Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-2543/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Tomislava Tomašića kao predsjednika vijeća, te Maria Soljačića i Marjane Rajić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Diane Pavlečić kao zapisničarke u prekršajnom postupku protiv okrivljenika UH, zbog prekršaja iz članka 127. stavka 2. u vezi stavka 1. točke 4. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj: 115/18.,117/21.), rješavajući o žalbi podnositelja optužnog prijedloga Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Službe sanitarne inspekcije, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju, od 17. veljače 2022., broj: 23.Pp-1356/2022.-2 u sjednici vijeća održanoj dana 10. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba podnositelja optužnog prijedloga Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Službe sanitarne inspekcije i potvrđuje pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljenik je temeljem odredbe članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona oslobođen od optužbe radi prekršaja iz članka 127. stavka 2. u vezi stavka 1. točke 4. Zakona o Državnom inspektoratu, činjenično opisanog u izreci.

1.1. Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona određeno je da troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

2. Protiv navedene presude podnositelj optužnog prijedloga je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredbi prekršajnog postupka. Tužitelj u žalbi u bitnome navodi da je sud propustio u prekršajnom postupku pri ispitivanju optužnog prijedloga sukladno članku 161. Prekršajnog zakona pozvati tužitelja, ovdje žalitelja, da otkloni ovaj nedostatak. Kako je člankom 160. stavak 2. Prekršajnog zakona propisano da je obvezni dio optužnog prijedloga vrijeme počinjenja prekršaja kao i činjenični pa se od vremena počinjenja prekršaja računaju i zastarni rokovi smatramo nedvojbenim da se bez ovog obveznog dijela optužnog prijedloga nije mogao započeti postupak. Sud je propustio temeljem članka 161. stavak 4. Prekršajnog zakona pozvati tužitelja da nadopuni ili ispravi optužni prijedlog u roku od 8 dana, a što bi tužitelj ovdje žalitelj naravno i učinio.

3. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.

4. Žalba je neosnovana.

5. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da su se u ovom predmetu ostvarili zakonski uvjeti za oslobođenje okrivljenika od optužbe.

6. Naime, pravilno je prvostupanjski sud u postupku primjenom odredbe članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona utvrdio da djelo koje se optužnom prijedlogom stavlja okrivljeniku na teret nije prekršaj iz razloga jer činjenični opis djela nije dostatan.

7. Dakle, u konkretnom slučaju okrivljenika se optužnim aktom tereti za prekršaj iz članka 127. stavka 2. u vezi stavka 1. točke 4. Zakona o Državnom inspektoratu koji je počinjen ako odgovorna osoba u pravnoj osobi ne izvrši izvršno rješenje inspektora. Pritom je kažnjivost za ovaj prekršaj u pogledu pravne osobe propisana člankom 127. stavkom 1. Zakona o državnom inspektoratu, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi člankom 127. stavkom 2. istog Zakona. Međutim, u činjeničnom opisu djela u izreci pobijanog prekršajnog naloga-optužnog prijedloga nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata budući da nije navedeno kada je rješenje inspektora postalo izvršno.

8. Naime, prema članku 133. stavku 4. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09., 110/21.), kad je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u ostavljenom roku, rješenje postaje izvršno istekom tog roka. Međutim, u izreci prekršajnog naloga, u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden datum izvršnosti rješenja koji je konstitutivni element bića prekršaja iz članka 127. stavak 1. postavak 4. i stavak 2. Zakona o državnom inspektoratu, te djelo kako je opisano u izreci prekršajnog naloga ne sadrži sva bitna obilježja prekršaja.

9. Kako je odredbom članka 161. stavak 6. PZ propisano: „Ako sud, ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe“, to proizlazi da citirana odredba isključuje mogućnost pozivanja tužitelja na dopunu ili ispravak optužnog prijedloga u odnosu na činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja u optužnom prijedlogu.

10. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je već u fazi ispitivanja optužnog prijedloga (prekršajnog naloga), čim je našao da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj, pravilno odmah donio presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.

11. Iz navedenih razloga trebalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i pobijanu presudu potvrditi.

U Zagrebu, 10. prosinca 2025.

ZAPISNIČAR :

PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Diana Pavlečić, v. r.

Tomislav Tomašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i podnositelja optužnog prijedloga.