REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

PREKRŠAJNI ODJEL

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke: Ivana Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice: ŠŽ, zbog prekršaja iz čl.43.st.2. i st.3. uz primjenu čl.293.st.1. te čl.176.st.2. i st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), pokrenutim povodom podnesenog prigovora protiv Obaveznog prekršajnog naloga izdanog od ovlaštenog tužitelja: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, broj: KLASA: 211-07/24-4/76235 URBROJ: 511-19-36-24-1, koji su ovom Sudu dostavljeni 13.02.2025.g., nakon provedenog žurnog postupka kod ovog Suda dana 10.12.2025.g., temeljem čl.94., čl.183. i čl.222.st.3. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

p r e s u d i o j e

I/

Okrivljenica: ŠŽ rođena Š, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1954. u [adresa], kći Đ, s prebivalištem u [adresa], prekršajno neosuđivana,

k r i v a j e

1. što je 8. prosinca 2023. 16:44 sati u mjestu Velika Kosnica, kao vozač vozila M1, marke Ford, registarske oznake [registarska oznaka], upravljala označenim osobnim automobilom, južnom prometnom trakom (prometnom trakom za ubrzavanje) južnog kolnika DC br. 30 u smjeru jugoistoka i dolaskom na nadvožnjak čvora Kosnica zaustavila je svoje vozilo, a nakon kraćeg zaustavljanja otpočela je vožnju unazad u smjeru sjeverozapada, a da se prethodno nije uvjerila da tu radnju može učiniti na siguran način, bez opasnosti za sebe i druge sudionike u prometu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja i zbog takvog propusta, stražnjim djelom vozila naletjela je na prednji dio osobnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka] s kojim je upravljala ĐŽ, južnom prometnom trakom (prometnom trakom za ubrzavanje) južnog kolnika DC br. 30 u smjeru jugoistoka, a u prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba,

2. što je navedenog dana i vremena nakon prometne nesreće sa osobnim automobilom [registarska oznaka] napustila mjesto događaja, a da prethodno nije sa drugim sudionikom razmijenila podatke o sebi i vozilu s kojim je uzrokovala prometnu nesreću, a 4. siječnja 2024. na adresi vlasnika vozila osobni automobil [registarska oznaka] pregledan je fotografiran, a istog dana je na adresi stanovanja ŠŽ dala obavijesti na okolnost prometne nesreće

čime je počinila prekršaj

1. iz čl.43.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po čl.43.st.3. uz primjenu čl.293.st.1. istog Zakona,

2. iz čl.176.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po čl.176.st.5. istog Zakona,

pa joj se temeljem navedenih propisa, uz primjenu čl.39.st.1. Prekršajnog zakona

u t v r đ u j e

Pod 1)

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 260,00 EURA,

Pod 2)

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 390,00 EURA.

Okrivljenici se temeljem čl.39.st.1.t.2. Prekršajnog zakona

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 650,00 (šesto pedeset) EURA.

II/

Temeljem čl.33.st.10. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 2 (dva) mjeseca po primitku ove presude.

Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenicu ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Temeljem čl.34.st.1. Prekršajnog zakona ukoliko novčana kazna ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku, naplatit će se prisilno.

III/

Temeljem čl.58.st.1. Prekršajnog zakona prema okrivljenici se primjenjuje zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom «B» kategorije u trajanju od 6 (šest) mjesec.

IV/

Temeljem čl.139.st.3. u vezi čl.138.st.2.t.3. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) EURA, u roku od 2 (dva) mjeseca po primitku ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

I/

1.

Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, temeljem čl.243.st.1. Prekršajnog zakona, pod navedenim brojem, dana 13.02.2025.g., kao ovlašteni tužitelj, dostavio je ovom Sudu prigovor imenovane okrivljenice, protiv Obaveznog prekršajnog naloga koji joj je izdan zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.

2.

Ovlašteni tužitelj je 06.09.2024.g. izdao Obavezni prekršajni nalog broj: KLASA: 211-07/24-4/76235 URBROJ: 511-19-36-24-1, kojim je okrivljenicu za navedene prekršaje oglasio krivom i kaznio ju ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 650,00 eura, izrekao joj zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od šest (6) mjeseci te ju obvezao na plaćanje troška u iznosu od 39,81 eura, ali je imenovana pravodobno podnijela prigovor zbog poricanja prekršaja, radi čega je označeni Obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage, nakon čega je Sud temeljem odredbe čl.244.st.1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3.

