Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Josipa Jelačića 3

Bjelovar

K-21/2025-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru po sucu Gregoru Sakradžiji, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Jasmine Kuštelega, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženice LF, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 6. u vezi st. 2. i 1. Kaznenog zakona (KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru KO-DO-384/2024-1 od 18. listopada 2024., nakon održane javne rasprave u prisutnosti zamjenice ODO u Bjelovaru Valentine Zoroje, branitelja Tihomira Volića, odvjetnika iz Bjelovara, oštećenika VF, opunomoćenika oštećenika Kreše Štefeka, odvjetnika iz [adresa] i optuženice, 8. prosinca 2025., a objavljene u prisutnosti zamjenice ODO u Bjelovaru Valentine Zoroja, branitelja Tihomira Volića, odvjetnika iz Bjelovara, opunomoćenika oštećenika Kreše Štefeka, odvjetnika iz Zagreba i optuženice dana 10. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 455. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (ZKP)

Optuženica MF, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer L i FF, rođene V, rođena **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, prodavač, zaposlena u NewMip Sisak, s plaćom od 900,00 eura, udana, majka troje djece, pismena, sa završenom srednjom stručnom spremom, prekršajno nekažnjavana, neosuđivana, brani se sa slobode,

kriva je

što je 19. prosinca 2023. oko 17,55 sati, u Garešnici, upravljajući osobnim automobilom marke „Škoda Superb 2.0 TDI", registarske oznake [registarska oznaka], Ulicom Hrastovčić iz smjera juga u smjeru sjevera, protivno odredbi članka 38. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 i 133/23), propustila obratiti dužnu pozornost na pješake koji se nalaze na kolniku, olako smatrajući da time neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu, radi čega je prednjim desnim dijelom osobnog automobila udarila u tijelo pješakinje OF koja se uz pomoć ortopedskih štaka pješice kretala sebi lijevom, istočnom stranom kolnika dolazeći joj u susret, uslijed kojeg je udarca tijelo OF nabačeno na poklopac motora i prednje vjetrobransko staklo vozila, a zatim odbačeno u putni jarak uz istočnu stranu kolnika, kojom je prilikom OF zadobila oguljotine kože lica, krvni podljev kože čela, prijelom nosnih kostiju, krvarenje unutar tvrde moždane ovojnice tjemena obostrano, krvarenje u moždanim ovojnicama velikog mozga, nagnječenje mozga čeono obostrano, krvarenje u 4. moždanu komoru, difuznu aksonsku ozljedu mozga, prijelom trupa 2. vratnog kralješka s pomakom, prijelom 1. - 9. lijevog rebra, prijelom 1. - 9. desnog rebra, nagnječenje pluća obostrano, krvarenje u obje prsne šupljine, prijelom trupa 7. prsnog kralješka, prijelom trnastog nastavka 8. prsnog kralješka, višeiverni prijelom trupa 8. prsnog kralješka, prijelom zglobnog nastavka 4. i 5. slabinskog kralješka, prijelom poprečnih nastavaka 1. - 5. slabinskog kralješka s obje strane, prijelom lijeve strane križne kosti, prijelom obje grane stidne kosti s lijeve strane te lijeve zglobne čašice, krvni podljev mekih tkiva iza potrbušnice, prijelom desne bedrene kosti, otvoreni višestruki prijelom obje kosti desne potkoljenice, prijelom lijeve bedrene kosti s pomakom ulomaka, prijelom lijeve potkoljenice u području nožnog zgloba i djelomičnu oduzetost svih udova, koje ozljede u svojoj ukupnosti čine osobito tešku tjelesnu ozljedu, a zbog kojih je ozljeda tijekom liječenja OF došlo do komplikacija u vidu razvoja zaležajnih vrijedova, infekcija i srčanog popuštanja uslijed opterećenja od prije patološki promijenjenog srca, koje su komplikacije u konačnici dovele do zatajenja srca i smrtnog ishoda,

dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život i tijelo ljudi pa zbog toga prouzročila smrt jedne osobe,

čime je počinila kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 6. u vezi st. 2. i 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23 (KZ/11)), pa se, na temelju čl. 227. st. 6. KZ/11, uz primjenu čl. 49. st. 1. toč. 4. i čl. 48. st. 2. KZ/11,

osuđuje

na kaznu zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci.

