Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-2571/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Marka Pribisalića kao predsjednika vijeća, Lucije Lasić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i dr. sc. Lidije Vojković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupa punomoćnik Mate Kačan, odvjetnik iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4792/2022-28 od 16. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 10. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i u točki II. izreke potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4792/2022-28 od 16. lipnja 2025.
II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom je suđeno:
"I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, isplatiti tužitelju, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, iznos od 1.130,69 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 08. kolovoza 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
II. Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva za iznos od 3.891,79 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 08.08.2022. do isplate, kao neosnovan.".
2. Protiv te presude žali se tužitelj, pobijajući istu izrijekom u cijelosti, dok iz sadržaja žalbe proizlazi kako istu pobija u točki II. izreke zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - u nastavku ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i tako u cijelosti prihvati tužbeni zahtjev.
3. Tuženik je dostavio odgovor na žalbu u kojem pobija žalbene navode tužitelja i predlaže da se žalba odbije kao neosnovana, a tuženiku naknadi trošak žalbenog postupka.
4. Žalba nije osnovana.
5. Nakon što je prvostupanjska presuda ispitana u okviru ovlaštenja iz članka 365. stavka 2. ZPP ovaj je sud utvrdio kako u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredba parničnog postupka na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, a nije ostvarena ni povreda iz članka 354. stavka 2. točke 11) ZPP, na koju je tužitelj izrijekom poziva, jer pobijana presuda nema takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
6. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., kao osiguratelja štetnika ĐN, za naknadu ukupnog iznosa od 5.022,48 eura, odnosno 70% iznosa isplaćenog udovici osiguranika tužitelja, sada pokojnog NN na ime obiteljske mirovine u razdoblju od 1. srpnja 2020. do 30. lipnja 2022.
7. Nije sporno kako se 15. studenoga 1987. dogodila prometna nesreća koju je sa doprinosom od 70% skrivio SN upravljajući motornim vozilom osiguranim kod tuženika, te je u toj prometnoj nesreći smrtno stradao osiguranik tužitelja HN, a uslijed toga je njegovoj udovici KN priznato pravo na obiteljsku mirovinu.
8. Suprotno pravnom shvaćanju tužitelja, pravilno je stajalište prvostupanjskog suda po kojem je za odluku o zahtjevu tužitelja mjerodavna odredba članka 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, - u nastavku ZOOP) koji je bio na snazi u vrijeme pojedinih isplata koje su predmet ovog postupka. Takvo stajalište zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u nizu svojih odluka (primjerice Rev-5292/2019 od 16. lipnja 2020., Rev-388/2018 od 25. kolovoza 2020., Rev-909/2021 od 8. rujna 2021., Rev- 1067/2012 od 12. srpnja 2017., Rev-768/2022 od 11. srpnja 2023.).
9. Prema članku 116. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14) Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, pa ovaj sud prihvaća stajalište Vrhovnog suda po kojem je za odluku o sporu kojeg pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika, o čemu se radi u ovoj pravnoj stvari, radi povratka iznosa koje je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplatio svom osiguraniku, odnosno članovima njegove obitelji, mjerodavno materijalno pravo Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, točnije u trenutku kada su izvršene isplate mirovine.
10. Prvostupanjski je sud, kako proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, financijskim vještačenjem utvrdio kako je iznos isplaćene obiteljske mirovine udovici sada pokojnog NN u utuženom razdoblju za 1.130,69 eura viši od iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, a to utvrđenje tužitelj žalbom ne osporava, pa je pravilno prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo, konkretno odredbu članka 27. stavka 3. ZOOP, kada je taj iznos dosudio tužitelju, a u preostalom dijelu, za iznos od 3.891,79 eura, odbio tužbeni zahtjev.
11. Zbog izloženog, dakle, žalba tužitelja nije osnovana, pa je po odredbi članka 368. stavka 1. ZPP presuđeno kao u izreci pod I.
12. Zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka je odbijen jer taj trošak nije bio potreban u smislu članka 155. stavka 1. ZPP.
Split, 10. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća
Marko Pribisalić