojala su neka ranija oštećenja na vozilu. Žao mu je što je otišao i što nije čekao dolazak policije i hitne pomoći, nije htio bježati.

4.1. Na zapisnik od 9. siječnja 2025. je vezano uz svoje navode da je prije prometne nesreće popio tri piva, a da je nakon nje kod svojeg tasta ŽE popio čašu vode naveo je da kod tasta nije pio vodu već je kod njega popio jednu bocu od pola litre pive-Ožujske. Ne zna da li je netko vidio da pije to pivo, moguće tast, malo se odmaknuo kada je pio to pivo, sve se to odigravalo brzo. To pivo je po njegovoj procjeni popio oko 00,30 sati, dakle u vremenu kad je došao do tasta do kada su se išli prijaviti policiji koja je bila u naselju. Pojasnio je da o navedenome nije govorio u svojoj obrani koju je dao u svojstvu osumnjičenika jer ga je bilo strah da si još ne pogorša situaciju. Vezano uz tri pive o kojima je ranije govorio naveo je da je prva bila velika od 0,5 l ožujsko svjetlo pivo, a druge dvije su bile Heineken, radi se o svjetlom pivu u boci 0,4 dcl zapremnine. Tog dana prije te konzumacije alkohola nije konzumirao alkohol.

4.2. Na ročištu 10. prosinca 2025. optuženik je vezano za konfiguraciju terena prije mjesta događaja te na pitanje da li postoji kakvo ograničenje brzine naveo da se radi o otvorenoj cesti, pod time misli da nema naselja, a tek pred sam nadvožnjak nalazi se znak ograničenja 40 km/h. Prije se često vozio tom cestom i znao je za navedeno ograničenje brzine te je uvijek prije dolaska do nadvožnjaka smanjivao brzinu što je činio i predmetne zgode, imao je nogu na kočnici te je naglo počeo kočiti, a prije toga je počeo usporavati. Osjećao se sposobnim voziti s obzirom na količinu alkohola koji je prije vožnje, a tijekom dana popio, nije osjećao omaglicu niti bio umoran, nije imao nikakvih poteškoća i osjećao se sposobnim za vožnju. Žao mu je što se to dogodilo, žao mu je čovjeka, no i dalje se ne smatra krivim.

5. Iz zapisnika o očevidu Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu broj Kdr-DO- 153/2022 od 8. rujna 2022. koji je započeo u 01,50 sati uz prisustvo stalnog sudskog vještaka Stivena Šijaka proizlazi da je mjesto događaja u [adresa], na kolniku Sajmišne ulice, u podvožnjaku poslije željezničkog mosta gledano iz smjera [adresa] u smjeru [adresa], odnosno iz smjera zapada u smjeru istoka. Vrijeme je bilo vedro, bez oborina, a kolnik suh. Na mjestu prometne nesreće nema javne rasvjete. Brzina kretanja vozačima vozila ograničena je prometnim znakom na 40 km/h. Žrtvino mrtvo tijelo, obučeno u majicu crne boje i traper hlače, nalazilo se na sredini kolnika, dok je bicikl bio na desnoj prometnoj traci gledano iz smjera [adresa] u smjeru Prib islavca. Pronađena su oštećenja na prednjem lijevom braniku vozila marke "Renault megane clasic", registarske oznake [registarska oznaka], te tragovi nalik na prskotine krvi na vratima s lijeve strane vozila. Biciklistička staza nije uz kolnik, već je, zajedno s pločnikom, uzdignuta od kolnika i odvojena od njega ogradom. Utvrđeni su tragovi kočenja, mjesto otpalih predmeta sa žrtve i s osobnog vozila i bicikla, oštećenja na vozilu i biciklu, trag struganja bicikla te tragovi nalik na krv na kolniku. Očevidom proveden im na osobnom vozilu kojim je optuženi upravljao utvrđeni su tragovi brisotina na prednjem lijevom dijelu branika, na prednjem lijevom dijelu veznog lima s donje strane, na plastičnoj zaštiti motora s lijeva u desno, na metalnoj kopči s lijeva u desno te na nosaču branika od lijeva na desno. Na mjestu događaja je utvrđeno da je žrtva EE, čije tijelo je na mjestu događaja identificirao otac SE. Izrađena je i fotodokumentacija očevida.

5.1. Iz obrasca medicinske dokumentacije o pacijentu – lista A za doktore medicine TIM 1 - za EE od 8. rujna 2022. proizlazi da je isti nađen mrtav na cesti.

5.2. Iz zapisnika o provedenoj obdukciji od 7. listopada 2022. izrađenog po dr. ĐE proizlazi da je žrtva preminula nasilnom smrću zbog višestrukih ozljeda. Vanjskim pregledom nađene su razderotine mekog oglavka, oguljotina i razderotina lica, gornjih i donjih udova i prijelom desnog gležnja. Unutarnjim pregledom i obdukcijom utvrđeni su krvni podljeva mekog oglavka, višestruki prijelomi svoda i baze lubanje, traumatsko krvarenje u meke opne mozga i moždane komore, otekline mozga, krvi u oba prsišta, serijski prijelomi rebara desno i lijevo u više linija, nagnječenje i razdor oba plućna krila, višestruki razdori jetre i prijelom u području zgloba zdjelice i krstačne kosti desno s pomakom. Navodi se da su opisane višestruke ozljede bile takvog obima i intenziteta da su dovele do smrtnog ishoda.

5.3. Iz zapisnika Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić", Klasa: NK-235-01/22-03/2440, Ur. broj:511-01-114-22-3 od 22. rujna 2022. proizlazi da je optuženik u krvi u trenutku prometne nezgode imao koncentraciju alkohola od najmanje 1,22 g/kg.

5.4. Iz zapisnika Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" Klasa: NK-235-01/22-03/2436, Ur. broj:511-01-114-22-3 od 20. rujna 2022. proizlazi da je žrtva EE neposredno prije smrti bio u tolikoj mjeri pod utjecajem alkohola i to s koncentracijom alkohola u krvi od 2,50 g/kg da su njegove vozačke sposobnosti zbog toga bile bitno smanjene.

5.5. Nalogom broj K-7/2023-34. od 23. studenog 2023. određeno je provođenje vještačenja na okolnost nalaze li se na izuzetim tragovima u vidu prskotina nalik na krv, a koji su izuzeti zapisnikom o očevidu Policijske uprave međimurske, Postaje prometne policije Čakovec broj: 511-21-09/06-K-19/22 od 8. rujna 2022., a koji očevid je vršen na osobnom automobilu registarske oznake [registarska oznaka] biološki tragovi humanog podrijetla dostatni za utvrđivanje DNA profila te ako se nalaze, da se utvrđeni

DNA profil usporedi s nespornim DNA profilom žrtve EE, koji se ima utvrditi iz izuzetog biološkog materijala – krvi žrtve EE, koji je izuzet temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Kir-d-335/2022-2 od 8. rujna 2022., a koji se tragovi čuvaju kod PU međimurske te utvrditi podudarnost ili nepodudarnost.

5.5.1. Iz nalaza i mišljenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" Klasa: NK-235-01/24-02/16, Ur. broj:511-01-113-24-3 od 13. veljače 2024. koji je provodio navedeno vještačenje proizlazi da je obavljena molekularno - genetska analiza nespornog uzorka krvi EE i utvrđen je njegov DNA profil. Molekularno-genetskom analizom dostavljenog traga krvi utvrđen je DNA profil osobe muškog spola koji se u potpunosti podudara s DNA profilom EE. Prema biostatističom izračunu rezultat molekularno-genetske analize je 2.854 x 10[25] puta vjerojatniji ako je istinita pretpostavka da je EE doprinio nastanku navedenog biološkog traga, nasuprot pretpostavci da je nepoznata, nesrodna , nasumično odabrana osoba iz hrvatske populacije doprinijela nastanku opisanog biološkog traga.

6. Iz iskaza svjedokinje TE, izvanbračne supruge VE, proizlazi da ju je predmetnog dana, oko 00,19, nazvao suprug i rekao da se nalazi kod podvožnjaka u Čakovcu, te da je prešao preko bicikla koji je ležao na njegovoj kolničkoj traci, te da je zaustavio automobil i izašao iz vozila kako bi provjerio oštećenje na vozilu, no nije joj govorio o nikakvim oštećenjima. Razgovor je trajao minutu ili dvije. Odmah mu je rekla da još netko mora biti na cesti, da je čudno da samo bicikl leži na cesti na što joj je on rekao da je upalio svjetiljku na mobitelu i da do tog trenutka nije vidio nikoga, samo bicikl. Shvatila je da je krenuo vidjeti ima li nekog na cesti i u jednom trenutku joj rekao da vidi osobu koja leži na cesti. U tom trenutku se preplašio, opet joj je rekao da nije vidio čovjeka, samo bicikl. Rekla mu je da zove hitnu i da pričeka tamo, a da će netko od njih doći. Odgovorio joj je da je popio i da će zbog toga sada njega okriviti, da će povezati njegovu alkoholiziranost s tim čovjekom na cesti i tada je prekinuo poziv. Ona je odmah nazvala oca AE i rekla mu da ode provjeriti što se dogodilo kod podvožnjaka. Navela je da je VE kada ju je nazvao, a prije nego je otišao do osobe koja je ležala na cesti bio smiren, što ne bi očekivala od osobe koja bi neposredno prije pregazila drugu osobu. Činio joj se savjestan. Kada je vidio osobu uhvatila ga je panika. VE je vidjela te večeri prije poziva, bio je kod kuće, ne zna gdje je pio, ali kada je došao navečer nije izgledao pijano. Nakon poziva VE je te noći vidjela kada ga je njezin otac AE dovezao na adresu njezinih roditelja. Kada je VE izašao iz dvorišta nije s njim razgovarala, samo su mu njegov otac, njezin otac i ona govorili da nije smio otići s mjesta događaja. Ne zna zašto je njezin otac dovezao VE. Policiju je prvi puta vidjela u ulici Zvonimira Baloga, kada su oni prošli, došli su njezin otac i VE te NE. NE smirio je VE te je isti pristao da se ili vrati na mjesto događaja ili preda policiji koja je kružila svojim vozilom, tako da su NE i VE ušli u Zoranovo vozilo i sreli se s policijom na način da je NE zaustavio policijski kombi. Ponovila je i da je optuženik na dvorištu ponovio da on nije pregazio čovjeka, već je samo prešao preko bicikla. Zna da se nakon njenog telefonskog razgovora s optuženikom, njegov mobitel ispraznio jer ga je pokušala dobiti, a mobitel nije zvonio. Optuženik joj je uvijek govorio isto, da je naletio na bicikl, a ne na čovjeka. Nikad joj nije rekao da bi čovjek bio na biciklu, u vožnji, kada je došlo do naleta. Rekao joj je da mu automobil nije htio upaliti. Početak poziva je bio u smislu da joj je rekao da nekoga pošalje jer da mu auto neće upaliti jer da se boji da bi netko na tom mjestu mogao "naletiti" na njega.