Okrivljenica je u svojoj pisanoj obrani navela, između ostalog i u bitnom, kako se ne osjeća krivom za prekršaje koji joj se stavljaju na teret. Iznosi kako već prema činjeničnom opisu prvog prekršaja koji joj se stavlja na teret nisu ispunjene pretpostavke za postojanje tog prekršaja. Odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama pripisana je obveza vozača koji su sudjelovali u prometnoj nesreći u kojoj je nastala materijalna šteta da izmijene osobne podatke i podatke na vozilima. Dakle, da bi zbog propusta izmjenjivanja podataka nastao prekršaj, osnovna pretpostavka je da je u konkretnom događaju nastala prometna nesreća. Zakon o sigurnosti prometa na cestama u čl. 2. toč. 84. definira pojam prometne nesreće kao događaj na cesti, izazvan kršenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće, ili je izazvana materijalna šteta. Dakle, ako u događaju nije nastala najmanje materijalna šteta događaj ne predstavlja prometnu nesreću. U činjeničnom opisu prekršaja koji joj se stavlja na teret ne navodi se da je u događaju od 8. prosinca 2023. nastala materijalna šteta na vozilu ĐŽ, a ni na njezinom vozilu. Dakle, iz činjeničnog opisa prekršaja ne proizlazi da bi konkretni događaj uopće predstavljao prometnu nesreću. S obzirom na takav činjenični opis prekršaja, prema kojem nema utvrđenja o nastanku materijalne štete, pobijanim nalogom pogrešno je primijenjena odredba čl. 176. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koja propisuje obvezu izmjene podataka u slučaju nastanka prometne nesreće s materijalnom štetom, jer u konkretnoj situaciji, s obzirom na izostanak materijalne štete, događaj ne predstavlja prometnu nesreću. U konkretnom događaju kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] na nadvožnjaku Čvora Kosnica stajala je u koloni za skretanje na autocestu u smjeru Lipovca i u jednom trenutku osjetila je lagani udarac u zadnji dio njezinog automobila. Njezin suprug je izašao iz vozila, pregledao njihovo vozilo i vozilo iza njih. Nije uočio nikakva oštećenja. Ni vozačica vozila iza njih (ĐŽ) nije tvrdila da ima oštećenja na vozilu već je mobitelom slikala tablicu njezinog vozila. Zbog pokretanja kolone, nervoze ostalih vozača njezin suprug se je vratio u automobil. S obzirom na izostanak oštećenja, objektivnu nemogućnost zadržavanja na kolniku u konkretnoj prometnoj situaciji (velika gužva i zastoj u prometu) smatrala je da je u krajnjem slučaju, i fotografiranjem tablice vozila ĐŽ stekla eventualno potrebne podatke u smislu čl. 176. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Poriče i počinjenje drugog prekršaja koji joj se stavlja na teret. Naime, konkretne situacije stajala je u koloni i nije vozila unatrag niti je s obzirom na prometnu situaciju i namjeravani smjer kretanja za takvo što imala razlog. Predlaže da se na okolnost njegove obrane sasluša svjedok GŽ iz [adresa].

Okrivljenica je u nastavku postupka dostavila Sudu podnesak kojim je odustala od prijedloga za saslušanje svjedoka JŽ.

4.