Na temelju čl. 55. st. 1. i 3. KZ/11 izrečena kazna zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci zamjenjuje se radom za opće dobro na način da se jedan dan zatvora zamjenjuje s 2 (dva) sata rada, dakle, optuženica je dužna odraditi ukupno 660 sati rada za opće dobro.

Ako se osuđenica u roku od 8 (osam) dana od dana za koji je pozvana ne javi nadležnom tijelu za probaciju ili joj poziv nije mogao biti dostavljen na adresu koju je dala sudu ili ne da pristanak, nadležno tijelo za probaciju će o tome obavijestiti nadležnog suca izvršenja radi započinjanja postupka izvršenja kazne zatvora na koju je osuđenica osuđena.

Ako optuženica svojom krivnjom ne izvršava rad za opće dobro sud će odmah donijeti odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne u neizvršenom dijelu ili u cijelosti.

II. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP-a optuženica se obvezuje naknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. ZKP-a na ime troškova sudsko- medicinskog vještaka u iznosu od 315,00 eura, na ime troškova prometno-tehničkog vještaka u iznosu od 494,53 eura, na ime troškova toksikološkog vještaka u iznosu od 153,96 eura, na ime troškova prijevoza pokojnika u iznosu od 135,16 eura, na ime troškova obdukcije u iznosu od 507,65 eura, te troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP-a na ime paušalne svote u iznosu od 200,00 eura, koje troškove joj se nalaže platiti u korist državnog proračuna u roku od 15 dana.

III. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP-a optuženica se obvezuje naknaditi oštećeniku troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 8. ZKP-a na ime nužnih izdataka oštećenika i nagrade i nužnih izdataka opunomoćenika oštećenika u iznosu od 437,50 eura, te se optuženici ZF nalaže da oštećeniku VF isplati iznos od 437,50 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru podiglo je kod ovog suda optužnicu broj KO-DO-384/2024-1 od 18. listopada 2024. protiv optuženice LF, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 6. u vezi st. 2. i 1. Kaznenog zakona (KZ/11).

2. Prilikom očitovanja o osnovanosti optužbe na raspravi optuženica je izjavila kako se ne smatra krivom u odnosu na kazneno djelo koje joj se stavlja na teret.

3. Na raspravi su pročitani zapisnik o očevidu (list 10-11), izvršen je uvid u fotodokumentaciju očevida (list 12-18), pročitana je medicinska dokumentacija za oštećenicu (list 19-20, list 48-62, list 67-96, list 118-296), pročitan je ispis dojave (list 27), zapisnik o obdukciji (list 303-305), nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka (list 325-334, 404-407), podnesak oštećenika (list 397-400), izvod iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženicu.

4. Optuženica je u obrani navela kako je tog dana bio mrak, vozila je oko 40 km/h nekih pola metra od ruba kolnika, pod kratkim svjetlima kako ne bi zaslijepila vozila iz suprotnog smjera. U jednom trenutku popela se na uzbrdicu i samo se dogodio udarac, nije uopće stigla uočiti oštećenicu. Nakon što je izašla iz vozila primijetila je kako oštećenica bila obučena u izrazito tamnu odjeću, a štake uopće nije primijetila. Na dijelu gdje se dogodio udar nije bilo ulične rasvjete, no primijetila je da je ima na kasnijim dionicama ceste. Ne može se točno izjasniti o koliko jakoj uzbrdici se radilo, no bila je značajnija uzbrdica po njenom sjećanju, bio je zavoj, prijevoj i uzbrdica. Do udara na oštećenicu je došlo nakon prijevoja, nakon uzbrdice. Vozilo je zaustavila 2- 3 metra nakon udara. Ne sjeća se da bi u vrijeme događaja na kolniku bilo drugih sudionika u prometu. Nakon nesreće bila je u kontaktu sa snahom i sinom oštećenice. Iako sin oštećenice i ona međusobno drže distancu njegov stav joj je na neki način pomogao da donekle nastavi normalno živjeti jer joj je uputio nekoliko normalnih rečenica u smislu da se takva nesreća može svakome dogoditi.