6.1. Iz iskaza svjedoka NE, optuženikova oca, proizlazi da ga je toga dana, negdje oko 00,30 nazvala TE i rekla da ju je nazvao VE te da joj je rekao da je kod podvožnjaka u Čakovcu pregazio bicikl koji je ležao na cesti i to na kolničkoj traci kojom se VE kretao prema Čakovcu. Nakon tog poziva on je odmah ušao u auto i odvezao se do kuće Silvijinih roditelja. Tamo je već bio VE, a dovezao ga je tast FE. On se nije čuo sa VE. Kada je ugledao VE bio je uznemiren i u panici, ali se smirio. Tada mu je VE rekao da je vozio automobil u vlasništvu svoje majke prema Čakovcu te da je u jednom trenutku, kod podvožnjaka, prešao preko bicikla koji je ležao na njegovoj traci, jer ga je kasno spazio. Auto je zaustavio na uzbrdici podvožnjaka. VE je istog trenutka nazvao TE i rekao joj da je prešao preko bicikla, a kada je pogledao niže prema dolje, bilo je dosta mračno, da je tada vidio da netko leži i to na suprotnoj traci kolnika. Prišao je toj osob i, pogledao je i vidio da se osoba ne miče, vidio je da se radi o muškarcu. Uspaničio se, trčao je gore prema Čakovcu, a tast ga je dovezao do kuće Silvijnih roditelja. On mu je odmah rekao da nije smio napustiti mjesto događaja jer će sada njega okriviti. Priznao je da je pogriješio, te je dobrovoljno ušao u njegov automobil kako bi ga odvezao do mjesta događaja. U automobilu su bili samo on i VE. Vozili su se nekih 600 ili 700 metara, on je tada ugledao policijsko vozilo, zaustavio ih je blicanjem svjetala i rekao im da je VE osoba koja je ostavila auto kod podvožnjaka. Rekao je policajcima da se VE uspaničario, govorio mu je da će mu uzeti vozačku jer je popio tri pive. Svjedok je naveo da je osobno vozilo Renault Megan već od prije imalo oštećenja na haubi, odnosno poklopcu motora, nekih 4 ili 5 pikica veličine nokta na rukama, a ta oštećenja su već postojala kad su kupili vozilo prije 4 ili 5 godina. I na krovu vozila, iza, na strani vozača, blizu vrata, da se nalazilo udubljenje jer je on šakom udario u vozilo prije dvije godine te je na prednjem dijelu nedostajala maskica uz desni far. U svibnju te godine izvršio je popravak podnog dijela automobila iza vozača i suvozačeva sjedala. Što se tiče oštećenja nastalih nakon prelaska preko bicikla i od vučenja bicikla rekao je da je vidio oštećenja na prednjoj maski, odnosno braniku. Nema saznanja od čega bi se na automobilu našli tragovi krvi koji su fiksirani fotodokumentacijom očevida. Naveo je i kako mu je optuženik te noći rekao da je nailaskom na znak počeo smanjivati brzinu, no ne naglo, a kad je vidio bicikl da je tada počeo kočiti time da se nije nadao da bi na tom mjestu u to vrijeme isti tamo mogao biti. Naveo je i da je pregledavao snimku nadzorne kamere koja djelomično prikazuje mjesto događaja te da je čuo zvuk paljenja još jednog automobila koji je vjerojatno bio ispod tog podvožnjaka, a to je po njegovom mišljenju bilo i prije nego što se njegov sin automobilom zaustavio zbog čega sumnja da je to vozilo sudjelovalo u prometnoj nesreći.

6.2. Iz iskaza svjedoka AE proizlazi da ga je nazvala kći TE i rekla mu da ju je zvao optuženik i da joj je rekao da je kod mosta u Čakovcu prešao preko bicikla te ga je zamolila da ode do njega i vidi što se dogodilo. Sjeo je u automobil i krenuo prema tome mjestu u Čakovcu, a tijekom vožnje nazvao ga je VE i rekao mu da se nalazi kod Lidla u Čakovcu na cesti od mosta. Cijelo vrijeme je VE govorio da je prešao preko bicikla te da je kasnije na cesti vidio osobu koja je ležala, a koju je vidio kada je izašao iz vozila. Djelovao mu je uspaničeno, pokušavao ga je smiriti, govorio mu je samo da će ostati bez vozačke jer je popio, no on mu je odgovarao da pusti vozačku, da je bitno da ostane na licu mjesta kako bi se utvrdilo što se dogodilo. Ništa drugo nije govorio. Kada je svjedok došao do mjesta na koje ga je uputio VE preko telefona, već je vidio vozila hitne i policije na licu mjesta. Rekao je VE da zajedno odu do policije na lice mjesta, no on nije htio ići, bio je uspaničen i smo je ponavljao da će izgubiti vozačku, ništa drugo nije govorio. Svjedok mu je tada rekao da će ga odvesti kod sebe kako bi razgovarao s roditeljima. Cijelo vrijeme vožnje VE je ponavljao da je prešao samo preko bicikla te da nije vidio osobu dok nije izašao iz vozila. Kada su došli do kuće u ulici Zvonimira Baloga 32 zatekli su njegovu suprugu i kćer TE, na njegovom dvorištu su već bili i policijski službenici iz dva vozila. Policijski službenici vidjeli su VE, no otišli su, ne zna zašto, a on je otišao u kuću. Poslije je čuo da je NE također došao i da je zajedno s VE u svojem autu otišao na lice mjesta, on NE nije vidio. Ne zna zašto je optuženika vozio svojoj kući, uspaničio se. Naveo je i da mu je u telefonskom pozivu kći rekla i da kada je VE izašao iz vozila da je vidio da na cesti leži čovjek.

6.3. Iz iskaza svjedoka RE, policijskog službenika, proizlazi da je preko radio veze čuo da se dogodila prometna nesreća u Čakovcu kod podvožnjaka pa su se on i kolege OE, JE, UE i PE po nalogu zapovjednika voda ČE uputili u naselje Pribislavec u dio u kojem žive stanovnici romske nacionalnosti, a sve jer su dobili informaciju o registarskim oznakama vozila koje je bilo ostavljeno na mjestu nesreće tako da su sukladno obavijesti OKC-a znali na koju je osobu vozilo registrirano i koja je njezina adresa. Uputili su se do te adrese, radilo se o [adresa] i kraj te kuće su se samo prevezli. Kada su se vozili dalje po naselju susreli su se s osobnim vozilom marke Ford, bijele boje, s kojim su se mimoišli, a po registarskim oznakama koje su provjerili utvrdili su da je auto registriran na istoj adresi [adresa]. Napravili su krug kako bi se vratili na tu adresu, no kada su se kretali ulicom Miroslava Krleže na spoju te ulice s drugom ulicom u obliku slova "T" susreli su se ponovno s vozilom marke Ford bijele boje. Upalili su rotirajuća svjetla i Ford je stao. Iz vozila su odmah sama izašla dva muškarca, vozač i osoba koja je sjedila iza njega, od kojih su zatražili identifikacijske isprave te utvrdili da je vozač bio NE, a ova druga osoba njegov sin, VE. Treća osoba, za koju su utvrdili da je brat od VE ostala je sjediti u automobilu. Kada su NE i VE izašli iz vozila on im je rekao "stop, policija". Kod VE osjetio je miris alkohola. Nakon toga odvezli su VE na mjesto događaja, gdje su bili do kraja očevida, a kasnije su ga i odvezli na vađenje krvi i urina u Županijsku bolnicu u Čakovcu. Pojasnio je da se predmetno vozilo marke Ford uobičajeno kretalo ulicom, a istog su zaustavljali iz razloga što je bilo registrirano na istoj adresi kao i vozilo koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći pa da utvrde tko se u njemu nalazi. Nije se sa sigurnošću mogao sjetiti da li je moguće taj Ford stao sam ili tek kada su upalili rotirajuća svjetla. Kada mu je predočeno da je ranije iskazao da su upalili rotirajuća svjetla i da je Ford stao, naveo je da je vjerojatno onda to i tako bilo. Nadalje, naveo je da se prema smjeru kretanja vozila marke Ford nije moglo zaključiti kuda on namjerava ići obzirom se nalazio u naselju gdje je imalo više mogućnosti kuda krenuti. Pojasnio je i da kada su utvrdili o kojem vozilu se radi da su napravili krug kako bi opet došli do istog te su izvršili provjeru osobe. Optuženik je na navode svjedoka naveo da se kritične zgode njihovo vozilo Ford zaustavilo samo, dakle bez da bi na to ukazivali djelatnici policije te da je on samoinicijativno išao do njih na što je svjedok naveo da to njemu nije djelovalo tako već kao uobičajena procedura zaustavljanja vozila i identificiranja osoba koje su u istome.

7. Iz provedenog interdisciplinarnog prometno-tehničkog i sudskomedicinskog vještačenja – nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka Stivena Šijaka, dipl. ing., i Andrine Kopjar, dr. med., od 1. studenog 2022. proizlazi da nesreća predstavlja frontalni sudar osobnog vozila i bicikla te da se dogodila u naselju Čakovec, Sajmišna ulica kod kbr. 1., dana 8. rujna 2022. oko 00,10 sati, kada su vremenski uvjeti bili noć, vedro, a vrsta i stanje kolnika asfalt, gladak, dobar, suh. U nesreći su sudjelovali VE kao vozač osobnog automobila Renault Megane registarske oznake [registarska oznaka] i BE kao vozač bicikla. Ograničenje brzine je iznosilo 40 km/h. Prometna nesreća predstavlja nalet osobnog vozila Renault vozača VE koji se je kretao kolnikom Sajmišne ulice u naselju Čakovec, iz smjera istoka u smjeru zapada, na biciklista BE koji se je kretao kolnikom iz smjera zapada u smjeru istoka. Smjerovi kretanja osobnog vozila i biciklista su bili nasuprotni, a primarni nalet frontalnog tipa gdje su u primarnom kontaktu bili prednji više lijevi dio branika osobnog vozila sa prednjim pneumatikom bicikla. Prednji lijevi bočni dio vozila se u trenutku naleta nalazio u sebi desnoj, sjevernoj prometnoj traci, na oko 3,15 m od desnog ruba kolnika ili na oko 0,60 m od srednje crte, što znači da je vozilo bilo blago položeno prema sredini kolnika. U trenutku nesreće, bicikl se kretao u sebi suprotnoj lijevoj – sjevernoj prometnoj traci, usmjeren prema sjevernom rubu kolnika, na oko 2,60 m od desnog ruba kolnika ili na oko 1,15 m od srednje crte. Biciklist je u trenutku nesreće upravljao biciklom. Mjesto naleta se nalazi na završetku traga kočenja lijevog kotača osobnog vozila, nakon čega isti trag prelazi u trag struganja bicikla na kolniku, a isto se nalazi na 27,50 + 3,15 L od PTM (početne točke mjerenja). Osi vozila su bile postavljene pod oko 35º.