U dokaznom postupku ispitana je oštećena svjedokinja ĐŽ, koja je u svom iskazu iznijela kako se sjeća da je 8. prosinca 2023. oko 16,45 sati upravljala osobnim automobilom [registarska oznaka] i kretala se u koloni vozila Državne ceste br.30. Kada je došla do nadvožnjaka čvora Kosnica, zamijetila je da se vozilo koje se kretalo u kolni ispred njezinog automobila počelo kretati unazad, vidjela je upaljena svjetla na tom vozilu za kretanje unazad. Budući je vozilo bilo udaljeno od nje, mislila je da vozačica vidi njezin automobil pa nije odmah reagirala, ali kako se ona nastavila kretati unazad, počela je trubiti, kao upozorenje. Međutim, to vozilo se nastavilo kretati unazad i konačno je udarilo zadnjim dijelom u prednji dio njezinog automobila. Nakon toga, vozilo ispred njezinog automobila počelo se kretati prema naprijed, u koloni, a ona je davala zvučne signale vozaču kako bi ga upozorila da je došlo do kontakta između vozila. U jednom trenutku, iz vozila, sa suvozačeve strane izašao je jedan stariji muškarac, prišao do njezinog automobila i pitao ju zašto stalno trubi. Rekla mu je da je došlo do nesreće i da stanu sa strane pa da vide da li je nastala šteta. Upalila je sva četiri pokazivača smjera i pomaknula se u desno i očekivala da da će tako postupiti i vozač vozila ispred njezinog automobila, no to vozilo se nastavilo kretati, bez zaustavljanja. Kada je to vidjela mobitelom je slikala zadnji kraj tog automobila i o događaju obavijestila policiju. Kada se već vozilom priključila na kolnik obilaznice, zaustavila se na zaustavnom traku, obzirom da je bilo vrlo loše vrijeme, jaka magla i velika prometna gužva. Nakon otprilike sat vremena, došlo je službeno policijsko vozilo te joj je službenik policije rekao da se događaj dogodio na području nadležnosti Policijske postaje Velika Gorica o čemu je on putem radio veze i obavijestio nadležnu postaju. Po dogovoru, policajce iz Policijske postaje Velika Gorica dočekala je kod raskrižja i semafora u blizini Domovinskog mosta. Po dolasku policajaca iz Policijske postaje Velika Gorica obavljen je očevid prilikom kojeg je na prednjem braniku njezinog vozila nađeno manje oštećenje u vidu napuknuća plastičnog odbojnika. Obavljeno je alkotestiranje i utvrđena je koncentracija od 0,00 g/kg. Nakon podosta vremena na kućnu adresu je zaprimila prekršajni nalog Policijske postaje Velika Gorica u kojoj je okrivljena da bi počinila neki prekršaj, a budući smatra da ni na koji način nije kriva, uložila je prigovor i prekršajni postupak je u tijeku. To je sve što ima za iskazati.

Nakon što je upoznata s pisanom obranom okrivljenice ističe kako ne može reći da li je na vozilu okrivljenice nastala materijalna šteta jer vozačica, što je kasnije saznala, nije niti izlazila iz vozila, nego je izašao suvozač koji je samo površno bacio pogled na branike automobila. Niti ona nije izlazila iz svog vozila jer je očekivala da će stati sa strane i zajedno pogledati eventualno nastalu štetu. Kasnije, kada se vozačica prednjeg vozila udaljila, posvijetlila je mobitelom i pogledala prednji branik svojeg automobila te utvrdila manje oštećenje odnosno puknuće plastičnog odbojnika. To su utvrdili i policijski službenici prilikom očevida te su oni tada i fotografirali njezin automobil, a policajac je komentirao da je na njezinom vozilu nastalo puknuće prednjeg branika. Ističe kako je okrivljenica napustila mjesto događaja suprotno dogovoru između nje i suvozača okrivljenice pa tako nisu mogli zajedno utvrditi nastalu štetu i dogovoriti se o daljnjim radnjama, a takvo ponašanje okrivljenice joj se učinilo nekorektno. Do svega skupa nije trebalo niti doći da je druga strana postupala po njezinom prijedlogu i da su se dogovorili.

5.

