REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

Posl. broj: O-5093/2025 - 2

(Ranije: O-4393/20)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru po višoj sudskoj savjetnici - specijalistici Đeni Sinovčić u ostavinskom predmetu iza pok.: TE pok. T rođ. R iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1938., a umrla **.**.2020. hrvatskog državljanstva, odlučujući o prijedlogu RE radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine, izvan ročišta 10. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog nasljednice RE od 13. rujna 2021. radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine, te se ista obavještava da svoja prava može ostvarivati u parnici.

Obrazloženje

1. Prijedlogom od 13. rujna 2021. kćerka ostaviteljice RE predložila je sudu donošenje "rješenja o nasljeđivanju radi naknadno pronađene imovine" odnosno da sud kao naknadno pronađenu imovinu ostaviteljice utvrdi i na nasljednike rasporedi nekretnine koje su "otac i majka ostaviteljice stekli tijekom trajanja njihova braka." Suprotno traženju nasljednice odnosno navodima iz prijedloga, za pretpostaviti je kako predlagateljica, kćerka ostaviteljice RE u biti predlaže naknadno pronađenom ostavinskom imovinom ostaviteljice, svoje majke TE, utvrditi one nekretnine odnosno dio njih, a koje je upravo ostaviteljica stekla u braku sa svojim suprugom B, a ne imovinu roditelja ostaviteljice. Naime, iz sadržaja prijedloga razvidno je kako je u pisanju istog došlo do omaške na način da je na brojnim mjestima umjesto riječi ostaviteljice, trebalo stajati nasljednice odnosno predlagateljice.

1.1. Nastavno na izneseno, predlagateljica – kćerka ostaviteljice RE predmetnim prijedlogom predlaže da se naknadno pronađenom imovinom ostaviteljice utvrde pojedine nekretnine koje su, prema prijedlogu, samo formalno upisane kao vlasništvo BE, dok da u stvarnosti predstavljaju bračnu stečevinu njega i ostaviteljice TE i to: a) nekretnine upisane u posjedovnom listu 1451 k. o. [katastarska općina] koje da su ostaviteljica i suprug stekli Ugovorom o kupoprodaji nekretnine br. 171/2020 od 12. kolovoza 2020., a koj je BE naknadno prenio darovanjem na kćerku GE; b) zk.č.br. 1267/16 zgrada E-781, etažno vlasništvo (E-10), dvosobni stan ukupne površine 54,60 m2, u elaboratu etažiranja označen kao stan br. 2, upisan u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji da su ostaviteljica i stekli također kupoprodajom; c) zk.č.br. 3113/5 Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koju da su ostaviteljica i suprug stekli ugovorom o kupoprodaji od 22. travnja 2011.; d) zk.č.br. 3379 Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koju da su ostaviteljica i suprug stekli ugovorom o kupoprodaji od 10. ožujka 2014.; te e) zk.č.br. 2695/2 Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 2698/1 Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk.č.br.2704/1 Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje da su ostaviteljica i suprug stekli pravomoćnom presudom 81P- 6295/16 od 27. listopada 2017.

2. Kako je među nasljednicima u postupku radi naknadno pronađene imovine nastao spor u pogledu sastava imovine kao i spor oko toga je li nasljednica RE povrijeđena u nužnom dijelu ili ne, javni bilježnik je predmet vratio ovom sudu, pozivom na čl. 244. st. 2. Zakona o nasljeđivanju (Nar. nov. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19) u svezi s čl. 224. st. 1. t. 1. i čl. 222. st. 2. t. 2. ZN-a.

3. Pregledom cjelokupnog spisa utvrđeno je da je predlagateljica preminula dana **.**.2020., a pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju O-4393/20 UPP/OS- 210/20-6 od 9. kolovoza 2021. utvrđena je njezina ostavinska imovina te su nasljednicima temeljem vlastoručne oporuke proglašene 6. travnja 2021. te sporazuma nasljednika proglašeni suprug BE, sin TEL i kćerka REL, ovisno o kojoj se imovini radi.

3.1. Nadalje, pregledom navedenog rješenja utvrđeno je da nekretnine obuhvaćene predmetnim prijedlogom nisu bile utvrđene ostavinskom imovinom ostaviteljice ni raspoređene na nasljednike.

4. Ostaviteljica TE je za života bila u braku sa BE, a u tom je braku rođeno troje djece: sin TEL te kćeri RE i REL.

4.1. Nadalje, ostaviteljica je sačinila oporuku koja sadržajno predstavlja zajedničku oporuku ostaviteljice i njezinog supruga BE, proglašenu na zapisniku od 6. travnja 2021., prema kojoj su ostaviteljica i njezin suprug imovinu ostavili jedno drugom ovisno o tome koji od njih prvi umre, a tek nakon smrti oboje supružnika određen je način diobi imovine i to kako imovine ostaviteljice tako i njezinog supruga BE.

5. Na ročištu od 23. listopada 2024. pred javnim bilježnikom, predlagateljica – kćerka ostaviteljice RE, putem zamjenika punomoćnika, ustrajala je u svom traženju te je opreza radi, istakla zahtjev za utvrđenjem njezina nužnog dijela.