7.1. Biciklist je izbijen sa bicikla i pada na desnu stranu ispred prednjeg lijevog dijela vozila gdje udara glavom po asfaltu, vozilo ga sabija ispod prednjeg lijevog dijela branika, gura ga po asfaltu uz rotaciju tijela prema lijevoj vanjskoj strani vozila, što pokazuje kut struganja tijela po asfaltu i završni položaj tijela. Vozilo prelazi kotačima preko prsnog koša palog bicikliste. Brzina kretanja osobnog vozila je u trenutku naleta iznosila oko 14,72 m/s ili 52,99 km/h, a brzina u trenutku reakcije kočenja je iznosila oko 25,14 m/s ili 90,52 km/h. Brzina bicikla je iznosila oko 5,63 m/s ili 20,3 km/h. U trenutku nesreće je bio mrak, bicikl je imao prednje svjetlo koje je radilo, što je vidljivo na snimkama videonadzora gdje se jasno vidi svjetlo dinama kod pritiskanja pedale, imao je reflektirajuće elemente s prednje strane bicikla – iznad svjetla, kao i straga, te one na pedalama što je jasno vidljivo na slikama nesreće. Što se odjeće tiče, vozač bicikla je na sebi imao tamnu obuću i odjeću i nije bio opremljen reflektirajućim prslukom.

7.2. Prema nalazu i mišljenju, vozač bicikla i osobno vozilo su ostvarivali vidljivost jedan prema drugom na najmanje 80 m, a s obzirom na podvožnjak koji je napravljen tako da se sudionici u prometu jasno vide vozilima u nailasku čak do 50 m prije dolaska do zaštitne ograde i konstrukcije nadvožnjaka. Samo viđenje prednjeg svjetla na biciklu i reflektirajuće pločice koja je bez aktivnog izvora svjetlosti pod dosegom bilo kakvog izvora svjetlosti vidljiva na 136 m je po prometnom vještaku neupitna. Vozač osobnog vozila je od početka reakcije kočenja do naleta kočio na udaljenosti od oko 27,20 m što je vremenski uz reakciju u noćnim uvjetima vožnje trajalo oko 2,51 s. Za 2,51 s se je vozač bicikla nalazio na oko 14,13 m prije mjesta nesreće. Dakle, vozač je sa reakcijom kočenja počeo kad je biciklist od njega bio udaljen na oko 41,33 m. Vozilo Renault je nakon ostvarene vidljivosti sa biciklistom na udaljenosti od 38,66 m do međusobnog približavanja mjestu reakcije kočenja prošao put od 31,58 m za vrijeme od 1,25 s. Biciklist je u svom prilasku mjestu kad je vozač počeo sa reakcijom kočenja prošao put od oko 7,07 m za vrijeme 1,25 s. Po vještaku Šijaku jasno je da su vozila krečući se različitim brzinama bila vidljiva jedno drugom vremenski za 1,25 s do trenutka kad je vozač osobnog vozila započeo sa reakcijom kočenja, no zbog različitih brzina su u istom vremenskom pomaku ostvarivali različiti prostorni pomak. Ukupno je od trenutka međusobnog viđenja pa do naleta prošlo 3,76 s. Vozač bicikla je od trenutka prolaska srednje crte do naleta prošao put od oko 3,00 m što je vremenski trajalo oko 0,53 s.

7.3. Prema prometnom vještaku zaustavni put forsiranim kočenjem osobnog vozila za brzinu 25,14 m/s ili 90,52 km/h u noćnim uvjetima vožnje iznosi oko 64,79 m. Zaustavni put forsiranim kočenjem osobnog vozila za brzinu 11,11 m/s ili 40 km/h u noćnim uvjetima vožnje iznosi oko 18,26 m. Bočni pomak koji je vozač mogao izvršiti na putu od 41,33 m je iznosio 0,98 m. No vozač osobnog vozila se nije mogao izmaknuti u desnu stranu pošto mu je na toj strani bio povišeni rizol sa sigurnosnim nogostupom, a na lijevoj strani kolnika se nalazio biciklist. Granična brzina na kojoj je vozač kočenjem mogao izbjeći nesreću na putu 41,33 m je iznosila oko 18,50 m/s ili 66,61 km/h, te je upravljajući vozilom dozvoljenom brzinom, kao i svim brzinama ispod 66,61 km/h vozač mogao kočenjem izbjeći nesreću. Praćenjem prometne signalizacije te prilagodbom brzine vožnje ograničenju brzine vozač je mogao izbjeći nesreću. Iz prostorno vremenske analize i tragova kočenja po vještaku je jasno vidljivo da je vozač VE prepoznao opasnost u vidu bicikliste koji se kretao kolnikom prema njemu, te je sa reakcijom kočenja počeo na 41,33 m od mjesta nesreće, no prostorno vremenski pomak ulaska bicikliste od srednje crte do mjesta naleta je bio premali za bilo kakvo izbjegavanje nesreće. Pošto je vozač imao snažnu reakciju forsiranim kočenjem, jasno je da je isti shvatio da vozač bicikla svojim načinom kretanja ili položajem na kolniku ima tendenciju ulaska u njegov prometni tok, ili da postoji mogućnost skretanja bicikla prema njegovom vozilu, no brzina vožnje njegovog vozila je bila prevelika za izbjegavanje nesreće kočenjem, a izmicanje u lijevu stranu je bilo nemoguće zbog bicikliste koji mu je zatvarao put skretanja u lijevo.

7.4. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je vozač bicikla korištenjem pješačko-biciklističke staze mogao izbjeći nesreću, a isto tako i kretanjem uz desni rub kolnika u smjeru vožnje i neulaženjem u suprotnu prometnu traku. Odabirom kretanja bicikla ispod podvožnjaka i to skretanjem u suprotnu prometnu traku vozač BE je izazvao prometni konflikt koji je na kraju rezultirao nesrećom. Iako je na biciklu imao ispravnu svjetlosnu signalizaciju te izvor svjetlosti s prednje strane i reflektirajuću pločicu iznad svjetla, nošenjem reflektirajućeg prsluka vozač bicikla bi dodatno naznačio svoj položaj na kolniku.

7.5. Uzimajući u obzir oštećenja na osobnom automobilu i biciklu, kao i ozljede utvrđene obdukcijom EE prema vještacima se može zaključiti da je do nesreće došlo na način da je osobni automobil Renault svojim prednjim lijevim dijelom udario u prednji dio bicikla kojim je upravljao oštećenik EE. Oštećenik se pri tome nalazio najvjerojatnije u fazi destabilizacije nižeg položaja (tj. nije bio u uspravnom položaju). Nakon toga dolazi do pada biciklista s biciklom te nastavno do povlačenja tijela bicikliste i bicikla pod vozilo pri čemu je biciklist pregažen u području gornjeg dijela tijela te je tom prilikom zadobio i ozljede utvrđene obdukcijom; potom je vučen vozilom po kolniku. Dakle, ozljede oštećenika EE utvrđene obdukcijom isti je zadobio prilikom pada s bicikla i pregaženja osobnim automobilom Reanult Megane. Uzrok smrti su mnogostruke ozljede, a koje su bile takvog intenziteta i karaktera da su dovele do smrtnog ishoda, a koju nikakva stručna medicinska pomoć ne bi mogla otkloniti.

7.5.1. Vještakinja Andrina Kopjar je na zapisnik od 28. studenog 2022. pojasnila da su ozljede oštećenika bile takvog intenziteta i trajanja da su dovele do trenutne smrti . Također, vezano uz fazu oštećenika destabilizacije nižeg položaja objasnila je da je oštećenik bio na biciklu, ali ne u uspravnom položaju, već u nekom prignutom položaju, ali i dalje vozeći bicikl te je tek nakon toga pao s bicikla.

7.6. Prilikom usmenog iznošenja nalaza i mišljenja na zapisnik od 25. svibnja 2023. na pitanje da li može navesti koje su ozljede nastale uslijed pada s bicikla, a koje su nastale uslijed pregaženja vještakinja Kopjar je navela da navedeno nije moguće iz razloga što su ozljede opsežne, a mogu i nastati i jednim i drugim mehanizmom nastanka istih.

7.7. Vještak Stiven Šijak pojasnio je da tragovi fiksirani na zapisniku o očevidu ukazuju na točno mjesto naleta automobila na osobu koja je bila na biciklu koji je ostavio trag gume prednjeg kotača, a nastavni tragovi koji su također fiksirani ukazuju na daljnje kretanje tijela žrtve do mjesta gdje je u konačnici zatečeno. Dakle, ta pozicija žrtve posljedica je ranijeg navedenog naleta automobila na bicikl, eventualni kasniji kontakt s tijelom žrtve na tom mjestu nekog drugog vozila s tehničkog aspekta nije moguće utvrditi obzirom za to nema tragova. Nadalje, pojasnio je da oštećenja na biciklu te oštećenja na vozilu kojim je upravljao optuženik ukazuju na to da je bicikl bio u voznom položaju u trenutku naleta. Da je bicikl bio opterećen sa osobom koja je upravljala njime, da je bio vožen, da pokazuje prije svega oštećenje prednjeg kotača bicikla, takozvani klin što je vidljivo na fotografijama očevida. Navedeni klin posljedica je kontakta prednjeg kotača bicikla sa vozilom u dijelu vidljivom na fotografijama s lista 73 spisa, dakle, branik vozila u dijelu na koji ukazuju dvije strelice vidljivo je također na listu 74 spisa. Nastavno na navedenu činjenicu ukazuje i položaj otpalog sjedišta bicikla te trag sabijanja prednjeg pneumatika bicikla označen kao trag broj 4 vidljiv kao na fotografiji s lista 50 spisa, dakle, nakon naleta vozila na bicikl i savijanja prednjeg pneumatika automobil u jednom periodu gura bicikl u suprotnom smjeru te pneumatik bicikla ostavlja ovakav trag. Obzirom je bicikl bio ukošen u smjeru vozila prednjim kotačem to je i ovaj trag zakošen, a kako je to vidljivo na fotografiji. Vještak je naveo da je ovakva situacija uobičajena za ovakve prometne nesreće. Naveo je i kako je sudjelovao u izvođenju očevida te su na licu mjesta predmetni bicikl i vozilo stavili u sudarni položaj što je jasno ukazalo na raniju konstataciju. Kasnije kada je izvršen očevid na vozilu također je došao u prostore Policijske uprave radi provjere oštećenja podvozja vozila te su tada još jednom vozilo i bicikl stavljeni u sudarni položaj, a na što ukazuju fotografije s lista 97 do 99 spisa.

7.8. Sudsko-medicinska vještakinja Andrina Kopjar je navela da smatra da su tragovi na lijevom bočnom dijelu vozila – biološki tragovi nalik na krv odnosno tkivo moguće posljedica pregaženja žrtve te da potječu od iste obzirom da je žrtva pala na desnu stranu. Navela je i da isključivo temeljem ozljeda evidentiranih na žrtvi ne može zaključivati o tome da li je žrtva upravljala biciklom, odnosno da li je bicikl bio u uspravnom ili nekom drugom položaju no istaknula je da se evidentirane ozljede uklapaju u mehanizam nastanka istih kako o tome govori prometno tehnički vještak slijedom čega su i dali zajedničko mišljenje.