Sudac je ispitao svjedoka ČŽ, policijskog službenika, koji je iskazao kako se sjeća da je dana 8. prosinca 2023. oko 19,00 sati došao na očevid prometne nesreće u Veliku Kosnicu, kod Domovinskog mosta te je zatekao dojaviteljicu prometne nezgode. Obavio je s njom razgovor te saznao da je došlo do prometne nezgode na način da se vozilo, koje je ona slikala mobitelom, zaustavilo na čvoru Velika Kosnica nakon čega je krenulo unazad i stražnjim dijelom udarilo u prednji dio njezinog automobila. Nakon toga suvozač iz prednjeg vozila je izašao, došao do vozila dojaviteljice, pogledao u prednji branik i rekao da nije nastalo nikakvo oštećenje, a kada je dojaviteljica inzistirala da stanu sa strane i utvrde da li je zaista došlo do oštećenja ili ne, taj muškarac je rekao da na njihovom vozilu nije nastalo oštećenje, sjeo je u automobil i napustili su mjesto događaja. Poznato mu je da je toga dana bila velika gužva, a okrivljenica je, pretpostavlja, imala namjeru uključiti se na čvoru Velika Kosnica u promet prema smjeru Ivanić-Grada, a kada je vidjela da je velika gužva, odlučila se vratiti natrag i nastaviti put preko grada Zagreba. Pregledao je vozilo dojaviteljice i utvrdio da je došlo do oštećenja prednjeg branika, a pregled vozila okrivljenice obavili su kolege iz Policijske postaje Ivanić-Grad, poslikali su njezino vozilo i dostavili im podatke povodom čega je on popunio zapisnik o očevidu i utvrdio da na stražnjem braniku vozila okrivljenice postoji oštećenje.

Nakon što je upoznat s obranom okrivljenice ističe kako je zbog greške u pisanju odnosno prilikom prijepisa obaveznog prekršajnog naloga izostavljeno da je u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta. Međutim, iz zapisnika o očevidu kojeg je sastavio povodom postupanja jasno je razvidno da su na oba vozila nastala oštećenja i to na vozilu oštećenice prednjeg branika, a na vozilu okrivljenice stražnjeg branika. U odnosu na drugi prekršaj koji se stavlja na teret okrivljenici odnosno napuštanje mjesta događaja, razlozi koje ona iznosi u svojoj obrani nisu opravdani i u svakom slučaju trebala je razmijeniti podatke s oštećenicom ili zajedno s njom čekati dolazak policijskih službenika, a ona je postupila suprotno. U cijelosti ostaje kod oba prijavljena prekršaja.

6.

U nastavku dokaznog postupka sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem: Obavezni prekršajni nalog Policijske postaje Velika Gorica, KLASA: 211-07/24-4/76235, URBROJ: 511-19-36-24-1 izdan 6. rujna 2024., prigovor podnesen 15. listopada 2024., izvješće o poduzetom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica od 8. prosinca 2023., zapisnik o očevidu (promet/prekršaj) Policijske postaje Velika Gorica, Klasa: 211-08/23-4/42510, Urbroj: 511-19-36-23-5 od 8. prosinca 2023., situacijski plan prometne nesreće koja se dogodila 8. prosinca 2023., fotografije (list 12-20 spisa) i potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenicu od 16. svibnja 2024.

II/

1.

Nakon provedenog žurnog postupka, povodom pisane obrane okrivljenice, a temeljem izvedenih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenica predmetne zgode postupila suprotno odredbama navedenim u čl.43.st.2. i čl.176.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ponašajući se na načine opisane u izreci presude, pa je tako počinila prekršaje kažnjive po čl.43.st.3. uz primjenu čl.293.st.1. i čl.176.st.5. istog Zakona.

2.

Sudac je cijenio pisanu obranu okrivljenice, pa ju je prihvatio u dijelu gdje iznosi kako je u konkretnom događaju kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] na nadvožnjaku Čvora Kosnica stajala u koloni za skretanje na autocestu u smjeru Lipovca.

Sudac je cijenio obranu okrivljenice i u ostalom dijelu gdje poriče počinjenje prekršaja koji su joj stavljeni na teret i osporava svoju prekršajnu odgovornost, ali njezinu obranu u tom dijelu nije prihvatio jer smatra da su svi pokušaji obrane svrsishodno smišljeni i nevjerodostojni te da je okrivljenica svojom obranom neosnovano i pretenciozno nastojala uvjeriti Sud kako nije počinila prekršaje za koje se tereti, ističući okolnosti koje bi po njezinom mišljenju trebale dovesti do oslobađanja od prekršajne odgovornosti.