5.1. S druge pak strane suprug ostaviteljice, BE te djeca ostaviteljice TEL i REL, po svojoj su se punomoćnici, u cijelosti usprotivili prijedlogu kćerke ostaviteljice RE, navodeći kako je u provedenom ostavinskom postupku oporuka ostaviteljice i njezinog supruga priznata od strane svih nasljednika, u istoj da je jasno navedeno kako poslije smrti jednog od roditelja, drugi preživjeli roditelj može raspolagati predmetnom imovinom, prodavati je i upravljati njome kako želi, stoga da je sva imovina stečena za vrijeme života ostaviteljice i njezinog supruga pripada preživjelom bračnom drugu. Zbog navedenog, osporavaju se navodi iz prijedloga da bi predmetne nekretnine predstavljale naknadno pronađenu imovinu ostaviteljice, s osnova bračne stečevine. Smatraju također da kćerka ostaviteljice RE ne bi bila oštećena u svom nužnom dijelu iz razloga što je ista u skladu s dogovorom sa ostalim nasljednicima, namirena i u puno većem dijelu od njezina nužnog dijela.

6. Člankom 253. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (Nar. nov. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19) propisano je da će se prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem prosuđivati po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva, dok je stavkom 2. istog članka propisano da će se postupovne odredbe Zakona o nasljeđivanju (Nar. nov. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19) primjenjivati na sve slučajeve nasljeđivanja u kojima do časa primjene tog Zakona nije doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, niti je nasljeđivanje sporazumom, diobom ili na drugi način konačno uređeno.

6.1. Obzirom da je rješenje o nasljeđivanju iza smrti ostaviteljice, kao što je već i ranije navedeno, doneseno 2021. te je isto postalo pravomoćno, jasno je da se u konkretnom slučaju ima primjenjivati tzv. novi Zakon o nasljeđivanju (Nar. nov. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19).

7. Temeljem čl. 234. st. 1. ZN-a, ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina za koju se u vrijeme donošenja rješenja nije znalo da pripada ostavini, sud neće ponovno raspravljati ostavinu, već će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku.

8. Naknadno pronađenom imovinom se pak, sukladno zakonu i sudskoj praksi, smatra ona ostavinska imovina koja nije obuhvaćena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju bez obzira na to je li se za vrijeme vođenja ostavinske rasprave znalo da ona postoji i da je dio ostavine ili ne.

9. Međutim, da bi sud nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju postupio po čl. 234. ZN-a te naknadno pronađenu imovinu rasporedio na nasljednike, među nasljednicima mora postojati suglasnost da pojedina imovina predstavlja naknadno pronađenu ostavinsku imovinu, a što u konkretnom slučaju nije.

10. Slijedom navedenog, a kako su suprug ostaviteljice BE te djeca ostaviteljice TEL i REL, osporili da bi predmetne nekretnine predstavljale naknadnu pronađenu imovinu ostavitelja, to je prijedlog predlagatelja valjao odbiti i odlučiti na način kao u izreci.

11. Naime, u tijeku ostavinskog postupka u kojem nije doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju sud bi, kod ovakvog stanja stvari, sukladno Zakonu o nasljeđivanju trebao prekinuti ostavinski postupak te na parnicu uputiti stranke čije pravo smatra manje vjerojatnim.

12. Međutim, obzirom na postojanje pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, u konkretnom slučaju nema mjesta prekidanju ostavinskog postupka uz upućivanje na parnicu, jer je postupak već pravomoćno okončan.

13. Kod takvog stanja stvari, ukoliko među nasljednicima postoji spor o tome čini li nešto naknadno pronađenu imovinu ili ne, sud će prijedlog da se naknadno pronađena imovina rasporedi na nasljednike odbiti, a oni nasljednici koji su tražili donošenje rješenja to svoje pravo mogu ostvariti u parnici (Županijski sud u Splitu, Gž 1769/05 od 28. kolovoza 2006. godine; Županijski sud u Dubrovniku, Gž-2738/07 od 24. rujna 2009. godine; Županijski sud u Zagrebu, Gž 366/18 od 27. srpnja 2018. godine).

14. Na koncu, pravo nasljednika na nužni dio ostvaruje se u ostavinskom postupku, a nasljednik je ovlašten postaviti zahtjev za nužni dio nasljedstva tijekom ostavinskog postupka bez obzira na vrijeme trajanja postupka i postavljanja zahtjeva. No, kako je ranije navedeno, ostavinski postupak iza smrti ostaviteljice pravomoćno je okončan rješenjem o nasljeđivanju od 9. kolovoza 2021. u skladu s oporukom i sporazumom nasljednika.

15. Slijedom svega navedenog, prijedlog nasljednice RE valjalo je odbiti pa je odlučeno kao u izreci, a kćerka ostaviteljice RE se upućuje da svoje zahtjeve pokuša ostvariti u parnici, a ne u ostavinskom postupku.

U Supetru, 10. prosinca 2025.

Viša sudska savjetnica - specijalistica:

Đeni Sinovčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1. odvj. Frane - Matej Barišić, Zagreb, Radnička cesta 27 – kao pun. RE

2. odvj. Ružica Petrović - kao pun. BE, BEL i GEL

Nakon pravomoćnosti:

- javni bilježnik Dinko Martinović - s pozivom na posl. broj UPP/OS-210/20 -10