7.9. Nadalje, prometno tehnički vještak Stiven Šijak je naveo da tragovi na vozilu na kojima zasniva svoje mišljenje jesu ranije navedeni trag pneumatika bicikla na braniku vozila nastavno, dio prednje maske vozila uz desno prednje svjetlo koje nedostaje, a koje je pronađeno na kolniku, trag broj 15 vidljiv na fotografijama s lista 63, 64 spisa, nastavno, temeljem otpale registarske pločice s vozila kao trag 13 isto tako na temelju svih oštećenja prednjeg branika u njegovom lijevom dijelu. Druga oštećenja vozila, primjerice ovo označeno na poklopcu motora, vidljivo su bila starija te ih nije uzimao u obzir. Vezano uz mehanizam naleta naveo je da se tu ne radi o tipičnom mehanizmu kada dolazi do odbacivanju žrtve na poklopac motora, nastavno na vjetrobransko staklo, ovo upravo iz razloga, a na što je ukazala sudsko medicinska vještakinja, da je žrtva na biciklu bila u prignutom stanju, odnosno zaključuje da je biciklist sa kolničkog traka skretao prema vozilu optuženika te u tom lijevom skretanju tijelom bio pognut i nagnut u desnu stranu. Dakle, bicikl je bio više uspravan, usmjeren na lijevu stranu, a tijelo žrtve nagnuto u desnu stranu. Ovo iz razloga jer za slučaj da bi tijelo na biciklu bilo uspravno tada bi došlo do nabačaja tijela na poklopac motora.

7.10. Naveo je i da se predmetni prometni znak ograničenja brzine od 40 km/h nalazi na cca 28 metara od mjesta naleta na žrtvi, a iako izgledom ne upućuje na to, ovo područje se tretira kao naseljeno mjesto. Pojasnio je i da je trag kočenja zapisnikom o očevidu evidentiran kao trag 1 i 2 međutim, i prije tog vidljivog traga kočenja, kako je vidljiv na fotografijama s lista 47 spisa na očevidu je bio zabilježen još slabiji trag, a sve navedeno da upućuje da je i prije evidentiranog traga 1 vozač bio u fazi kočenja. Dakle, opasnost je percipirao još ranije, a moguće je da je to bila reakcija i na prometni znak. Obzirom na brzinu bicikla s kojom je raspolagao naveo je da se u trenutku reagiranja kočenjem optuženika biciklista nalazio na 14,13 metara od mjesta nesreće, dok je njegov bočni pomak u kolničku traku ovdje optuženika bio u duljini od 3 metra i trajao je 0,53 sekunde. S tehničkog stajališta ne može govoriti o načinu kretanja bicikliste, a prije ovog bočnog pomaka na traku optuženika. Postoji mogućnost da se u tom trenutku biciklista mogao nalaziti uz desni rub svog kolničkog traka te je mogao krećući se od desnog ruba svog kolničkog traka doći do mjesta naleta što je vremenski iznosilo 1,51 sekundi, a prostorno ovih 14,13 metara. Primarni uzrok ove nesreće po vještaku je prelazak bicikliste na suprotni kolnički trak. Naveo je da evidentirani tragovi te njegov nalaz i mišljenje upućuju na to da je u takvoj situaciji optuženik pravovremeno reagirao na percipiranu opasnost štoviše da je bio u fazi kako je naveo pripreman na kočenje ili prikočavanje što drži posljedicom percipiranja moguće opasnosti, no do naleta je došlo zbog premalog prostornog vremenskog pomaka od ulaska bicikliste u prometnu traku vozača, a i zbog činjenice da nalet nije mogao izbjegavati skretanjem u desno jer se radilo o podvožnjaku te uzdignutom desnom rubniku kolničke trake kojom se kretao optuženik.

8. Nakon rekonstrukcije na mjestu događaja 6. lipnja 2024. kojoj su prisustvovali, vještaci su dopunili svoje nalaze i mišljenja vezano uz pitanje sabijanja tijela bicikliste ispod vozila, kao i brzine sabijanja, te segmentiranja faze sabijanja tijela. Prometni vještak naveo je da je prvi kontakt između vozila ostvaren sa prvim pneumatikom bicikla i prednjim lijevim dijelom branike. Bicikl je zaustavljen u svojem kretanju i dolazi do loma naplatka bicikla i ulaska branika vozila u kotač bicikla, tijelo bicikliste je potisnuto prema naprijed i snažno sabijeno lomom kotača bicikla prema dolje. Kod sabijanja kotača bicikla nastaje klinasto utisnuće. Ukupna sudarna brzina dvaju tijela s obzirom na njihove mase iznosi: brzina osobnog vozila je u trenutku primarnog kontakta iznosila oko: 14,72 m/s ili 52,99 km/h; brzina bicikla je u trenutku primarnog kontakta iznosila oko 5,63 m/s ili 20,3 km/h; masa vozila i vozača je iznosila oko 1175 kg; masa bicikliste i bicikla je iznosila oko 85 kg, osi vozila su bile postavljene pod oko 35º. U sabijanju je tijelo bicikliste oslonjeno rukama na upravljač snažno potisnuto prema dolje i dobiva obodnu brzinu vozila mnogo veće mase i gravitacijski pad. Cijeli sudarni proces do udara glave u asfalt je trajao oko 120 ms. U prvih 40 ms je sabijen kotač i tijelo bicikliste je snažno potisnuto prema dolje, pri čemu valja napomenuti da se je vozač bicikla čvrsto držao za upravljač bicikla, jer bi inače tijelo imalo drugu tendenciju nabačaja na poklopac motora, a i bicikl bi imao drugu tendenciju odbačaja. Težište bicikliste pada desno od težišta bicikla što biciklistu sabija na desnu stranu, a bicikl se naginje na lijevu. U 80 ms je tijelo bicikliste potisnuto do razine branika i poklopca motora, biciklist moguće lijevom rukom udara po poklopcu motora, a glava i gornji desni dio tijela imaju tendenciju pada malo ispred prednjeg kotača. Bicikl je zahvaćen do prednje osovine kotača čiji otisak je na prednjem braniku i počinje potiskivanje bicikla unazad. U 120 ms tijelo bicikliste počinje s podvlačenjem pod vozilo, a glava udara po asfaltu. Bicikl je nakon zahvata s prvom osovinom još zarotiran do udarca u pedalu kad je odbačen.

8.1. Na zapisnik od 29. studenog 2024. vještak Šijak je vezano za dopunu nalaza i mišljenja od 26. kolovoza 2024. pojasnio da skica prikazuje naletni položaj u trenutku nesreće, a činjenicu da u nalazu piše da cijeli sudarni proces do udara glave traje oko 120 ms je izračunao. Naime, ako visinu glave ili udaljenost s koje je glava biciklista udarila na asfalt i koja se na biciklu nalazi na oko 1,70 -1,80 metara podijelimo sa izračunato obodnom brzinom biciklista u padu od 14,95 ms dobit ćemo 120 ms. Bicikl je zaista zahvaćen po prednjem kotaču što je ostavilo materijalni trag otiska pneumatika bicikla na braniku osobnog vozila, potisnut je unazad što je ostavilo materijalni trag brisotine na asfaltu, tijelo bicikliste je snažno zarotirano prema asfaltu i moguće je da je djelomično udarilo po prednjem dijelu motora jer su po njemu ostale ogrebotine i strugotine koje je fiksirala policija na očevidu. U vrijeme naleta na poklopac motora ili do poklopca motora je izračunao na osnovu visine na kojoj se isti nalazi , a to je 0,8-09 m od tla. Naveo je i da je skicom nemoguće točno prikazati totalnu dinamiku kretanja kao na filmu pa svaka animacija, čak i ona računalna zahtijeva ulazne parametre dinamike tijela koju opet diktira osoba koja stvara animaciju.

8.2. Vezano uz pitanje porijekla tragova žrtve na lijevoj bočnoj strani auta sudsko medicinski vještak Andrina Kopjara navela je da su uvidom u zapisnik od obdukcije utvrđene na glavi žrtve dvije rane razderotina promjera 3,5 i 5 cm i to tjemeno – zatiljno. Meki oglavak predstavlja prokrvljeni dio tijela koji nakon ozljeđivanja jako krvari. Prometno tehničkim vještačenjem te na slikama je vidljivo da je nakon primarnog kontakta bicikla i prednjeg lijevog djela vozila došlo od pada žrtve na tlo pri čemu je isti udario glavom. Glava se u tom trenutku nalazila izvan gabarita vozila te je nakon pada tijelo odvučeno u podvozje vozila pri čemu je i zarotirano te je iz gore navedenih rana došlo do prskanja krvi po lijevoj strani vozila. U slučaju da su te rane zadobivene prije navedene nesreće iz tih rana se krv ne bi u tolikom obimu izlijevala. Zaključuje da su sve navedene rane utvrđene vanjskim pregledom žrtve svježe zaživotne pa tako i navedene ozljede glave.

8.3. Vještak Šijak je u vezi obodne brzine naveo da je tu riječ o brzini tijela u rotaciji, dakle postoji centar rotacije i obodni krajnji dio tijela u rotaciji gdje je brzina i najveća. Na pitanje da li se obodna brzina i način njezina izračunavanja primjenjuje i u slučajevima i kao što je ovaj kad nije došlo direktno do udara u tijelo već u bicikl kojim je oštećenik upravljao vještak Šijak je naveo da je u izračunu obodnu brzinu računao upravo prema onom otisnuću na pneuamtiku bicikla koji je kružnog oblika te je kod izračuna uzeo trećinu otisnuća felge bicikla što u njegovom izračunu predstavlja 2 Pi/3. Ovakav izračun bi bio pod uvjetom, a kako je to utvrdio u dopuni nalaza da se žrtva čvrsto držala za upravljač bicikla pa je stoga došlo i od takvog kretanja , da se opustio od bicikla kretanje ne bi bilo istovjetno.

8.4. Na pitanje branitelja Davorina Zlatareka koliki bi vremenski odmak od ranije navedenih ozljeda glave bio potreban da za slučaj naknadne rotacije tijela dođe do predmetnih tragova krvi zabilježenih na vozilu optuženika s lijeve strane vještakinja Andrina Kopjar je navela da nije moguće govoriti o točnom vremenskom periodu. Ponovila je da su sve ove ozljede koje su utvrđene vanjskim pregledom i obdukcijom vitalne. Prema materijalnim tragovima proizlazi da tijelo žrtve nije bilo u dva navrata pregaženo, naime ozljede ne upućuju na to, a kada ju se pita da li je takva situacija bila moguća ukoliko bi se ta pregaženja dogodila u nekom kratkom roku navela je da na takvo pitanje ne može dati odgovor. Nakon što joj je predočena foto dokumentacija koja prikazuje položaj tijela žrtve kritične zgode vještakinja Andrina Kopjar navela je da u istome na leđnom dijelu nisu vidljivi tragovi pregaženja, ponovila je da su sve ozljede bile zaživotne i da opseg istih ukazuje na trenutnu smrt ili nastup smrti u vrlo kratkom vremenu u čemu se ne može preciznije odrediti pa drži da bi neke naknadne ozljede kao posljedice naknadnog pregaženja bile ozljede koje se ne bi mogle smatrati zaživotne.