Sudac smatra da je okrivljenica o činjeničnom opisu radnji prekršaja iz Obaveznog prekršajnog naloga, svoju obranu oblikovala i iznijela jasno, razumljivo i prividno životno, ali vrlo neuvjerljivo i osobito proračunato, te da je isplanirano pokušavala uporište za svoje obrambene navode naći u tendencioznom i manipulativnom isticanju da nisu ispunjene pretpostavke za postojanje prvog prekršaja koji joj se stavlja na teret zbog toga što u činjeničnom opisu tog prekršaja u Obaveznom prekršajnom nalogu nije navedeno da je u događaju nastala materijalna šteta na vozilima, da su oštećenja izostala te da je predmetne zgode stajala u koloni i nije vozila unatrag, a sve to s jedinim ciljem kako bi stvorila dojam da svojim ponašanjima odnosno prijestupima, nije postupila suprotno Zakonskim odredbama.

Sudac je zaključio da je okrivljenica svoju obranu u odnosu na terećene prekršaje, a počinjenje kojih ona ustrajno ne priznaje, oblikovala na način da je prešućivala, prikrivala, minorizirala i relativizirala svoja protupravna postupanja i/li nezakonite propuste, u cilju vlastite koristi, a s namjerom kako bi se zaštitila od prekršajne odgovornosti, oslobodila od krivnje i izbjegla kažnjavanje za počinjene prekršaje.

Suprotno iznesenoj obrani okrivljenice sudac je stekao čvrsto uvjerenje kako je temeljem izvedenih dokaza nesporno utvrdio, a zatim i bez sumnje zaključio, da je okrivljenica počinila oba prekršaja za koje je optužena.

3.

Sudac je cijenio cjelokupni iskaz ispitane svjedokinje ĐŽ, koja u ovom postupku ima procesni status oštećenice, pa ga je u cijelosti prihvatio jer je zaključio da je ona svoj iskaz iznosila jasno, detaljno, neposredno uvjerljivo, razumljivo i životno, te da je o predmetnom događaju, unatoč činjenice da je kao sudionica u predmetnoj prometnoj nesreći u stanovitoj osobnoj i razumljivoj mjeri zainteresirana za ishod ovog postupka, činjenice i svoja opažanja predmetnog događaja iznosila vrlo objektivno, nepristrano i vjerodostojno.

Sudac je prihvatio iskaz oštećene svjedokinje jer je ona iskazivala na temelju osobnog saznanja te neposrednog opažanja i doživljaja, vrlo razložno i okolnosno, a sudac u njezinom iskazu nije našao kontradiktornosti ili nelogičnosti.

Nakon što je svjedokinja komentirala obranu okrivljenice, sudac je učvrstio svoje uvjerenje o uvjerljivosti, objektivnosti i nepristranosti iskazivanja oštećene svjedokinje.

Osim toga, iskaz oštećene svjedokinje bio je u odnosu na odlučne okolnosti kretanja unazad vozila okrivljenice, nastanka materijalne štete na vozilima i napuštanja mjesta događaja prometne nesreće od strane okrivljenice, sukladan sa iskazom policijskog službenika, svjedoka ČŽ.

4.

Sudac je cijenio iskaz svjedoka ČŽ, policijskog službenika, pa mu je u cijelosti poklonio vjeru, budući je imenovani svjedok činjenice vezane za počinjenje prijavljenih prekršaja od strane okrivljenice predmetne zgode utvrdio neposrednim opažanjem na mjestu događaja prilikom obavljanja očevida i naknadno poduzetih postupanja, odnosno pregleda i usporedbom policijskih fotografija oba vozila, u okviru svojih službenih ovlaštenja, te su utvrđene činjenice navedene u sastavljenom Izvješću o poduzetom i Zapisniku o očevidu, kao i u ostaloj dokaznoj dokumentaciji dostavljenoj Sudu uz podneseni prigovor protiv Obaveznog prekršajnog naloga.

Sudac smatra da je ispitani svjedok svoj iskaz iznosio jasno, detaljno, razumljivo, životno i neposredno uvjerljivo, da nije pristrano zainteresiran za ishod ovog postupka, te je zaključio da je svjedok predmetne činjenice i svoja opažanja iznosio na temelju osobnih saznanja, objektivno, vrlo razložno, profesionalno, stručno, okolnosno i vjerodostojno, da su činjenice koje je iznio u svom iskazu u cijelosti sukladne s činjenicama utvrđenim temeljem drugih izvedenih dokaza, a sudac u njegovom iskazu nije našao nikakvih kontradiktornosti ili nelogičnosti, zbog čega nije bilo razloga da sudac posumnja u istinitost njegovog iskaza.