5. Iz nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka proizlazi da je do prometne nesreće, naleta osobnim vozilom na pješakinju, došlo dana 19. prosinca 2023. godine u Garešnici, u ulici Hrastovčić, u noćnim uvjetima vožnje, sa javnom rasvjetom, po suhom vremenu, u području ograničenja brzine na 50 km/h. Osobno vozilo ŠKODA registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala osumnjičena kretalo se Ulicom Hrastovčić smjerom jug - sjever dok se oštećena pješakinja stara 69 godina, prije nesreće kretala uz upotrebu podupirućih štaka sebi lijevom stranom kolnika u susret osobnom vozilu osumnjičene. Do naleta je došlo prednjim više desnim dijelom osobnog vozila u tijelo oštećene koja je bila nabačena do prednjeg vjetrobranskog stakla na osobnom vozilu. U trenutku naleta oštećena se nalazila u uspravnom položaju i prema dolazećem osobnom vozilu bila je okrenuta prednjim dijelom tijela, dopirući do oko 0,6 m od desnog ruba vozila, ispred vozila. U trenutku naleta desni rub osobnog vozila osumnjičene kretao se na oko 0,5 m od desnog - istočnog ruba kolnika dok se krajnji desni dio tijela oštećene nalazio na oko 1,1 m od sebi lijevog, istočnog ruba kolnika. U trenutku naleta i neposredno prije, osobno vozilo osumnjičene kretalo se brzinom oko 45 km/h dok se oštećena, obzirom na starosnu dob, uz korištenje podupirućih štaka koje su nađene na mjestu nesreće, mogla kretati u susret osobnom vozilu brzinom oko 3,6 km/h ili je mogla stajati. U vrijeme nesreće oštećena je bila obučena u tamniju odjeću i nije bila označena izvorom svijetlosti ili nekim reflektirajućim materijalom. Katadiopteri koji su ugrađeni na prednji i stražnji dio podupirućih štaka, prema fotografijama, nisu manifestirali reflektirajuća svojstva. Javna rasvjeta na mjestu nesreće postavljena je sa zapadne strane kolnika, na oko 4 m od ruba kolnika tako da je mjesto nesreće bilo slabo osvijetljeno. U takvim uvjetima, sa upaljenom kratkim svijetlima na osobnom vozilu, neoznačenog pješaka moguće je uočiti na oko 30 m ispred vozila. Da je oštećena u vrijeme nesreće bila označena nekim reflektirajućim materijalom, tada bi pri vožnji sa kratkim svijetlima na osobnom vozilu, osumnjičena mogla uočiti oštećenu na međusobnom razmaku od najmanje 80 m ispred vozila. Osumnjičena je u konkretnim uvjetima nalet na oštećenu pješakinju mogla izbjeći snažnim kočenjem ili skretanjem ulijevo. U obje varijante mogućeg izbjegavanja nesreće osumnjičena bi trebala reagirati kada je međusobni razmak između prednjeg dijela osobnog vozila i tijela oštećene bio manji od 25 m, kada je osumnjičena mogla uočiti oštećenu. Ispred mjesta naleta nisu nađeni tragovi koji bi ukazivali da li je i kako je osumnjičena reagirala u cilju izbjegavanja ove prometne nesreće. Prema Zapisniku o izvanrednom tehničkom pregledu vozila broj TP: H108-0-008074-23 od 29. prosinca 2023. godine na osobnom vozilu osumnjičene ŠKODA nađeni su nedostaci u vidu oštećenja koja su nastala kod naleta vozila na oštećenu pješakinju dok je sustav za kočenje bio potpuno ispravan.