8.5. Nadalje, vještak Stiven Šijak je naveo da tragovi zabilježeni na licu mjesta temeljem kojih je dao prostornu i vremensku analizu, posebno tragovi krvi struganja tijela žrtve i položaj tijela žrtve u konačnici ukazuju na dinamiku o kakvoj je dao nalaz. Da li je na samom mjestu gdje je tijelo žrtve zatečeno moguće isto bilo pregaženo naveo je da položaj tijela ne ukazuje na to da bi nekakvim dodatnim pregaženjem bilo raznošeno od mjesta gdje se našlo nakon prvog naleta. Da li je moguće bilo pregaženo bez takvog raznošenja nije mogao odgovoriti.

8.6. Vještak Šijak je naveo i da je poznat položaj bicikliste u trenutku naleta kao i kut pod kojim je biciklist ulazio na mjesto nesreće. Put od 3 m ili 0,53 sekundi vremenski se odnosi na prostorni vremenski pomak bicikliste od srednje crte do mjesta naleta. Na pitanje o čemu sve ovisi pomak vozila vještak je naveo da ovisi o tome da li je vozilo kretano ili kočeno, kakvo je stanje podloge te psihofizičke sposobnosti vozača. Brzina kretanja ima utjecaj na mogućnost izmicanja vozila što znači da ako se prolazi veći prostorno vremenski pomak kod veće brzine tada samo vrijeme reakcije trzanja odgovara 0,3 sekunde, dobiva veći kut, a i ostali prostorni pomak dobiva veći kut. Kod veće brzine prolazi se veći vremenski pomak.

9. Iz nalaza i mišljenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" Klasa: NK-235-01/25-02/669 Ur.broj: 511-01-114-25-4 od 13. lipnja 2025. proizlazi da se prema navodu optuženog o količini, vrsti i dinamici pijenja alkoholnih pića sa zapisnika od 9. siječnja 2025 (0,5 l ožujske svijetle pive u 19:30, te dvije Heineken svijetle pive od 0,4 l, jedna u 21:00, druga oko 22:30 do 23::00 te 0,5 l ožujske oko 0:30 sati) može izračunati maksimalna teoretska koncentracija apsolutnog alkohola u krvi imenovanog nakon resorpcije alkohola u krvotok. U ovom slučaju ona iznosi 1,14 g/kg za količinu popijenu prije prometne nesreće. Takva koncentracija nije realna jer bi se postigla trenutnim unosom ukupne količine alkohola koju sadrže navedena pića u njegov krvotok, a ne resorpcijom kroz probavni sustav koja traje neko vrijeme, za koje se već dio alkohola i metabolizira i eliminira iz krvotoka. Taj izračun služi jedino za okvirni izračun na temelju izjave o piću i određuje koncentraciju alkohola u krvi koja je teoretski najveća moguća nakon konzumacije navedene količine alkoholnih pića, dakle stvarna koncentracija nikako ne može biti veća, a realno je uvijek manja, nekada i značajno. Kako je optuženik sva 3 piva popio polagano, u pravilnim razmacima kroz 3,5 sata, a do nesreće je od početka pijenja proteklo ukupno 4 sata i 40 minuta, za to vrijeme se eliminiralo najmanje 0,47 g/kg ukoliko imenovani eliminira minimalnih 0,1 g/kg kroz sat vremena (prosječan faktor eliminacije je 0,15 g/kg kroz sat vremena dok je kod osoba sklonih učestaloj konzumaciji alkohola još i veći). Kako je već navedeno, stvarna maksimalna koncentracija alkohola u krvi manja je od teoretske i zbog resorpcijskog deficita, te bi u ovom slučaju iznosila oko 0,91 g/kg, a oduzimanjem još i eliminiranih 0,47 g/kg koncentracija u trenutku nesreće iznosila bi najviše 0,24 g/kg i imenovani bi bio trijezan, a do trenutka vađenja krvi, ta količina alkohola bi se u potpunosti eliminirala iz krvotoka. Dakle, u trenutku vađenja krvi mogla bi biti prisutna jedino određena koncentracija od jednog piva "Ožujsko" popijenog nakon nesreće. Ona bi kod imenovanog postigla najveću koncentraciju 0,35 g/kg oko 01:10 sati, a do trenutka vađenja zaostalo bi još najviše 0,15 g/kg.

9.1. Ukoliko se izračun započne jedinim sigurnim podatkom (dobivenim referentnom metodom za mjerenje apsolutnog alkohola u krvi), a to je koncentracija apsolutnog alkohola u krvi 0,99 g/kg u trenutku vađenja krvi (u 02:30 sati), retrogradnim preračunom dobiva se koncentracija u trenutku prometne nesreće 1,22 g/kg koja je navedena u mišljenju od 22. rujna 2022.

9.2. Uzevši u obzir i izjavu koju je optuženik dao na raspravi 9. siječnja 2025. o popijenom jednom "Ožujskom" pivu od 0,5 l nakon nesreće, oko 00:30 sati, od gore navedene koncentracije mora se odbiti 0,35 g/kg te tako izračunatoga koncentracija u trenutku prometne nesreće iznosi 0,87 g/kg. Osoba pri koncentraciji 0,87 g/kg apsolutnog alkohola u krvi nalazi se u stanju lakše pripitosti (0,51 - 1,00 g/kg). Za vozača kažemo da je pripit i relativno nesposoban za sigurnu vožnju. Pri stanju pripitosti (0,50 – 1,50 g/kg apsolutnog alkohola u krvi) javlja se blaža euforija, povećava se komunikativnost i brbljavost, uz osjećaj povećanog samopouzdanja i pretjerane samouvjerenosti.

9.3. Nadalje, u nalazu i mišljenju navodi se da alkoholiziranost općenito izaziva poremećaje u sposobnosti percepcije (poteškoće u zaprimanju osjetilnih podražaja), motorici, reakcijama, ponašanju, a u višim koncentracijama može dovesti i do poremećaja svijesti. Djelovanje alkohola na percepciju primjećuje se u blažem obliku već kod trijeznih osoba s koncentracijom alkohola u krvi od 0,3 g/kg kad se počinje javljati usporenje prijenosa svjetlosnih impulsa vidnim živcima što se očituje smanjenjem oštrine vida. Pri nešto višoj koncentraciji počinje slabiti i dubinski vid. tj. sposobnost procjene udaljenosti između predmeta i predmeta u pokretu, koja je izrazito oslabljena već pri koncentraciji od 1,0 g/kg. Narušava se i sposobnost akomodacije oka na svjetlost i tamu, pa se produžuje oporavak oka nakon "zasljepljivanja". Također počinje slabiti i opažanje zvučnih signala. Stanje lakše pripitosti karakterizirano je također i nekim općim promjenama, koje su posljedica depresivnog djelovanja alkohola na moždanu koru čime biva oslabljen njen kočeći efekt na niže moždane strukture. Stoga se faza koja počinje porastom koncentracije iznad 0,5 g/kg pa sve do 1,3 g/kg naziva faza stimulacije zbog svojih glavnih simptoma.

9.4. Najznačajnije promjene se događaju upravo u domeni ponašanja pa je tako vozač pod utjecajem alkohola dobro raspoložen postaje nekritičan, slobodniji u ponašanju i, zbog početne euforije, povećava mu se lažno samopouzdanje te precjenjuje svoje vozačke sposobnosti. To rezultira sve subjektivnijim procjenama, neodgovornošću i gotovo uvijek bržom i rizičnijom vožnjom od dozvoljene uz ignoriranje prometnih propisa, dok su istovremeno vozačke sposobnosti ipak blaže smanjene. Oslabljena je i razina pažnje pa se vozač teže usredotočuje na vožnju. Pritom je mogućnost procjene opasnosti i rizika u prometu otežana ili pogrešna, a posebno se to odnosi na mlade, još neiskusne vozače.

9.5. Alkoholiziranost također produžuje i vrijeme reakcije vozača, no pri ovim nižim koncentracijama to se prvenstveno odnosi na složene refleksne radnje. Reakcijsko vrijeme prosječnih zdravih i trijeznih osoba iznosi 0,50 – 1,50 sekundi, a optimalno 0,75 sekundi. S obzirom da je kod optuženika do početka reakcije kočenja prošlo 1,25 s to je još uvijek u prihvatljivom rasponu. Pri koncentraciji 0,87 g/kg apsolutnog alkohola u krvi opća vozačka sposobnost se smanjuje, ali budući su promjene najizraženije u psihičkoj sferi, a nešto manje u osjetilnim i motornim funkcijama, najveća opasnost za sigurnu vožnju leži u smanjenoj kritičnosti i smanjenoj svijesti o utjecaju takve koncentracije alkohola u krvi na vozačke sposobnosti. Na temelju istraživanja, nesposobnost za sigurno upravljanje motornim vozilom pri toj koncentraciji iznosi 79% pa zato i govorimo da je vozač relativno nesposoban za sigurnu vožnju. Kao granicu apsolutne nesposobnosti za sigurnu vožnju smatra se koncentraciju od 1,30 g/kg i više, pri kojoj ona iznosi 100%.

9.6. Nadalje, navodi se da vjerojatnost nastanka prometne nezgode sa smrtnim ishodom pri toj alkoholiziranosti veća je 5 puta nego da je vozač u trijeznom stanju. Slijedom svega dosad navedenog, zaključuje se da alkoholiziranost tog stupnja nije velika no njen značaj za nastanak prometne nesreće ipak postoji, no nikako nije njen jedini uzrok. Utjecaj na vožnju bio bi prvenstveno u vidu smanjene kritičnosti i osjećaja povećane sposobnosti vozača što je u pravilu poticaj za bržu i rizičniju vožnju. Istodobno, zbog početnih poremećaja vida, moguća je otežana procjena udaljenosti, ali i bočnog razmaka. S toksikološkog stajališta većina osoba pri navedenim koncentracijama okvirno reagira istim promjenama u organizmu, a tumačenje individualnih manifestacija ulazi u domenu vještačenja specija lista psihijatra.

10. Radi utvrđivanja konkretnog utjecaja utvrđene koncentracije alkohola na optuženog VE u vrijeme nastanka prometne nesreće 8. rujna 2022. oko 00,10 sati, odnosno djelovanja alkohola na njegovu vozačku sposobnost, percepciju i promjene u psihičkoj sferi određeno je psihologijsko-psihijatrijsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji Mirni Zagrajski-Brkić, dr.med. i prof. psihologije Tihani Kosi.

10.1. Iz nalaza i mišljenja navedenih vještakinja proizlazi da psihologijska obrada upućuje na ispitanika čije intelektualne sposobnosti su u širim granicama normale, nižih apstraktnih sposobnosti, no urednih specifičnih kognitivnih funkcija, očuvane pažnje, obrade informacija te perceptivno-motoričke organizacije. Nisu utvrđeni indikatori organske disfunkcije, niti značajnija psihopatologija ličnosti. Na planu ličnosti prevladavaju površniji i rigidniji obrasci mišljenja, s nefunkcionalnim ponašanjima u smjeru štetne uporabe alkohola. U stresnim situacijama, moguća je redukcija samokontrole i socijalnog prosuđivanja, što može pridonijeti neadekvatnim i impulzivnim reakcijama.

10.2. Nadalje, iz nalaza i mišljenja proizlazi da se kod optuženika ne nalaze kriteriji za dijagnozu bilo kojeg težeg duševnog poremećaja, nisu nađena odstupanja u psihičkim funkcijama koja bi ukazivala na mogućnost postojanja razvijene tolerancije na alkohol u sklopu ovisnosti o alkoholu. Ne nalaze se kriteriji ovisnosti o bilo kojem psihoaktivnom sredstvu. Nema promjena u smislu psihoorganske izmijenjenosti niti primarne duševne nerazvijenosti, odnosno intelektualnih teškoća. Ne nalaze kriterije klinički izraženog poremećaja ličnosti. Prisutne su naglašenije crte ličnosti i ponašanje na razini zlouporabe alkohola. Nisu nađeni pokazatelji koji bi ukazivali na postojanje različitosti u reagiranju na alkohol od većine populacije. Prema podacima toksikološkog vještačenja kod ispitanika moguće su koncentracije alkohola od 0,87 g/kg i prema ranije dostupnim podacima od 1,22 g/kg. Obje koncentracije se odnose na raspon od 0,5-1,5 g/kg koncentracije alkohola koji zovemo pripito stanje.

10.3. Utjecaj navedenih koncentracija alkohola na vozačku sposobnost, percepciju i promjene u psihičkoj sferi kod VE očituju se kroz prisutnost povišenog raspoloženja, smanjenje samokritičnosti po pitanju utjecaja alkoholiziranosti, vjerojatna je povećana sklonost rizičnijem ponašanju u vožnji, vjerojatna je smanjena mogućnost samoprocjene, te su moguće smetnje percepcije.

10.4. Na raspravi je na pitanje kako alkoholiziranost utječe na optuženikovu neadekvatnu procjenu rizika vještak psiholog Tihana Kosi navela da alkoholiziranost dodatno smanjuje mehanizme inhibicije, sposobnosti planiranja i razumijevanja nekakvih složenijih situacija. Dodatno se može reagirati naglo, nepromišljeno i rizično. Na pitanje kako bi se to manifestiralo na sudjelovanje u prometu vještakinja je navela da bi se to manifestiralo kroz manju sigurnost u vožnji, rizičniju vožnju i slabije upravljanje svojim ponašanjem, a što vrijedi teoretski, a može se primijeniti i na konkretnu situaciju.

11. Nakon provedenih toksikološkog i psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja i nakon što su mu prezentirani rezultati tih vještačenja dopunski je na raspravi ispitan prometni vještak Stiven Šijak. Na pitanje branitelja Davorina Zlatareka, uzevši u obzir činjenice koje je utvrdio prilikom postupka i na samoj rekonstrukciji, da li je vezano uz samu prometnu situaciju, način reagiranja, vrijeme reagiranja, tragove kočenja i ostale parametre u postupanju tijekom vožnje optuženika došlo do nekih odstupanja anomalija i slično u odnosu na potencijalnog vozača koji nije bio pod nikakvim utjecajem alkohola, vještak Šijak je naveo da s obzirom na način reakcije, smjer i položaj tragova kočenja te način uočavanja moguće opasnosti na kolniku, nije bilo nikakve razlike niti odstupanja od načina ponašanja kretanja vozača koji nije pod utjecajem alkohola, opasnost je uočena, poduzeto je forsirano kočenje bez zanošenja.

Nije bilo nekih većih odstupanja.

12. Pregledane su i snimke nadzorne kamere (list 166) te je iz prve snimke u 00:18:35 vidljivo zaustavljanje vozila koje se kretalo iz smjera Pribislavca prema Čakovcu, neposredno nakon zaustavljanja tog vozila nailazi iz istog smjera još jedno vozilo koje zaobilazi to vozilo i nastavlja se kretati. Na zaustavljenom vozilu pale se svjetla i sva četiri pokazivača smjera te se isto više puta pokušava upaliti sve do isteka predmetne snimke. Pregledom druge snimke u vremenu 00:23:52 te 00:25:55 vidi se i čuje ponovni pokušaj paljenja automobila, a u 00:27:00 vidljiv je prolazak automobila iz smjera Čakovca prema Pribislavcu bez zaustavljanja, uz usporavanje time da konfiguracija terena i domet kamere ne omogućava vidljivost na daljnje kretanje tog automobila. Pregledom obje snimke nije vidljivo kretanje bicikliste prije događaja.

13. Sud je kao vjerodostojnu prihvatio svu materijalnu dokumentaciju u spisu te su kao objektivni i stručni prihvaćeni i nalazi i mišljenja o svim provedenim vještačenjima tim više što na materijalnu dokumentaciju i rezultate provedenih vještačenja nije bilo primjedbi. Osim toga vještaci Stiven Šijak i dr. Andrina Kopjar su više puta i usmeno vrlo iscrpno obrazložili svoje nalaze i mišljenja.

14. Iz obrane optuženika u odnosu na optužni akt sud utvrđuje nespornim da je optuženik dana 8. rujna 2022. oko 00,10 sati, u Čakovcu, upravljao osobnim automobilom marke "Renault Megane clasic", registarske oznake [registarska oznaka], kolnikom Sajmišne ulice iz smjera Pribislavca u smjeru Čakovca, da je poduzeo vožnju pod utjecajem alkohola i da je znao da je na tom mjestu prometnim znakom brzina ograničena na 40 km/h. U tome dijelu sud prihvaća obranu optuženika jer je u tome dijelu sukladna materijalnoj dokumentaciji u spisu i provedenim vještačenjima.

15. Sve druge okolnosti su sporne, sporno je s kojom je koncentracijom apsolutnog alkohola u krvi optuženik poduzeo vožnju da li od najmanje 1,22 g/kg kako ga se tereti ili manjom, sporno je je li upravljao brzinom od 90,52 km/h kako ga se tereti ili onom od 50 do 60 km/h kako tvrdi, radi li se o kolniku u naselju ili se ne radi o naselju, da li je zbog vožnje pod takvim utjecajem alkohola i takve brzine prouzrokovao prometnu nesreću i na koji način, da li je prednjim lijevim dijelom automobila udario u prednji dio bicikla kojim je upravljao EE, je li zbog udara isti pao na kolnik ispred vozila i potom bio pregažen te da li je uslijed toga zadobio ozljede od kojih je trenutno preminuo na mjestu događaja ili je optuženik prešao preko bicikla koji je ležao na kolniku bez da je imao kontakt s EE.

15.1. Vezano uz konzumaciju alkohola optuženik prilikom iznošenja obrane tijekom prethodnog postupka nije spominjao da bi konzumirao alkohol nakon prometne nesreće, tek je na raspravi spomenuo tu okolnost zbog čega je i provedeno toksikološko vještačenje na okolnost utvrđenja koncentracije alkohola u krvi u trenutku prometne nesreće, a prema navodima optuženika o vrsti, količini i dinamici ispijanja alkoholnih pića. Međutim, sud ne prihvaća navode optuženika da je konzumirao alkohol, jednu pivu, i nakon prometne nesreće u kući svoga tasta jer ti njegovi navodi nisu potvrđeni niti jednim drugim dokazom čak niti iskazima svjedoka TE, AE i NE koji su svi bili s optuženikom kod AE i nitko od njih nije naveo da bi tada optuženik pio pivu pa su optuženikovi navodi o tome očito usmjereni na umanjenje kaznenopravne odgovornosti. Slijedom navedenog, sud iz rezultata provedenog vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "lvan Vučetić" od 13. lipnja 2025. koji su izračun započeli jedinim sigurnim podatkom (dobivenim referentnom metodom za mjerenje apsolutnog alkohola u krvi), a to je koncentracija apsolutnog alkohola u krvi 0,99 g/kg u trenutku vađenja krvi (u 02:30 sati) da se retrogradnim preračunom dobiva koncentracija u trenutku prometne nesreće 1,22 g/kg koja je navedena i u mišljenju toga Centra od 22. rujna 2022.

15.1.2. Pri tome valja navesti, čak i kada bi se uzela u obzir optuženikova izjava sa rasprave od 9. siječnja 2025. o popijenom jednom "Ožujskom" pivu od 0,5 l nakon nesreće, oko 00:30 sati pa kada bi se od ranije navedene utvrđene koncentracije odbilo 0,35 g/kg tako izračunata koncentracija u trenutku prometne nesreće iznosi 0,87 g/kg po mišljenju Centra i takav vozač je pripit i relativno nesposoban za sigurnu vožnju (kao i onaj s koncentracijom od 1,22 g/kg) jer se u stanju pripitosti, a koja postoji u rasponu od 0,50 – 1,50 g/kg apsolutnog alkohola u krvi, javlja blaža euforija, povećava se komunikativnost i brbljavost, uz osjećaj povećanog samopouzdanja i pretjerane samouvjerenosti.

16. Iz prometnog dijela interdisciplinarnog vještačenja i zapisnika o očevidu mjesta događaja Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu broj Kdr-DO-153/2022 od 8. rujna 2022. sa situacijskim planom i fotodokumentacijom sud nedvojbeno utvrđuje da je optuženik upravljao vozilom kolnikom u naselju brzinom od 90,52 km/h na mjestu gdje je prometnim znakom brzina ograničena na 40 km/h. Iako je i sam prometni vještak naveo da se vizualno ne čini da se radi o naselju to područje se tretira kao naselje, što je optuženik zasigurno i znao jer je i sam naveo da je često tuda prolazio tim više što je znao i da je na tom području brzina ograničena na 40 km/h.

17. Optuženik osporava da bi vozilom pregazio žrtvu no iz rezultata interdisciplinarnog prometno-tehničkog i medicinskog vještačenja — nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka Stivena Šijaka, dipl. ing., i Andrine Kopjar, dr. med. i svih njegovih usmenih i pisanih dopuna te zapisnika o očevidu mjesta događaja Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu broj Kdr-DO-153/2022 od 8. rujna 2022. sa situacijskim planom i fotodokumentacijom, zapisnika Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja lvan Vučetić” od 13. veljače 2024. i zapisnika s provedene rekonstrukcije od 6. lipnja 2024. ) sud utvrđuje da predmetna prometna nesreća predstavlja frontalni sudar osobnog vozila, kojim se optuženik kretao svojom kolničkom trakom, i bicikla, kojim se žrtva EE kretao u sebi suprotnoj kolničkoj traci, da je upravljao biciklom, u prignutom položaju, nagnut na sebi desnu stranu na što upućuje zakošeni trag sabijanja prednjeg kotača bicikla (trag broj 4), oštećenja prednjeg kotača bicikla, tzv. 'klin”, oštećenja na braniku vozila, i to trag pneumatika bicikla, utisnuće navoja osovine kotača, puknuće branika zbog naleta pedale bicikla, položaj otpalog sjedala bicikla, oštećenja prednje maske vozila uz desno prednje svjetlo te otpala registarska pločica, a upravo zbog takvog prignutog položaja u vožnji biciklom nije došlo do žrtvinog nabacivanja na vjetrobransko staklo vozila. Nadalje, iz navedenih dokaza sud utvrđuje da je optuženik prednjim lijevim dijelom branika svojeg vozila udario u prednji pneumatik žrtvina bicikla, bicikl zaustavljen u kretanju, slomljen je njegov naplatak, branik vozila je ušao u kotač bicikla, žrtvino tijelo je potisnuto prema naprijed i snažno sabijeno lomom kotača prema dolje udesno, jer se žrtva čvrsto oslanjala rukama na upravljač bicikla, u suprotnom bi, kao što je već navedeno, došlo do nabačaja njezina tijela na poklopac motora, a i bicikl bi drukčije bio odbačen. Žrtva je potom izbijena s bicikla, pala je na svoju desnu stranu, ispred prednjeg lijevog dijela vozila, glavom je udarila u asfalt, rukom moguće po poklopcu motora, a potom je sabijena ispod prednjeg lijevog dijela branika, vozilo je prešlo kotačima preko žrtvina prsnog koša, potom je gurana po asfaltu, uz rotaciju tijela prema lijevoj vanjskoj strani vozila na što upućuje trag struganja tijela po asfaltu i očevidom mjesta prometne nesreće utvrđeni završni položaj žrtvina tijela nakon rotacije, koji je prema vještacima posljedica naleta optuženikova vozila. Takav mehanizam žrtvina pada i ozljeđivanja osim vještaka potvrđuju i rezultati molekularno-genetske analize kojom je utvrđeno prisustvo krvi EE na vratima s lijeve strane vozila kojim je optuženik upravljao, a koje je posljedica prskanja krvi iz dviju zaživotnih razderotina tjemeno-zatiljno na žrtvinoj glavi, a koje su jako krvarile. Pri tome se napominje da je sudskomedicinska vještakinja više puta pojasnila da se radi o zaživotnim ozljedama jer u suprotnom krvarenje ne bi bilo takvo da su te ozljede zadobivene ranije, odnosno, da su prouzročene post mortem.

