REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
10 000 ZAGREB
Poslovni broj: O-6530/2024-5
(raniji poslovni broj: O-3891/1991)
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u ostavinskom postupku iza umrle CM (ime oca: C) iz [adresa], OIB: / (datum rođenja: **.**.1951. / datum smrti: **.**.1991.), državljanina SFRJ, bez održavanja ročišta, 10. prosinca 2025.
r i j e š i o j e
Obustavlja se ostavinski postupak radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine u ovoj pravnoj stvari.
Obrazloženje
1. Predlagatelji VM i HM podnijeli su 19.09.2025. ovom sudu prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine, predlažući da im se u prijedlogu navedena imovina rasporedi na temelju ranije donesenog rješenja o nasljeđivanju.
2. Prijedlogom za raspoređivanje naknadno pronađene imovine predlagatelji su predložili sudu da se "grobno mjesto na Mirogoju – odjel RKT poljw 107, razred II, broj 451“ rasporedi predlagateljima.
3. Zakon o nasljeđivanju u čl.5.st.1. (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN) propisuje da je onaj tko je naslijedio neku osobu, njezin je sveopći pravni sljednik.
3.1. Ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo (čl.5.st.2. ZN).
3.2. Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju (čl.5.st.3. ZN).
3.3. Zakon o parničnom postupku u čl.7.st.1. (Narodne novine broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 28/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 i 114/2022 – ZPP), koji se u ostavinskom postupku primjenjuje na temelju čl.175.st.2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN), propisuje da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
3.4. Svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika (čl.219.t.1. ZPP).
4. Iz isprava koje su priložene spisu: izvod iz matične knjige umrlih (list 6. spisa) i potvrde o pravu korištenja grobnog mjesta (list 7. spisa) ne proizlazi nedvojbeno da je ostavitelj bio nositelj prava korištenja navedenog grobnog mjesta. Naime, iz navedenih isprava proizlazi da je ostavitelj imao prebivalište na adresi u [adresa], dok je kao nositelj prava korištenja grobnog mjesta u potvrdi naveden „ HM CM, [adresa]“. Unatoč tome predlagatelji nisu dostavili sudu dokaz o tome da je ostavitelj istovjetan osobi upisanoj u grobnom očevidniku kao nositelj prava korištenja grobnog mjesta.
5. Sud smatra da imovina koja je predmet ostavinskog postupka mora biti ostavinska (ostaviteljeva) imovina, tj. da ostavitelj mora biti vlasnik navedene imovine ili nositelj prava na navedenoj imovini u trenutku smrti, odnosno da ista mora biti slobodna za nasljeđivanje (čl.5. ZN). Navedeno mora biti nedvojbeno utvrđeno, tj. dokazano. Međutim, iz isprava koje su priložili sâmi predlagatelji i stanja spisa sud ne može nedvojbeno utvrditi (zaključiti) da je ostavitelj bio nositelj prava korištenja navedenog grobnog mjesta.
6. S obzirom na navedeno, tj. da nema dokaza o tome da u prijedlogu navedena imovina predstavlja ostavinu, sud je na temelju čl.5. i čl.234. ZN – a, a u vezi s čl. 174. ZN – a obustavio ostavinski radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine u ovoj pravnoj stvari.
6.1. Obustava ostavinskog postupka radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine u ovoj pravnoj stvari ne priječi nasljednika / predlagatelja u podnošenju novog prijedloga.
6.2. Prilikom podnošenja novog prijedloga predlagatelji su dužni sudu dostaviti dokaz da je ostavitelj istovjetan osobi koja je upisana u grobni očevidnik kao nositelj prava korištenja grobnog mjesta za koje tvrde da predstavlja ostaviteljevu (ostavinsku) imovinu – uvjerenje o prebivalištu ili drugi dokaz iz kojeg proizlazi da je ostavitelj nekada živio na adresi navedenoj u potvrdi o pravu korištenja grobnog mjesta, tj. u grobnom očevidniku.
6.3. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.
U Zagrebu, 10. prosinca 2025.
SUDAC:
Andrija Krivak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.188. ZN).
DOSTAVITI:
1. Nasljedniku / predlagatelju 1. – VM
2. Nasljedniku / predlagatelju 2. – HM
3. U spis