REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Mirjane Medić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog TL i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenog TL Rema podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-11490/2023 od 16. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 10. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba okrivljenog TL, ukida se pobijana prvostupanjska presuda u osuđujućem dijelu i u tom dijelu predmet vraća na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-11490/2023 od 16. studenog 2023., okrivljeni TL proglašen je krivim i kažnjen zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Istom presudom okrivljeni ŽL je na temelju odredbe članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Protiv te presude žalbu je podnio okrivljeni TL, ne navodeći zakonski osnov pobijanja, dok sadržajno i smisleno poriče utvrđeno činjenično stanje.
3. Žalba je osnovana.
4. Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Ispitujući pobijanu presudu u dijelu u kojem se ona pobija žalbom, ovaj sud utvrdio je da je žalitelj u pravu kada poriče pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja navodeći u bitnome da pobijana presuda nije rezultat dokaznog postupka.
6. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je kažnjavanje onog počinitelja koji se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir.
7. Imajući u vidu činjenični opis prekršaja žalitelja kako je isti utvrđen po prvostupanjskom sudu i značajno manjkavo obrazloženje u smislu valjane i cjelovite analize izvedenih dokaza (prepisivanje iskaza nije analiza dokaza), ostaje nejasan značaj dijela inkriminacije „verbalno napao“ imajući u vidu zakonska obilježja kažnjive odredbe, ali i „prstom ga odgurnuvši po glavi“ koji izričaj se u provedenom dokaznom postupku ne spominje.
8. Žalitelj u žalbi inzistira da je nemoguće da je on na nadzornim kamerama inkriminiranog događaja u inkriminirano vrijeme, a kada se uz to sagleda i sve gore navedeno, u cijelosti je razvidno da prvostupanjski sud nije mogao činjenično stanje potpuno i točno utvrditi bez nazočnosti žalitelja u dokaznom postupku. U tom smislu mu se ukazuje da nije imao uvjeta za isticanje poziva na oglasnoj ploči, da nije dao razloge postupanja na navedeni način onako kao to zahtijeva odredba članka 145. stavak 5. Prekršajnog zakona (postoje okolnosti koje ukazuju da očito izbjegava primitak poziva ili odluke) i da nije dao valjane i konkretizirane razloge za primjenu odredbe članka 167. stavak 3. Prekršajnog zakona (glavna rasprava može se održati bez nazočnosti okrivljenika ako njegovo ispitivanje nije potrebno i ako to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude).
9. Stoga je bez daljnjega valjalo iskoristiti sve zakonske mogućnosti osiguranja nazočnosti okrivljenika u neposrednom i kontradiktornom postupku kako bi se poduzelo sve da nema prostora za pobijanje presude zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, koje je u predmetnom postupku bez daljnjega rezultat izostanka okrivljenika, ne ustrajanja na osiguravanju njegove nazočnosti i inkriminaciji koju je jednostavno teško moguće dokazati na zakonit i pravilan način bez stranaka.
10. Stoga je po žalbi okrivljenog TL pobijanu presudu valjalo ukinuti u osuđujućem dijelu i u tom dijelu predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i cjeloviti dokazni postupak u kojem će se izvesti svi potrebni dokazi, valjano se analizirati i ocijeniti, te donijeti nova, na zakonu osnovana i valjano obrazložena odluka.
11. Temeljem članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 10. prosinca 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 ovjerenih prijepisa.