Sudac je osobito cijenio iskaz imenovanog svjedoka u dijelu gdje iznosi kako je predmetne zgode došao na očevid prometne nesreće te je zatekao dojaviteljicu, da je pregledao njezino vozilo i utvrdio da je došlo do oštećenja prednjeg branika, da su kolege iz PP Ivanić-Grad pregledali i poslikali vozio okrivljenice temeljem čega je svjedok utvrdio da na stražnjem braniku vozila okrivljenice postoji oštećenje.

Sudac je posebno cijenio iskaz ispitanog svjedoka i u dijelu gdje ističe kako je iz zapisnika o očevidu jasno razvidno da su na oba vozila nastala oštećenja i to na prednjem braniku oštećene, a na stražnjem braniku okrivljenice, te da razlozi koje iznosi okrivljenica u odnosu na napuštanje mjesta događaja nisu opravdani.

Nakon što je ispitani svjedok komentirao obranu okrivljenice, sudac je, s jedne strane, osnažio svoje uvjerenje o objektivnosti, nepristranosti i uvjerljivosti iskazivanja svjedoka, a s druge strane, se učvrstio u sigurnosti kako je obrana okrivljenice neuvjerljiva i proračunato svrsishodna.

5.

Sudac je zaključio kako se iskazi ispitanih svjedoka, to jest oštećenice i policijskog službenika, uzajamno činjenično nadopunjuju te se logično potkrepljuju i cjelovito životno upotpunjavaju, a takvom zaključku snažno je doprinijela i okolnost kako njihovi iskazi nisu posve podudarni ni ujednačeni, pa je stoga sudac uvjeren kako njihovi iskazi nisu bili unaprijed dogovoreni već su spontano, iskreno i vjerodostojno izneseni pred Sudom.

Sudac smatra kako iskazi oboje ispitanih svjedoka u potpunosti obesnažuju uvjerljivost obrane okrivljenice te da u cijelosti dovode u sumnju istinitost njezinih obrambenih navoda, a osnažuju uvjerenje suca o krivnji okrivljenice za oba terećena prekršaja.

Sudac je čvrsto uvjeren kako upravo temeljem iskaza ispitanih svjedoka, u vezi sa ostalim izvedenim materijalnim dokazima, može nesporno utvrditi da je okrivljenica predmetne zgode stvarno počinila prekršaje koji su joj stavljeni na teret, te da sa sigurnošću može donijeti odluku o njezinoj krivnji i kažnjavanju.

6.

Uvidom u Obavezni prekršajni nalog sudac je utvrdio da je u obrazloženju istog navedeno kako je policijski službenik PP Velika Gorica protiv okrivljenika podnio Izvješće o počinjenom prekršaju broj 234647701, zbog prekršajnog djela opisanog u izreci tog prekršajnog naloga, da je neposrednim zapažanjem ili obavljenim nadzorom utvrđeno da je okrivljenik počinio opisani prekršaj te da su prekršaji utvrđeni sukladno čl.233. Prekršajnog zakona.

7.

Sudac je uvidom u sve ostale izvedene materijalne dokaze koji su već nabrojani, kao i usporedbom tih dokaza, a koji su dostavljeni u privitku Obaveznog prekršajnog naloga, utvrdio da su u označenoj dokaznoj dokumentaciji navedene činjenice i okolnosti na kojima ovlašteni tužitelj temelji činjenične opise radnji prekršaja navedenih u tom nalogu, a povodom kojih je ovlašteni tužitelj i pokrenuo prekršajni postupak protiv okrivljenice zbog počinjenih prekršaja i koje su u svim bitnim elementima sukladno potvrdili i ispitani svjedoci ĐŽ i ČŽ.

8.

Sudac je uvidom u Potvrdu od 16.05.2025.g., izdanu od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije, za osobu: ŠŽ, utvrdio da okrivljenica do tada nije bila prekršajno osuđivana.

9.

Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

10.