17.1. Dakle, iz navedenog sud utvrđuje da je neuvjerljiva i suprotna provedenim dokazima obrana optuženika da je svojim vozilom samo pregazio žrtvin bicikl položen na kolnik s obzirom na pronalazak i identifikaciju žrtvine krvi na optuženikovom vozilu kao i činjenicu bi u slučaju pregaženja samo bicikla tragovi pronađeni na optuženikovom vozilu i žrtvinom biciklu te zaustavni položaj bicikla i žrtvina tijela bili drugačiji. Također, sud iz vještačkog nalaza i mišljenja utvrđuje i da ne postoje tragovi koji bi upućivali da je postojao kontakt nekog drugog vozila sa žrtvinim tijelom niti za dvostruko pregaženje jer nisu nađeni tragovi da bi tijelo žrtve bilo raznošeno na mjestu prometne nesreće.

17.2. Nadalje, iz vještačkog nalaza i mišljenja sud utvrđuje da se optuženik u trenutku reakcije kočenjem kretao brzinom od oko 90,52 km/h, a u trenutku naleta brzina je iznosila 52,99 km/h, optuženik je kočio na putu od oko 27,20 m do mjesta naleta, a znak ograničenja brzine postavljen je na 28 m od mjesta naleta, zbog čega sud zaključuje da optuženik brzinu nije smanjivao zbog prometnog znaka, kako je to naveo u svojoj obrani. Prema rezultatima provedenog vještačenja nije bilo moguće utvrditi točan način žrtvina kretanja prije naleta, nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi njezino kretanje uz desni rub svoje kolničke trake i skretanje na optuženikovu traku no vještačenjem je sa sigurnošću utvrđen žrtvin bočni pomak od središnje kolničke linije do mjesta naleta, koji je trajao 0,53 sekunde. Bicikl je iznad prednjeg svjetla, straga i na pedalama imao reflektirajuće elemente pa su optuženik i žrtva bili vidljivi jedan drugome na udaljenosti od 80 m. Optuženik je počeo kočiti kada je žrtva bila udaljena od njega oko 41,33 m, dakle, bez kočenja se nakon uočavanja žrtve na 80 m prema njoj kretao nekih 1 sekundu, i to nepromijenjenom, na tom dijelu ceste nedozvoljenom brzinom jer je u trenutku kočenja vozio 90,52 km/h, a što je 50,52 km/h veća brzina od dopuštene.

17.3. Iz rezultata provedenog vještačenja sud utvrđuje da bi optuženik kočenjem izbjegao nesreću da se kretao dozvoljenom brzinom od 40 km/h, kao i svim brzinama ispod 66,61 km/h jer nalet nije mogao izbjeći izmicanjem, zbog čega je brzina kojom se nedozvoljeno kretao bila prevelika za jedino moguće izbjegavanje nesreće kočenjem.

17.4 Slijedom svega navedenog sud utvrđuje da je optuženi upravljajući vozilom brzinom od 90,52 km/h u dijelu naseljenog mjesta, na kojem je brzina postavljenim prometnim znakom ograničena na 40 km/h, povrijedio članak 53. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22. dalje: ZOSPC), a upravo zbog takve brzine nije uspio izbjeći nalet na žrtvu, na koji je način izazvao prometnu nesreću u cestovnom prometu sa smrtnom posljedicom.

18. Sud iz ranije spomenutih toksikoloških vještačenja te nalaza i mišljenja provedenog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja utvrđuje da je optuženik upravljao nedozvoljenom brzinom zbog stanja alkoholiziranosti u vrijeme počinjenja kaznenog djela.

18.1. Naime, iz rezultata toksikološkog vještačenja sud utvrđuje da alkoholiziranost općenito, a na temelju nalaza i mišljenja vještakinja Mirne Zagrajski Brkić te Tihane Kosi od 20. listopada 2025., dopunjenog 27. studenog 2025. što se može primijeniti i na konkretnog optuženika jer kod njega nisu nađeni pokazatelji koji bi ukazivali na postojanje različitosti u reagiranju na alkohol od većine populacije, izaziva poremećaje u percepciji (poteškoće u zaprimanju osjetilnih podražaja), utječe na dubinski vid (procjenu udaljenosti između predmeta i predmeta u pokretu, što bi ovdje moglo biti žrtvino kretanje na biciklu). Pri stanju pripitosti, koje postoji u intervalu od 0,50 do 1,50 g/kg (što je ovdje slučaj kod optuženika) osoba je relativno nesposobna za sigurnu vožnju, jer se, uz ostalo, javlja povišeno raspoloženje te osjećaj povećanog samopouzdanja i pretjerane samouvjerenosti. Najznačajnije promjene su u domeni ponašanja, smanjuju se mehanizmi inhibicije, osoba postaje nekritična, povećava mu se lažno samopouzdanje (smanjena je svijest o utjecaju koncentracije alkohola na vlastite vozačke sposobnosti), precjenjuje svoje vozačke sposobnosti, a što rezultira neodgovornošću i gotovo uvijek manje sigurnom, bržom i rizičnijom vožnjom od dozvoljene, uz ignoriranje prometnih propisa. Oslabljena je i razina pažnje pa se osoba teže usredotočuje na vožnju, a mogućnost procjene opasnosti i rizika u prometu je otežana ili pogrešna (vjerojatnost nastanka prometne nesreće je 5 puta veća od situacije sudjelovanja trijeznog vozača u prometu).

18.2. Iz rezultata spomenutog psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja sud utvrđuje i da utjecaj koncentracije alkohola na vozačku sposobnost, percepciju i promjene u psihičkoj sferi kod optuženika se očituju kroz prisutnost povišenog raspoloženja, smanjenje samokritičnosti po pitanju utjecaja alkoholiziranosti, vjerojatna je povećana sklonost rizičnijem ponašanju u vožnji, vjerojatna je smanjena mogućnost samoprocjene, te su moguće smetnje percepcije. Dodatno se smanjuju mehanizmi inhibicije, sposobnosti planiranja i razumijevanja nekakvih složenijih situacija. Dodatno se može reagirati naglo, nepromišljeno i rizično, manju sigurnost u vožnji, rizičniju vožnju i slabije upravljanje svojim ponašanjem.

19. Slijedom navedenog, sud utvrđuje da je nedozvoljena brzina kojom je optuženi upravljao vozilom i zbog koje je izazvao prometnu nesreću u neposrednoj vezi s njegovom alkoholiziranošću jer je upravo zbog nje imao smanjenu mogućnost samoprocjene, moguće smetnje percepcije (procjena udaljenosti), nije poštivao prometne propise vozio je rizičnije te znatno brže i to 50,52 km/h više od dozvoljenog. Upravljajući vozilom pod utjecajem alkohola optuženik je nedvojbeno povrijedio članak 199. stavak 2. ZOSPC-a, jer je vozilom u prometu na cesti upravljao pod utjecajem alkohola s koncentracijom iznad 0,50 g/kg.

20. Iako je prometni vještak Stiven Šijak naveo da s obzirom na način reakcije optuženika, smjer i položaj tragova kočenja te načina uočavanja moguće opasnosti na kolniku nije bilo nikakve razlike niti većih odstupanja od načina ponašanja kretanja vozača koji nije bio pod utjecajem alkohola, da je opasnost uočena, poduzeto je forsirano kočenje bez zanošenja, sud smatra da isto nije odlučno jer uzročnost nije samo pitanje trenutne reakcije na uočenu opasnost, već sveukupnost postupanja vozača u konkretnoj prometnoj situaciji. U konkretnoj prometnoj situaciji je nedvojbeno utvrđeno da je optuženik zbog stanja pripitosti vozio nedozvoljenom brzinom, bez kočenja se nakon uočavanja žrtve na 80 m prema njoj kretao nekih 1 sekundu, i to nepromijenjenom, na tom dijelu ceste nedozvoljenom brzinom, a u trenutku kočenja ( kada je žrtva od njega bila udaljena 41,33 m) je vozio 90,52 km/h, što je 50,52 km/h veća brzina od dopuštene zbog koje brzine kočenjem kao jedinim mogućim načinom nije mogao izbjeći nalet na žrtvu.

21. Nadalje, ako je optuženik samo prešao preko bicikla položenog na cesti kako to tvrdi, nije jasno zašto, kada je uočio, kako i sam navodi beživotno tijelo, nije odmah zvao hitnu pomoć ili policiju ili rekao supruzi s kojom se čuo da ih zove ili pokušao zaustaviti druga vozila što bi bilo sasvim logično i očekivano od svake prosječne osobe. Neistiniti su njegovi navodi da to nije učinio jer mu se nakon razgovora sa suprugom ispraznio mobitel s obzirom da je svjedok AE naveo da ga je, nakon što je krenuo po njega, optuženik nazvao i rekao mu točnu lokaciju gdje da dođe po njega. Neuvjerljivi i neživotni su optuženikovi navodi da je s mjesta događaja otišao jer se uspaničio da će zbog alkoholiziranosti ostati bez vozačke dozvole. Sud utvrđuje da je cjelokupno postupanje optuženika bilo usmjereno na napuštanje mjesta prometne nesreće, a kako bi izbjegao kaznenu odgovornost. Naime, iz snimaka video- nadzora jasno je vidljivo da više puta bezuspješno pokušavao pokrenuti zaustavljeno vozilo, zatim, umjesto da zove hitne službe, zove suprugu da pošalje nekog po njega, a potom se udaljava od mjesta događaja i čeka svog tasta da dođe po njega, koji ga potom odvozi svojoj kući. Netočno je i da se sam predao policijskim službenicima jer je svjedok RE, čiji iskaz sud u potpunosti prihvaća s obzirom da isti nema nikakva motiva lažno svjedočiti, naveo da su policijski službenici, postupajući po svojim ovlastima tražeći osobu koju se dovodilo u vezu s prometnom nesrećom, zaustavili vozilo u kojem se nalazio optuženik.