6. Prometno-tehnički vještak je na raspravi naveo kako može reći da se cestovni potez na kojem je došlo do prometne nesreće pruža u pravcu i u blagoj uzbrdici, a što je i konstatirano u zapisniku o očevidu s tim da nije precizirano koliko iznosi taj uspon. U pisanom nalazu i mišljenju procijenio je da se radi o usponu od oko 2,5 % i to je napisano u točki 1. pisanog nalaza i mišljenja. Dakle taj podatak nije imao utjecaja za nastanak ove prometne nesreće. Taj podatak nije imao utjecaj na vidljivost iz smjera kretanja optuženice. Ukoliko bi uspon na mjestu nesreće za smjer kretanja vozila okrivljene bio veći može reći da to također ne bi imalo utjecaja na mogućnost uočavanja oštećene od strane okrivljene iz razloga što je i vozilo također na usponu tako da je uzdužna os vozila praktično paralelna s pružanjem nivelete ceste. Nagli nailazak na uspon kada vozilo dolazi iz horizontale na uspon tada bi imao utjecaja na mogućnost uočavanja jer bi tada svjetlosni snop padao bliže vozilu na kolniku. Položaj oštećene utvrđen je u točki 3.) pisanog nalaza i mišljenja i utvrđeno je da je krajnji desni dio tijela oštećene dopirao duboko u kolnik oko 1,1 metar. U zapisniku očevida navedeno je da se osobno vozilo okrivljene zaustavilo na način da je na prednjem dijelu vozila udaljenost od istočnog ruba kolnika do desnog ruba vozila 0,3 metra, a na stražnjem dijelu vozila ta udaljenost iznosi 0,5 metara. Dakle oštećena je u vrijeme nesreće dopirala krajnjim desnim dijelom tijela do 1,1 metra duboko u kolnik od istočnog ruba kolnika. U noćnim uvjetima vožnje mogućnost uočavanja dolazećeg vozila ususret pješaku uvjetovana je geometrijskim elementima ceste, a to misli na eventualne zavoje, a ukoliko bi se radilo o pravcu tada bi se svijetla na vozilu koja dolaze u susret mogla uočiti na udaljenosti većoj od 100 metra. Moguće je čuti i zvuk motora vozila koje se približava otprilike na istoj udaljenosti. U prometno-tehničkim vještačenjima kao koridor kretanja pješaka uz rub kolnika uzima se prostor širine od 0,8 do 1 metar što opet ovisi o konstituciji pješaka, time da ovdje treba reći da na temelju spisa proizlazi da je oštećena koristila dvije podupirujuće podlaktične štake tako da je trebalo više mjesta kako bi se s obje štake mogla oduprijeti o asfalt. Na temelju dosega oštećenja na osobnom vozilu utvrđeno da je u trenutku naleta oštećena dopirala do oko 0,6 metara od desnog ruba vozila. Ukoliko bi se oštećena u trenutku naleta kretala na način da dopire do 0,8 metra od ruba kolnika tada bi zahvat iznosio sa 0,3 metra od desnog ruba vozila, a ukoliko bi se kretala na udaljenosti od 1 metra od ruba kolnika tada bi zahvat iznosio 0,5 metara prednjom plohom vozila. Kakve bi bile posljedice te prometne nesreće ne može pouzdano zaključiti. Nakon što se vještaku predočila fotografija fotodokumentacije F15 na kojoj je vidljivo da štake s prednje strane imaju određene crvene oznake vještak je odgovorio da u slučaju ako se radi o ispravnim katadiopterima da bi pri vožnji kratkim svjetlima, osobno vozilo u lošim uvjetima vožnje i ukoliko bi katadiopteri bili usmjereni prema osobnom vozilu, mogućnost uočavanja njihovog svjetlucanja iznosila oko 80 metara. Pri vožnji s dugim svijetlima na osobnom vozilu oštećenu bi bilo moguće uočiti na udaljenosti i većoj od 100 metara. U zapisniku o očevidu stoji da su štake pomicane nakon prometne nesreće i da njihov položaj nije izmjeren tj. nije pozicioniran. One su kao trag broj 7 ucrtane u situacijski plan na istočnom rubu kolnika.

7. Iz nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog vještaka proizlazi da iz medicinske dokumentacije priložene spisu i naknadno dostavljenog obdukcijskog zapisnika proizlazi da je oštećena OF (70) zadobila sljedeće ozlijede: oguljotine kože lica, krvni podljev kože čela, prijelom nosnih kostiju, krvarenje unutar tvrde moždane ovojnice tjemena obostrano, krvarenje u moždanim ovojnicama velikog mozga, nagnječenja mozga čeono obostrano, krvarenje u 4. moždanu komoru, difuznu aksonsku ozljedu mozga, prijelom trupa 2. vratnog kralješka (aksis) s pomakom, prijelom 1.-9. lijevog rebra, prijelom 1.-9. desnog rebra, nagnječenje pluća obostrano, krvarenje u obje prsne šupljine, jače izraženo lijevo, prijelom trupa 7. prsnog kralješka (Th7), prijelom trnastog nastavka 8. prsnog kralješka (Th8), višeiverni prijelom trupa 8. prsnog kralješka (Th8), prijelom zglobnog nastavka 4. i 5. slabinskog kralješka (L4-L5), prijelom poprečnih nastavaka 1. -5. slabinskog kralješka (L1-L5) s obje strane, prijelom lijeve strane križne kosti, prijelom obje grane stidne kosti s lijeve strane te lijeve zglobne čašice (acetabuluma), krvi podljev mekih tkiva iza potrbušnice (retroperitonealno), prijelom desne bedrene kosti, otvoreni višestruki prijelom obje kosti desne potkoljenice, prijelom lijeve bedrene kosti s pomakom ulomaka, prijelom lijeve potkoljenice u području nožnog zgloba, djelomičnu oduzetost svih udova. Sve utvrđene ozljede po mehanizmu i vremenu nastanka čine cjelinu, koja predstavlja osobito tešku tjelesnu ozljedu. Obdukcijom sada pokojne je utvrđeno da je oštećena preminula uslijed zatajenja srca koje je nastalo kao posljedica ozljeđivanja te da je smrt nasilna. Promatrajući zadobivene ozljede i tijek liječenja proizlazi da je u tijeku liječenja došlo do razvoja niza komplikacija zadobivenih ozljeda u vidu razvoja zaležajnih vrijedova, infekcija te srčanog popuštanja uslijed opterećenja od prije patološki promijenjenog srca, a koje su u konačnici dovele do smrtnog ishoda. Prema tome, smrtni ishod je u uzročno-posljedičnoj vezi s ozljeđivanjem tj. predmetnom prometnom nesrećom. Mehanizam nastanka ozljeda uklapa se u dinamiku odvijanja prometne nesreće kakva proizlazi iz prometnog vještačenja u spisu. Zaključno, sve utvrđene ozljede kod oštećene u ukupnosti predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu.