Sudac nije mogao izvesti dokaz ispitivanjem svjedoka JŽ, supruga okrivljenice, jer isti nije pristupio na zakazano ročište, a okrivljenica je u dostavljenom podnesku odustala od prijedloga za njegovo ispitivanje radi zdravstvenog stanja svjedoka.

Sudac nije mogao izvesti niti dokaz suočavanjem okrivljenice i oštećene svjedokinje jer okrivljenica nije pristupila na ročište na kojem je ispitana ista svjedokinja, a na kojem se mogao provesti taj dokaz.

11.

Sudac nije izveo dokaz prometnog vještačenja, a niti je izvodio druge eventualno postojeće i moguće dokaze, jer je, uzimajući u obzir konkretne okolnosti, zaključio kako se izvođenjem novih dokaza činjenično stanje ne bi moglo dodatno utvrditi, odnosno ne bi se doprinijelo boljem pojašnjenju činjenica utvrđenih temeljem drugih već izvedenih dokaza, te sve skupa u međusobnoj povezanosti nikako ne bi moglo dovesti do drugačije odluke u odnosu na optužbu protiv okrivljenice, osim o njezinoj krivnji za počinjene prekršaje.

Pored toga, sudac nije izveo dodatne dokaze osobito radi sprječavanja odugovlačenja žurnog prekršajnog postupka, izbjegavanja nepotrebnih radnji i smanjivanja troškova, a vodeći se pritom načelima svrhovitosti i ekonomičnosti postupka.

Konačno, sudac nije izveo nove dokaze jer uvjereno smatra kako je činjenično stanje zapravo u dovoljnoj mjeri utvrđeno temeljem svih već izvedenih dokaza, pa da se može donijeti valjana odluka i bez dopunskog izvođenja drugih dokaza

III/

1.

Nakon provedenog žurnog postupka, sudac je cijeneći sve izvedene osobne i materijalne dokaze s uvjerenjem zaključio da je okrivljenica predmetne zgode postupila suprotno u izreci ove presude navedenim materijalnim odredbama iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa je time ostvarila bića oba prekršaja opisana u označenim propisima, a za koja se okrivljenica tereti Obaveznim prekršajnim nalogom kao optužnim aktom.

2.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama u čl.43. propisuje, uz ostalo, da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, te da je prije započinjanja tih radnji vozač dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja, a da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama tog članka.

Označeni Zakon u čl.176. propisuje, uz ostalo, da je u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću, te da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.

Označeni Zakon u čl.293. propisuje, uz ostalo, da će se za prekršaje iz toga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kaznit počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.

3.

Sudac je zaključio da je okrivljenica predmetne zgode postupila suprotno navedenim zakonskim propisima i tako počinila terećene prekršaje, te je mišljenja kako okrivljenica ne može otkloniti svoju odgovornosti, niti se može osloboditi od krivnje za prekršaje koji su joj stavljeni na teret, ustrajnim, sračunatim i neosnovanim isticanjem da nije počinila prekršaje za koje je optužena.

4.

Sudac je zaključio kako je okrivljenica svojom obranom i poricanjem počinjenja prekršaja, pokušala zapravo opravdati svoje postupke i/li propuste, odnosno jednostavnu činjenicu da je predmetne zgode nakon kraćeg zaustavljanja otpočela vožnju unazad, a da se prethodno nije uvjerila da tu radnju može učiniti bez opasnosti i ne vodeći pritom računa o položaju vozila i kretanju, pa je izazvala prometnu nesreću u kojoj je nastala materijalna šteta, a nakon nesreće je napustila mjesto događaja, a da vlasnici oštećenog vozila nije ostavila podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovala prometnu nesreću.

Predmetne zgode okrivljenica kao vozač bila je dužna prije otpočinjanja radnje kretanja unazad uvjeriti se da istu može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu te ju u konkretnim uvjetima zapravo nije trebala obaviti.

Obzirom da je okrivljenica postupila suprotno i nije vodila računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja, izazvala je prometnu nesreću u kojoj je nastala materijalna šteta, pa je tako počinila prvi prekršaj koji joj je stavljen na teret.

