REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1487/2024-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Martini Sučević, u pravnoj stvari tužitelja SŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d., sa sjedištem u [adresa], OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Štih, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. studenog 2025., u prisutnosti odvjetničke vježbenice GŽ u zamjenu za punomoćnicu tužitelja Mariju Jukić Jurišić i punomoćnika NŽ, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. isplatiti tužitelju SŽ s osnove naknade neimovinske štete i imovinske štete iznos od 3.830,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 4. listopada 2023. pa do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa nadalje po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. naknaditi tužitelju SŽ troškove parničnog postupka u iznosu od 2.050,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 10. prosinca 2025. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika Euroherc osiguranja d.d. za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 20.7.2023. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca Hrvatska pošta d.d. u hodniku poštanskog ureda u [adresa] dok je slagao kartonske kutije, kada su na njega pala teška vrata sa žičano impregniranim staklom koja su bila izvan funkcije i naslonjena na zid. Navodi da dok je bio u klečećem položaju da su vrata pala na njega i ozlijedila ga po glavi, prsnom košu i lijevoj ruci, odnosno da su ga razrezala na više mjesta. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se mogu osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Budući da nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer je tužitelj obavljao posao na uobičajeni način i pažljivo, i kako je poslodavac dužan radni prostor održavati u stanju sigurnom za boravak i kretanje radnika, a bočno naslonjena stara razbijena vrata predstavljaju opasnost za sigurnost radnika, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužitelja osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastiti djelatnicima za naknadu štete. Tužitelj je tuženiku podnio odštetni zahtjev 4.10.2023., koji je tuženik otklonio navodeći da je tužitelj isključivo odgovoran za nastanak štete. Tužitelju je dijagnosticirana ozljeda: Contusio et excoriatio capitis, VLC thoracis lat.sin. i Excoriatio manus sin. Tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je prilikom pada teških vrata na njega zadobio brojne ozljede i porezotine na glavi, prsnom košu i lijevoj šaci te je pretrpio intenzivne i dugotrajne bolove i strah. Na mjestu rana zaostali su ožiljci koji ga naružuju pa trpi duševne boli i zbog naruženosti. Bila mu je potrebna tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova. Slijedom navedenog tužitelj na ime naknade neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti, predlaže sudu naložiti tuženiku isplatu iznosa od 4.700,00 eura te ujedno naložiti tuženiku naknaditi troškove parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da osporava odgovornost, aktivnu legitimaciju, osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, a u slučaju da se prihvate tvrdnje o načinu ozljeđivanja, upire da je do istog došlo radnjom samog tužitelja. Nadalje navodi da tužitelj u štetnom događaju nije zadobio ozljede koje bi imale za posljedicu povredu prva osobnosti takve težine koja bi opravdavala osnov za dosudu novčane naknade u iznosu koji tužitelj traži. Navodi da sud prvo mora utvrditi težinu povrede da bi ocijenio opravdava li ista dosudu pravične novčane naknade i u kojoj visini. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev te osporava i tijek zateznih kamata.

3. Tužitelj je podneskom od 19.9.2025. postavio konačni tužbeni zahtjev na način da traži da sud naloži tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 3.830,00 eura s osnove naknade neimovinske štete i neimovinske štete sa zateznim kamatama od 4.10.2023. uz naknadu troškova parničnog postupka.

4. Tuženik se djelomičnom povlačenju tužbe nije protivio, stoga se u smislu odredbe čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 12/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 144/22., i 155/23. u daljnjem tekstu: ZPP) smatra da je na isto pristao.

5. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, zatim proveo je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku kirurgu i traumatologu prof. dr. sc. Zvonimiru Lovriću, te je proveo dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke i svjedoka PŽ i ĐŽ. Sud nije proveo vještačenje po vještaku zaštite na radu jer tuženik nije naveo na koju okolnost je taj dokazni prijedlog predložen, a uzimajući u obzir da tijekom postupka nije bilo sporno da su kod poslodavca bile provedene mjere zaštite na radu, pa stoga provođenje tog dokaza nije odlučno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete s osnove pružene tuđe pomoći i njege zbog štetnog događaja koji se dogodio 20.7.2023.

7. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija tuženika.

8. Sporna je visina aktivna legitimacija tužitelja, odgovornost tuženika, visina nastale štete kao i postoji li doprinos tužitelja vlastitoj šteti.