8. Nakon provedenog dokaznog postupka sud nalazi nedvojbeno dokazanim kako je optuženica počinila kazneno djelo na način kako je to opisano u izreci ove presude. Teza je obrane kako okolnosti slučaja ukazuju da bi pokojna oštećenica bila odgovorna za nastanak prometne nesreće, jer se kretala dosta široko po kolniku, na dijelu ceste gdje ne postoji vanjska rasvjeta, zbog čega je bila neuočljiva za optuženicu. Optuženica u obrani navodi kako je oštećenica bila obučena u izrazito tamnu odjeću. Naime, valja uzeti u obzir kako se optuženici stavlja na teret vožnja protivno čl. 38. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ZSPC), tj. da je „propustila obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku“. Ova odredba ZSPC- a je sasvim jasna i zahtjeva od vozača da u svakom trenutku svoju pažnju ima usmjerenu na kolnik i to posebno kako bi obratio pažnju na eventualne pješake na kolniku. Dakle, vožnja mora biti u svakom trenutku prilagođena uvjetima ceste u smislu da vozač može pravovremeno reagirati na eventualnu opasnost na kolniku, a pogotovo da može reagirati na pojavu pješaka na kolniku. Iz nalaza i mišljenja prometno tehničkog vještaka proizlazi kako je optuženica u konkretnim uvjetima vidljivosti s upaljenim kratkim svjetlima oštećenicu mogla zapaziti na oko 30 m prije naleta, a da joj je za izbjegavanje naleta bilo dovoljno 25 m. U ovakvim okolnostima, prema ocjeni suda, posve je jasno kako je optuženica „propustila obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku“, te je iz dokaznog materijala vidljivo kako optuženica zapravo uopće nije vidjela oštećenicu (iz neutvrđenih razloga), te je nastavila kretanje kao da se nitko ne nalazi na kolniku. U tom smislu nema dvojbe o tome da je optuženica kriva za izazivanje prometne nesreće.

9. Kada bi se i prihvatila kao istinita teza o tome kako se na cesti nalazio određeni prijevoj ili uzbrdica koja je umanjivala vidljivost optuženici, sud napominje kako niti takve okolnosti ne bi u bitnom utjecale na odluku o krivnji optuženice, jer u slučaju da je optuženica nailazila na prijevoj ona je svoju brzinu kretanja morala dodatno ograničiti kako bi u slučaju potrebe imala dovoljno vremena za „obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku“, tj. na pješake koji se eventualno nalaze na kolniku nakon cestovnog prijevoja.

10. Sud nalazi kako je moguće govoriti o manjem doprinosu oštećenice, budući da se ista kretala neznatno izvan uobičajenog gabarita kretanja pješaka uz kolnik, koji iznosi 0,8 m do 1,0 m, dok se oštećenica kretala u gabaritu 1,1 m od ruba kolnika, no i nezavisno od toga i u situaciji da se oštećenica kretala u užem gabaritu do 0,8 m izvjesno je da bi došlo do sličnog naleta, uz slične posljedice, budući da bi i tada vozilo optuženice zahvatilo za 0,3 m u tijelo oštećenice.

