Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

    Zagreb

    Broj: Ppž-1398/2025

    R E P U B L I K A H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluka i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenog ĆO i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.) i dr., odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, I Policijske postaje Rijeka, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, broj Pp-382/2023 od 21. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 10. prosinca 2025.,

    r i j e š i o  j e

    Prihvaća se osnovanom žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, I Policijske postaje Rijeka i ukida prvostupanjska presuda u odnosu na djelo prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, broj Pp-382/2023 od 21. listopada 2024., prvookrivljeni ĆO, drugookrivljena NO i trećeokrivljena HO, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođeni su od optužbe da bi počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a trećeokrivljena HO je na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona oslobođena od optužbe da bi počinila prekršaj iz članka 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“, broj 85/08. i 112/12.), te je odlučeno da temeljem članka 140. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

    2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, navodeći da je izreka presude proturječna samoj sebi jer u odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost odnosno razlozi su u znatnoj mjeri proturječni odluci o prekršaju.

    3. Žalba je osnovana.

    4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

    5. Ispitujući pobijanu presudu u dijelu u kojem se ona pobija žalbom, ovaj sud utvrdio je postojanje bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona, na koje žalitelj opravdano ukazuje.

    6. Prvostupanjski sud je okrivljenike oslobodio od prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, primjenjujući odredbu članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona, odnosno da u dokaznom postupku ne bi bilo dokazano da se inkriminacija dogodila na javnom mjestu kao zakonskom obilježju navedenog prekršaja.

    7. Međutim, u pravu je tužitelj kada pobija prvostupanjsku presudu iz razloga što takav zaključak prvostupanjskog suda, odnosno izreka pobijane presude ne proizlazi iz obrana okrivljenika danih u dokaznom postupku. Na taj način je nedvojbeno počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona.

    8. Ovlašteni tužitelj činjeničnim opisom okrivljenicima stavlja na teret narušavanje javnog reda i mira, označivši kao mjesto prekršaja Viškovo, u ulici Skvažići ispred kbr. 30. Tako opisano mjesto prekršaja prvostupanjski sud je prilikom ispitivanja optužnog prijedloga valjano ocijenio kao neograničeno otvoreno javno mjesto i ušao u glavnu raspravu, odnosno dokazni postupak. Po provedenom dokaznom postupku utvrdio je da se događaj odvio unutar ograđenog dvorišta kuće obitelji HO, stoga na fiktivnom javnom mjestu, ali opravdano tužitelj ističe da iz obrana okrivljenika proizlazi da su se posljedice reflektirale na neograničenom otvorenom javnom mjestu. Stoga, zaključak prvostupanjskog suda o izostanku zakonskog obilježja prekršaja – javnosti, ne proizlazi iz onoga što je navedeno u obrazloženju, odnosno personalnim dokazima.

    9. Načelno, bez prejudiciranja odluke u ponovljenom postupku, a imajući u vidu činjenični opis i ovlasti prvostupanjskog suda, valjano postupanje bi bilo da prvostupanjski sud činjenični opis uskladi s rezultatima dokaznog postupka, na način da mjesto prekršaja opiše kao dvorište kuće, ali istovremeno opiše i posljedicu nastupjelu na javnom mjestu. Na taj način u cijelosti bi riješio predmet optuže u skladu s činjeničnim utvrđenjima, a objektivni identitet optužbe bi bio zadržan, odnosno ne bi bio prekoračen.

    10. Slijedom navedenog je pobijana presuda manjkava i onemogućeno je valjano ispitivanje njezine pravilnosti i zakonitosti jer je izreka presude proturječna samoj sebi i razlozima o odlučnoj činjenici o izostanku zakonskog obilježja prekršaja – javnosti. Stoga je prvostupanjski sud pogrešno temeljem članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenike oslobodio optužbe od prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    11. Osim naprijed navedenog, prvostupanjskom sudu se ukazuje da je čitanjem iskaza prvookrivljenog i drugookrivljene danim na zapisnik o ispitivanju osumnjičenika u I Policijskoj postaji Rijeka (list 8-11 spisa) počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz budući da isti predstavljaju nezakonite dokaze te se predmetni zapisnici nisu mogli koristiti u postupku i na tim zapisnicima se presuda nije mogla temeljiti.

    12. Iz zapisnika o ispitivanju prvookrivljenog i drugookrivljene u svojstvu osumnjičenika razvidno je da su kod prvog ispitivanja zbog prekršaja iz za koji je alternativno propisana kazna zatvora, upozoreni o pravu na branitelja sukladno . Međutim, očitovanje prvookrivljenog i drugookrivljene o branitelju nije unijeto u zapisnik. Naime, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika tiskani je formular u kojem su tiskana upozorenja za osumnjičenika, međutim na zapisniku nije ni na koji način (zaokruživanjem, podcrtavanjem ili na drugi način) naznačeno očitovanje prvookrivljenog i drugookrivljene o branitelju, a da bi se zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, sukladno odredbi mogao koristiti kao dokaz u postupku.

    13. S obzirom da da je prvostupanjski sud u ovom slučaju donio oslobađajuću presudu, tumačenjem odredbe članka 172. stavka 4. Prekršajnog zakona prema kojoj se na iskazu okrivljenika ne može utemeljiti osuđujuća presuda ako je postupljeno protivno stavku 2. i stavku 3. istoga članka, počinjena bitna povreda odredbi prekršajnog postupka iz Slijedom navedenog, zapisnike o ispitivanju osumnjičenika (list 8-11 spisa) je prvostupanjski sud trebao po službenoj dužnosti posebnim rješenjem izdvojiti iz spisa. Također, niti zapisnik o ispitivanju treećeokrivljene HO nema propisno označena upozorenja o pravu na branitelja, ali navedena isprava nije čitana na ročištu 25. listopada 2024.

    14. Zbog navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu ovlaštenog tužitelja, ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku, na način da će prvostupanjski sud u ponovnom suđenju otkloniti nedostatke na koje mu je ovaj sud ukazao rješenjem, ispitati sve okrivljenike, u postupku utvrditi sve činjenice te provesti druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, izdvojiti iz spisa sve nezakonite dokaze, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

    15. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je temeljem članka 206. Prekršajnog zakona kao u izreci ovog rješenja.

    Zagreb, 10. prosinca 2025.

    Zapisničar:

    Predsjednica vijeća:

    Ivica Ožbolt, v.r.

    Ivanka Mašić, v.r.

    Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.