9. Uvidom u Interni zapisnik o ozljedi na radu od 20.7.2023. ovaj sud je utvrdio da je neposredni rukovoditelj PŽ kao zaposlenik poslodavca Hrvatska pošta d.d. ispunio sve podatke o ozlijeđenom radniku, ozljedu te vremenu i mjestu nastanka ozljede, pa je prema tome za zaključiti da je poslodavac bio upoznat sa štetnim događajem.

10. Iz Izjave očevica o ozljedi na radu ĐŽ od 20.7.2023. proizlazi da je tužitelj na dan štetnog događaja bio u polu sagnutom položaju okrenut licem ka sjeveru te je uzimao pristigle kutije Paket 24 kada su vrata njemu s lijeve strane pala na njega. Tom prilikom se staklo razbilo o glavu radnika te ga višestruko izrezalo, a okvir vrata je radnik zaustavio kukom.

11. Iz iskaza svjedoka PŽ proizlazi da je isti bio zaposlen kod poslodavca tužitelja Hrvatske pošte d.d. na radnom mjestu voditelja mreže poštanskih ureda [adresa]. Navodi da su ga o štetnom događaju obavijestili, odnosno da su na tužitelja prilikom slaganja kartonskih kutija pala vrata. Potom je on obavijestio stručnjaka zaštite na radu CŽ o tom događaju. U odnosu na proces rada tužitelja navodi da je njegov radni zadatak raditi na šalteru, isporučivati i primati pošiljke, slaganje robe, prenošenje iste u skladište, rad s korisnicima. Štetni događaj se dogodio u stražnjem dijelu poštanskog ureda gdje je tužitelj preslagivao kutije koje su prispjele iz skladišta iz Zagreba. Nije upoznat niti tko je skinuo niti kada vrata koja su ozlijedila tužitelja.

12. Iz iskaza svjedokinje ĐŽ proizlazi da je ista kod poslodavca tužitelja Hrvatska pošta d.d. radila na radnom mjestu kontrolora poštanskih procesa u diviziji pošta. Osobno je prisustvovala štetnom događaju. Navodi da se štetni događaj dogodio u pozadinskom prostoru gdje se uobičajeno događa komunikacija svih divizija to je hodnik na kojem je ujutro gužva, vrši se primopredaja pošiljaka. Tužitelj je toga dana prenosio pakete te ih je stavljao na dio hodnika gdje su se uobičajeno slagali paketi. Navodi da je vidjela trenutak pada vrata na tužitelja jer je upravo svojim poštarima nosila naloge te je prošla tim djelom. Navodi da je taj događaj zaista bio strašan, kada su vrata pala, staklo se razbilo o glavu tužitelja, a šiljci stakla su virili prema njegovom vratu. Scena je bila zastrašujuća te smatra da mu je u tom trenutku i život bio ugrožen. Poštari su pripomogli da se saviju šipke i pridržavali su vrata kako bi smo tužitelju pomogli da izađe iz tog razbijenog okvira vrata, a da se ujedno dodatno ne ozlijedi. Tužitelj je bio sav krvav, krv je šikljala iz glave te je imao ozljede i na leđima i na ruci. Lijeva ruka mu je bila u potpunosti ozlijeđena, ali krv je tekla i na desnoj. Potom ga je odvela u svoj ured, omotala sam mu ruku, zvali su hitnu koja im je sugerirala da ga netko treba dovesti što je u konačnici i učinjeno. Ne zna tko je skinuo niti kada ta vrata, ali prema njezinoj procjeni to je stajalo dugo vremena. Radi se o staklenim vratima s metalnim sivim okvirom, masivna željezna vrata. Navodi da je tužitelj stajao na tom mjestu jer je tamo morao biti, morao je prenositi pakete upravo tamo jer se to tako radilo.

13. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je na dan štetnog događaja izvršavao radne zadatke svog radnog mjesta, prenosio je u kolicima pakete koje je trebao staviti na hrpu u dijelu hodnika u kojem se to inače čini. Sjeća se da je vidio sjenu koja se pomiče te je uspio dignuti glavu i vidjeti da vrata padaju. Podmetnuo je lijevu ruku te su vrata prošla djelomice kroz ruku i kroz glavu. Nakon ozljeđivanja pomoć i njegu mu je pružala supruga. Danas ima povremene bolove u lijevoj ruci koju ne može točno definirati. Navodi da vrata nije dirao jer za tim nije bilo potrebe s obzirom da su bila odmaknuta od dijela na kojem je prenosio pakete. Nakon ozljeđivanja vratio se na to radno mjesto, ali nije dugo ostao. Dodijeljeno mu je lakše radno mjesto, možda i zbog ozljede, ali došlo je i do organizacijskih promjena. Vezano za ožiljke navodi da ga smeta ožiljak na glavi, ali je i od cijelog događaja

psihički

nastradao.