Okrivljenica je kao sudionik u prometnoj nesreći u kojoj je nastala materijalna šteta, što nesporno proizlazi iz dokazne dokumentacije, a jasno su potvrdili i ispitani svjedoci, bila dužna ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovala prometnu nesreću, a ona se protuzakonito jednostavno udaljila s mjesta događaja prometne nesreće, pa je tako počinila i drugi prekršaj za koji se tereti.

5.

Okrivljenica je postupala suprotno zakonskim odredbama, a po uvjerenju suca u svojoj obrani poricala je počinjenje prekršaja s ciljem da se zaštiti od prekršajne odgovornosti, oslobodi od krivnje i izbjegne kažnjavanje za počinjene prekršaje koji joj se stavljaju na teret.

Sudac je osobito neuvjerljivim i tendencioznim cijenio dio obrane okrivljenice u kojem iznosi kako predmetne zgode nije vozila unazad te da nisu nastala oštećenja na vozilima.

Sudac je pritom zamijetio izrazitu smišljenu namjeru i znakovitu tendencioznost u pisanoj obrani okrivljenice, u dijelu gdje uporno ističe okolnost kako se u činjeničnom opisu prvog prekršaja ne navodi da je u predmetnom događaju nastala materijalna šteta niti na njenom vozilu niti na vozilu oštećene. Sudac je razložno zaključio kako okrivljenica pokušava jednostavni propust, to jest grešku u pisanju, iskoristiti kao uporište za svoju obranu i ishođenje povoljnije odluke.

6.

Slijedom svega navedenog, nakon provedenog žurnog postupka, sudac je donio odluku o počinjenim prekršajima kao u izreci presude i okrivljenicu proglasio krivom, pa ju je kaznio novčanim kaznama u visinama koje su zakonom propisane u utvrđenim, odnosno u najmanjim iznosima, a za koje smatra da su primjerene i opravdane, te da odgovaraju stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja okrivljenice.

Sudac smatra da će se upravo ovako odmjerenom visinom izrečenih novčanih kazni, ostvariti kako opća tako i specijalna svrha kažnjavanja navedena u čl.6. i čl.32. Prekršajnog zakona.

7.

Prilikom izbora vrste i mjere kazne sudac je cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti propisane u čl.36.st.1. i st.2. Prekršajnog zakona.

Kao olakotne okolnosti sudac je na strani okrivljenice našao dosadašnju neosuđivanost te činjenicu da počinjenim prekršajima nisu nastupile teže neposredne štetne posljedice, dok naročito otegotnih okolnosti nije našao na strani okrivljenice.

8.

Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenicu ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

9.

Temeljem čl.58.st.1. Prekršajnog zakona, u vezi čl.176.st.6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prema okrivljenici je zbog počinjenih prekršaja opisanih u izreci presude, primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom «B» kategorije u trajanju od 3 (tri) mjeseca.

Prilikom odmjeravanja trajanja primijenjene zaštitne mjere, sudac je vodio računa o već navedenim olakotnim okolnostima.

Budući je okrivljenica proglašena krivom jer je utvrđeno da je predmetne zgode počinila dva prekršaja u prometu, sudac je mišljenja kako postoji opasnost da će okrivljenica upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takve prekršaje, zbog čega se primijenjena mjera ukazuje opravdanom radi otklanjanja uvjeta koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja.

Primjena i trajanje navedene zaštitne mjere propisani su Prekršajnim zakonom fakultativno za počinjeni prekršaj opisan u točki 1) u izreci presude, ali za počinjeni prekršaj opisan u točki 2) u izreci presude propisani su obligatno, a budući su na strani okrivljenice ipak nađene olakotne okolnosti, sudac nalazi da će se uz izrečenu novčanu kaznu, primjenom ove zaštitne mjere u navedenom manjem trajanju, u cijelosti postići svrha kažnjavanja.

10.

Odluka o trošku prekršajnog postupka temelji se na propisima označenim u izreci presude, a visina je odmjerena u paušalnom iznosu i odnosi se na dužinu trajanja i složenost postupka.

Velika Gorica, 10. prosinca 2025.

Zapisničarka

Sudac

Ivana Hoti, v.r.

Damir Tepeš, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude temeljem odredbe čl.244.st.1. Prekršajnog zakona nije dopuštena žalba.