21.1. Uznemirenost optuženika koju su opisivali svjedoci TE, AE i NE, a obzirom na opisane radnje po ocjeni suda bila je upravo posljedica činjenice što je optuženik pregazio žrtvu te strah da će biti uhićen. Iskaze navedenih svjedoka sud je prihvatio samo u dijelu koji su suglasni ranije navedenim utvrđenjima suda. Sud nije prihvatio njihove iskaze u dijelu u kojem navode da im je optuženik rekao da je pregazio samo bicikl bez kontakta s žrtvom jer je za očekivati da bi tada i netko od tih svjedoka nazvao hitnu pomoć ili policiju, AE bi došao na mjesto prometne nesreće, ne samo na mjesto gdje je pokupio optuženika, a sve kako bi se potvrdili optuženikovi navodi. Međutim, nitko od svjedoka to nije učinio, štoviše, poduzimali su radnje kako bi zaštitili optuženika što jasno upućuje da im je optuženik rekao što se stvarno dogodilo. Napominje se i kako je svjedokinja TE navela da ju je optuženik prvo obavijestio da je pregazio bicikl te da ne vidi vlasnika bicikla, da ga je našao tek obilaskom i da se onda uspaničio što je suprotno navodima samog optuženika koji je naveo da je suprugu nazvao nakon što je pregazio bicikl i uočio beživotno tijelo žrtve. Svjedok NE opisao je kako su se oni sami obrat ili policiji no isto je suprotno navodima svjedoka RE. Ako je optuženik doista imao tu namjeru nije jasno zašto se onda nije obratio policiji kada su se kružeći po naselju zaustavili pokraj tastove kuće, gdje se tada nalazio. Osim toga, radi se o supruzi, ocu i tastu optuženika čiji iskazi su pristrani i očito usmjereni k otklanjanju kaznenopravne odgovornosti optuženika.

22. Iz medicinske dokumentacije, zapisnika o obdukciji te mišljenja sudskomedicinske vještakinje sud utvrđuje da je žrtva EE u prometnoj nesreći zadobio razderotinu mekog oglavka, oguljotine i razderotine lica, gornjih i donjih udova, prijelom desnog gležnja, krvni podljev mekog oglavka, višestruke prijelome svoda i baze lubanje, traumatsko krvarenje u meke opne mozga i moždane komore, oteklinu mozga, krv u oba prsišta, serijske prijelome rebara desno i lijevo u više linija, nagnječenje i razdore oba plućna krila, višestruke razdore jetre i prijelome u području zgloba zdjelice i krstačne kosti desno s pomakom, od kojih ozljeda je t renutno umro na mjestu događaja.

23. Što se tiče subjektivnog odnosa počinitelja prema djelu, sud utvrđuje da je optuženik kao svaka prosječna i poslovno sposobna osoba u vrijeme kada još nije bio pod utjecajem alkohola mogao shvatiti značenje svog postupanja i vladati svojom voljom. Znao je da mu predstoji vožnja, te da, zbog svoje alkoholiziranosti, može ugroziti druge sudionike u prometu pa je na to pristao. Isto tako je znao da je na predmetnom mjestu prometnim znakom brzina ograničena na 40 km/h i da upravljajući brzinom većom od dopuštene može ugroziti druge sudionike u prometu pa je na to pristao. Time je u odnosu na ugrožavanje drugih sudionika u prometu optuženik postupao s neizravnom namjerom, svjestan da, upravljajući vozilom pod utjecajem alkohola i nedozvoljenom brzinom može ostvariti obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu pa pristajući na to, dok se nastupjela posljedica – prouzročena smrt jedne osobe, ima pripisati njegovom nehaju.

24. Stoga je, na opisani način, provedenim dokazima sud našao nedvojbeno utvrđenim da je optuženik kritične zgode, kao sudionik u cestovnom prometu, kršeći propise o sigurnosti prometa i to odredbu članka 199. stavka 2. ZOSPC-a i odredbu članka 53. stavka 1. ZOSPC-a, izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi te time prouzročio smrt jedne osobe, čime je ostvario bitna obilježja kaznenog djela iz članka 227. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. KZ/11., za koje kazneno djelo je proglašen krivim i osuđen.

25. Pri izboru vrste i mjere kazne, sud je utvrdio okolnosti na strani optuženika koje utječu da kazna po vrsti ili mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti).

25.1. Sud je olakotnim optuženiku cijenio činjenicu što do počinjenja ovog kaznenog djela nije kazneno osuđivan te da je otac jednog djeteta koje je dužan uzdržavati, kao i izrazito veliki doprinos žrtve nastanku predmetne prometne nesreće s obzirom da je žrtva sudjelovala u prometu s koncentracijom alkohola u krvi od 2,50 g/kg zbog čega su njegove vozačke sposobnosti bile bitno smanjene te žrtvino kršenje prometnih propisa koji je nesreću mogao izbjeći korištenjem pješačko-biciklističke staze i kretanjem u desni rub kolnika ne ulaženjem u suprotnu prometnu traku.

25.2. Optuženiku je otegotnim cijenjena činjenica što je prometnu nesreću prouzrokovao kršeći čak dvije odredbe ZOSPC-a, znatan stupanj koncentracije alkohola u krvi od najmanje 1,22 g/kg, koji alkohol je nekritički konzumirao kroz više sati iako je znao da će upravljati vozilom te vožnja brzinom 50,52 km/h većom od dopuštene kroz naseljeno mjesto. Otegotnom je cijenjena i činjenica što je optuženik pobjegao s mjesta nesreće bez da je uopće pokušao provjeriti vitalne znakove na žrtvi kao i da nije pozvao niti hitnu pomoć niti policiju na koji je način pokazao izrazitu razinu neosjetljivosti prema žrtvi, neodgovornosti za vlastite postupke i nemogućnost suočavanja s njihovim posljedicama.

25.2.1. Nadalje, otegotnim mu je cijenjena i činjenica što je tijekom trajanja ovog kaznenog postupka pravomoćno osuđen zbog kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama iz članka 190. stavka 2. KZ/11. pa iako se ne radi o istovrsnom kaznenom djelu, isto upućuje na to da činjenica vođenja ovog kaznenog postupka optuženika nije odvratila od počinjenja novog kaznenog djela čiji zaštitni objekt je zdravlje ljudi.

25.3. Također, sud je uzeo u obzir i činjenicu da je preminula osoba u dobi od 43 godine pa je imajući na umu naprijed iznijete okolnosti te vodeći računa o stupnju krivnje (neizravna namjera) i o svrsi kažnjavanja, kao i propisanoj kazni za ovo kazneno djelo (od 3 do 15 godina zatvora) sud je optuženom VE za počinjeno kazneno djelo, na temelju odredbe članka 227. stavka 4. KZ/11., izrekao kaznu zatvora u trajanju od tri godine, ocjenjujući da je izrečena kazna u tako odmjerenom trajanju prikladna za ostvarenje svrhe kažnjavanja te da u dostatnoj mjeri izražava društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te će utjecati na optuženika, a i na druge građane da ne čine kaznena djela, kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja.

26. Optuženiku je na temelju odredbe članka 54. KZ/11. u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme oduzimanja slobode i to od 8. rujna 2022. u 3:45 sati do 8. prosinca 2022. do 17:00 sati.

27. Ocjenjujući da znatan stupanj alkoholiziranosti optuženika, brzina kojom je upravljao kritične zgode i bijeg s mjesta nesreće upućuju na opasnost da će optuženik upravljajući motornim vozilom ponovno ugroziti sigurnost prometa, sud je optuženiku na temelju odredbi članka 72. stavaka 1. i 3. KZ/11. izrekao sigurnosnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju koje je 4 (četiri) godine dulje od izrečene kazne zatvora, a u koje vrijeme zabrane upravljanja motornim vozilom mu se na temelju stavka 7. istoga članka uračunava vrijeme privremenog oduzimanja vozačke dozvole od 8. prosinca 2022. pa nadalje.

27.1. Naime, ocjena je suda da je, radi otklanjanja opasnosti od ponovnog ugrožavanja prometa, optuženika potrebno na određeno vrijeme isključiti iz prometa, na koji način će se ujedno pojačati i učinci izrečene kazne.

28. S obzirom da je optuženik proglašen krivim te imajući na umu da je mlada, radno sposobna i zaposlena osoba, s plaćom od 800,00 do 900,00 eura mjesečno sud je na temelju odredbe članka 148. stavka 1. ZKP/08. naložio optuženom CE da naknadi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08. u iznosu od 3.886,75 (tri tisuće osamsto osamdeset šest eura i sedamdeset pet centi) koji trošak se odnosi na trošak provedenog toksikološkog vještačenja od 7. listopada 2022. u iznosu od 54,42 eura te od 19. listopada 2022. u iznosu od 54,42 eura, trošak provedene obdukcije u iznosu od 218,99 eura i 79,63 eura, trošak izrade nalaza i mišljenja po vještakinji Andrini Kopjar u iznosu od 180,08 eura, trošak izrade nalaza i mišljenja po vještaku Stivenu Šijaku u iznosu od 228,28 eura, oba od 28. studenog 2022., trošak policijskog postupanja od 8. rujna 2022. u iznosu od 112,66 eura, trošak prijevoza pokojnika u iznosu od 188,47 eura, zbrinjavanje pokojnika u iznosu od 191,12 eura, trošak provedenog toksikološkog vještačenja od 22. rujna 2022. u iznosu dva puta po 99,54 eura, trošak provedenog biološkog vještačenja u iznosu od 856,86 eura, trošak dopune vještačenja po Andrini Kopjar u iznosu od 150,26 eura, trošak dopune vještačenja po Stivenu Šijaku u iznosu od 339,95 eura, oba vezano uz prisustvovanje rekonstrukciji, trošak usmene dopune nalaza i mišljenja na raspravi 29. studenog 2024. po Andrini Kopjar u iznosu od 63,85 eura, trošak provedenog toksikološkog vještačenja od 13. lipnja 2025. u iznosu od 168,00 eura, trošak provedenog psihologijsko psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 709,27 eura, te trošak dopune tog vještačenja u iznosu od 91,31 eura što sveukupno iznosi 3.886,75 eura.

28.1. Naloženo mu je da naknadi i trošak iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. u iznosu od 500,00 € (petsto eura) koji je odmjeren sukladno složenosti i trajanju postupka, a sve u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude.

29. Slijedom svega izloženog, odlučeno je kao u izreci.

Varaždin, 15. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća:

Vanja Petrović

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude žalbu mogu podnijeti stranke i branitelj u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu na broj KO-DO-47/2022

2. Optuženi VE

3. Branitelj optuženika Davorin Zlatarek, odvjetnik u Čakovcu

4. Branitelj optuženika Marino Hrain, odvjetnik u Varaždinu

5. Oštećeni SE