11. U postupku nije bilo sporno kako je smrtni ishod posljedica ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći, kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka (l 325-334).

12. S obzirom na sve prethodno navedeno sud nalazi kako je na nedvojbeni način utvrđeno kako je optuženica iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa (čl. 38. st. 1. ZSPC-a) izazvala opasnost za život i tijelo ljudi pa zbog toga prouzročila smrt jedne osobe.

13. Optuženica je prilikom počinjenja kaznenog djela postupala u stanju ubrojivosti. Postupala je iz nehaja (bila je svjesna da propuštanjem obraćanja dužne pozornosti na pješake koji se nalaze na kolniku može izazvati opasnost za život i tijelo ljudi, no olako je smatrala da do izazivanja te opasnosti neće doći i bila je svjesna da takvim postupanjem može prouzročiti smrt osobe, no olako je smatrala da do toga neće doći), bila je svjesna da je njeno djelo zabranjeno, a nije postojao niti jedan ispričavajući razlog.

14. Sud je primijenio Kazneni zakon objavljen u NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23, kao zakon koji je vrijedio u vrijeme počinjenja, budući da naknadno nije došlo do ublažavanja režima instituta primijenjenih u ovom kaznenom predmetu.

15. Kod odluke o kazni sud je optuženici kao olakotno cijenio što je ista dosada neosuđivana i prekršajno nekažnjavana, što je majka troje maloljetne djece, izraženo žaljenje i kajanje zbog događaja i činjenicu što prilikom naleta nije vozila ekscesnom brzinom (45 km/h). Također se kao olakotna okolnost može uzeti činjenica ipak malog doprinosa oštećenice, koja se kretala po kolniku u nešto širem gabaritu od uobičajenog. S druge strane kao otegotno joj je cijenjeno što ni na koji način nije reagirala, bilo kočenjem ili skretanjem, te je izvjesno da bi oštećenicu udarila i da se ova kretala na 0,8 m od ruba kolnika. Pobrojane olakotne okolnosti, uz činjenicu da je optuženica iskreno izrazila kajanje, plačući prilikom iznošenja obrane i završnog govora, po ocjeni suda predstavljaju naročito olakotne okolnosti koje opravdavaju osudu na kaznu zatvora u trajanju ispod posebnog zakonskog minimuma, zbog čega je optuženica osuđena na kaznu zatvora u trajanju od jedanaest mjeseci. Prethodno spomenute naročito olakotne okolnosti, po ocjeni suda, opravdavaju i to da se izrečena kazna zavora optuženici zamijeni radom za opće dobro. S obzirom na sve navedeno sud nalazi kako će kazna zatvora u trajanju od jedanaest mjeseci, koja je zamijenjena radom za opće dobro, u potpunosti ostvariti svrhu kažnjavanja u odnosu na konkretnu optuženicu i s obzirom na konkretne okolnosti cijelog slučaja.

16. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP-a optuženica je obvezana naknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. ZKP-a na ime troškova sudsko- medicinskog vještaka u iznosu od 315,00 eura, na ime troškova prometno-tehničkog vještaka u iznosu od 494,53 eura, na ime troškova toksikološkog vještaka u iznosu od 153,96 eura, na ime troškova prijevoza pokojnika u iznosu od 135,16 eura, na ime troškova obdukcije u iznosu od 507,65 eura, te troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP-a na ime paušalne svote u iznosu od 200,00 eura (visina je odmjerena uzimajući u obzir trajanje i složenost izvida i kaznenog postupka).

17. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP-a optuženica je obvezana naknaditi oštećeniku troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 8. ZKP-a na ime nužnih izdataka oštećenika i nagrade i nužnih izdataka opunomoćenika oštećenika u iznosu od 437,50 eura (zastupanje na raspravi 8.12.2025. – 150 bodova + 25 bodova za trajanje rasprave dulje od jednog sata + PDV).

18. Zbog navedenog presuđeno je kao u izreci, na temelju čl. 455. st. 1. ZKP-a.

U Bjelovaru, 10. prosinca 2025.

Sudac

Gregor Sakradžija

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.

DNA

I. Dostaviti

-ODO u Bjelovaru

-optuženica MF

- branitelj Tihomir Volić, odvjetnik iz Bjelovara

-oštećenik VF,

-opunomoćenik oštećenika Krešo Štefek, odvjetnik iz Zagreba

II. Kal. 15 dana