14. Sud je prihvatio iskaze svjedoka i tužitelja jer su iskazivali međusobno suglasno, uvjerljivo i životno. Iz njihovih suglasnih iskaza i pisane dokumentacije utvrđeno je da se dana 20.7.2023. dogodio štetni događaj na način kako je to opisao tužitelj i to da su na njega pala vrata koja su se nalazila u dijelu hodnika gdje je tužitelj obavljao svoje uobičajene poslove. Prema tome, tužitelj je pretrpio ozljedu na radu.

15. Aktivna legitimacija tužitelja proizlazi iz činjenice da je tužitelj radnik Hrvatske pošte d.d. koji je kao poslodavac osiguranik ovdje tuženika, te se predmetni štetni događaj dogodio upravo za vrijeme rada. Slijedom svega navedenog, paušalan je prigovor promašene aktivne legitimacije koji je tuženik iznio u odgovoru na tužbu.

16. U konkretnoj pravnoj stvari na pitanje odgovornosti primjenjuje odredba čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18 u daljnjem tekstu: ZZR) kojom je propisana odgovornost poslodavca radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i profesionalnom bolešću po načelu objektivne odgovornosti. Sukladno stavku 2. istog članka poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

17. Prema tome, na tuženiku kao poslodavcu je teret dokaza da je šteta tužitelju nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

18. Međutim, iako tuženik navodi da je tužitelj sam svojom nepažnjom doprinio šteti, iz provedenog dokaznog postupka ne proizlazi da bi tužitelj doprinio šteti uslijed čega bi došlo do umanjenja ili oslobođenja tuženika odgovornosti za štetu.

19. Slijedom navedenog, tuženik je kao poslodavac odgovoran za nastanak štetnog događaja i nastalu štetu čija odgovornost je objektivne prirode na temelju odredbe čl. 25. st. 1. ZZR.

20. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof.dr.sc. Zvonimiru Lovriću spec. kirurgu i traumatologu iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da su tužitelju uslijed štetnog događaja postavljene dijagnoze: Natučenje i ogrebotine glave, Razdorna rana 1. strane prsnog koša, Ogrebotine prstiju 1. šake. Vještak je naveo da ozljede koje je tužitelj zadobio su posljedica predmetnog štetnog događaja. Tužitelj se držao uputa liječnika.

21. Nadalje, vještak je naveo da trajne posljedice zbog predmetne ozljede nisu zaostale. U pogledu straha, pretrpio je primarni strah koji se javlja u trenutku ugroženosti i ozljeđivanja, a koji je bio kratkotrajan i intenzivan. Sekundarni strah, koji proizlazi iz tjelesnih ozljeda i njezinih posljedica, kao i ugroze, trajao je jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta kroz 5 dana i manjeg kroz još 10 dana. Pretrpio je takozvani kasni strah u vidu nelagode i bojazni za vrijeme liječenja ozljede oko 14 dana. Fizička bol jakog intenziteta trajala je 1 dan, srednjeg intenziteta oko 5 dana, te manjeg intenziteta još oko 14 dana. Tuđu pomoć i njegu trebao je po 1 sat dnevno kroz 6 dana. Naruženje je manjeg stupnja zbog ožiljaka povremeno vidljivih drugim osobama.

22. Tužitelj je imao prigovore na nalaz i mišljenje vještaka u pogledu ocjene bolova i naruženja. Vještak je podneskom od 7.9.2025. odgovorio na prigovore, pri tome navodeći da za ocjenu stupnja naruženja, a uzimajući u obzir da je sud izvršio uvid u ožiljke tužitelja, odluku o tome radi li se o naruženju srednjeg ili manjeg stupnja prepušta sudu budući da vještak kao profesionalac na ožiljke moguće gleda na drugačiji način od prosječne osobe. Tužitelj je podneskom od 19.9.2025. naveo da prihvaća očitovanje vještaka na iznesene primjedbe.

23. Ovaj sud je nalaz i mišljenje vještaka prof.dr.sc. Zvonimira Lovrića u cijelosti ocijenio vjerodostojnim jer je dan stručno, razumljivo i objektivno.

24. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužitelju uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, dalje: ZOO)). Po mišljenju ovog suda, utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1. ZOO). U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi i koje je utvrdio vještak i to fizičke boli, strah, naruženje te smanjenje životne aktivnosti. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

25. Uzimajući u obzir zadobivene ozljede u štetnom događaju, trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, kao i činjenicu da je naruženje srednjeg stupnja i da je vidljivo trećim osobama, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u iznosu od 3.800,00 eura, a koji iznosi se odnose na kvalifikatorne okolnosti - 700,00 eura mu pripada zbog pretrpljenih bolova, 900,00 eura za pretrpljeni strah te 2.200,00 eura zbog naruženja.

26. Sud je u odmjeravanju visine neimovinske naknade štete vodio računa o svim okolnostima slučaja, ali i o značenju povrijeđenog dobra i cilju kome služi naknada, kao i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom, pa je s obzirom na težinu i vrstu povrede i svih drugih okolnosti slučaja, zaključio da taj iznos predstavlja primjereno zadovoljenje u smislu navedenog propisa. Pri tome je uzeo u obzir pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2020. prema kojem su iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade za neimovinsku štetu povećani za 50%, a koje se primjenjuje od dana njegovog prihvaćanja (15. lipnja 2020.) i koje obvezuje ovaj sud sukladno odredbi čl. 40. st. 2. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj: 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19 i 130/20), kao i visok stupanj inflacije u razdoblju od lipnja 2020. do prosinca 2025.

27. Na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO tužitelju za 6 sati nestručne tuđe pomoći pripada zatraženi iznos od 30,00 eura. O cijeni sata tuđe pomoći sud je odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 12/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. , 70/19., 80/22., 144/22., i 155/23. u daljnjem tekstu: ZPP) u zatraženom iznosu od 5,00 eura po satu jer je to cijena sata koja sasvim sigurno ne prelazi neto cijenu sata tuđe nestručne pomoći u [adresa], mjestu prebivališta tužitelja.

28. Prema tome, uzimajući u obzir da je ovaj sud utvrdio da tužitelju pripada iznos od 3.800,00 eura s osnove neimovinske štete te iznos od 30,00 eura s osnove imovinske štete, tužitelju pripada ukupan iznos od 3.830,00 eura.

29. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO tužitelj ostvaruje pravo na zatezne kamate, koje temeljem čl. 1103. ZOO na neimovinsku štetu teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je tužitelj podnio zahtjev za mirno rješenje spora 4.10.2023., kamate na dosuđeni iznos teku od navedenog dana.

30. U pogledu zateznih kamata za iznos imovinske štete valja primijeniti odredbu čl. 1086. ZOO kojom je propisano da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Budući da je tužitelju tuđa pomoć i njega pružana nakon štetnog događaja od 20.7.2023., a bila mu je potrebna u trajanju od 6 dana, ovaj sud je utvrdio da je 4.10.2023. (od kojeg dana traži zatezne kamate) ta tražbina tužitelja nedvojbeno dospjela, pa tužitelju pripadaju zatezne kamate na tu imovinsku štetu kako je zatražio u tužbi.

31. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao pod toč. I. izreke ove presude.

32. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. st. 1., čl. 155. st. 1. ZPP, te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, u daljnjem tekstu: Tarifa).

33. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 7.1. Tarife sastav dva obrazložena podneska od 4.8.2025. i 19.9.2025. svaki u iznosu od 200,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 8.1. Tarife, zatim sastav dva podneska od 4.11.2024. i 13.5.2025. svaki u iznosu od 50,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 8.4. Tarife, te zastupanje na ročištima od 28.2.2025., 9.5.2025. i 12.11.2025., svako u iznosu od 200,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 9.1. Tarife, kao i troškovi za zastupanje na ročištu na kojem se presuda objavljuje u iznosu od 125,00 eura na temelju Tbr. 9.3. Tarife.

34. Prema tome, tužitelju je priznat trošak od 1.750,00 eura kojem iznosu valja pribrojiti plaćeni predujam za medicinsko vještačenje u iznosu od 300,00 eura, stoga mu ukupno pripada trošak u iznosu od 2.050,00 eura.

35. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao pod toč. II. izreke ove presude.

36. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO).

37. Tuženikov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 eura je odbijen jer je isti u cijelosti izgubio spor, stoga na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka.

38. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč. III. izreke ove presude.

U Zagrebu 10. prosinca 2025.

Sutkinja:

Martina Sučević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem e-komunikacije ili pisano u 4 primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku