REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-4567/2025
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluka i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljene JHĐ i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i dr. („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, VII Policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj Pp-18112/2022 od 28. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 10. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, VII Policijske postaje Zagreb i ukida prvostupanjska presuda u cijelosti, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj Pp-18112/2022 od 28. listopada 2024., prvookrivljena JHĐ, drugookrivljena JH, trećeokrivljeni EH i četvrtookrivljeni SH, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođeni su od optužbe da bi počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a drugookrivljena JH je na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobođena od optužbe da bi počinila prekršaj iz čl. 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te je odlučeno da temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći da tvrdnja suda kako nije evidentno da su se ponašanja okrivljenih čula na javnom mjestu nema činjeničnu podlogu jer iz podnesene prijave proizlazi da je prvookrivljena hodala po ulici sa svojim psima, kada je započela svađa među sudionicima, a ulica predstavlja sva obilježja javnog mjesta i nedvojbeno je kako je sukob bio glasan i čuo se na ulici i šire.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Ocjenom navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio, da razlozi prvostupanjskog suda za oslobođenje od optužbe nisu u cijelosti prihvatljivi te da je odluka zasad preuranjena.
6. Prvostupanjski sud u obrazloženju presude navodi kako je optužnim prijedlogom okrivljenicima stavljeno na teret da su narušavali javni red i mir vikom, galamom, vrijeđanjem i dr., ali nije naznačeno da su se ponašanja okrivljenih čula na javnom mjestu te da bi ponašanje okrivljenih bilo dostupno javnosti koju bi isto uznemirilo i izvodi zaključak da iz činjeničnog opisa ovih prekršaja, kako je naznačeno u optužnom prijedlogu, nedostaju konstitutivni elementi prekršaja.
7. Ovlašteni tužitelj činjeničnim opisom okrivljenicima stavlja na teret narušavanje javnog reda i mira (vikom, međusobnim vrijeđanjem i fizičkim sukobom), u mjestu Zagreb, u Travničkoj ulici kod kućnog broja 8. Iz činjeničnog opisa djela u optužnom prijedlogu nedvojbeno proizlazi da je mjesto izvršenja prekršaja prostor ulice. Što se tiče pitanja javnosti mjesta događaja kao obilježja prekršaja, ističe se da mjesto počinjenja prekršaja ima obilježja tzv. realnog javnog mjesta, odnosno neograničeno otvorenog javnog mjesta koje je dostupno neodređenom krugu građana, te stoga nije potrebno provoditi dokaze za ocjenu javnosti takvog mjesta, nije potrebno utvrđivati konkretnu prisutnost građana ili eventualno postojanje njihove uznemirenosti, niti obrazlagati ocjenu javnosti mjesta.
8. Dakle, u ovom konkretnom slučaju događaj se prema optuženju odvio na neograničeno otvorenom javnom mjestu koje može biti dostupno bilo kojem građaninu te nije potrebno utvrđivati uvjet da se radnja izvršenja reflektirala, odnosno čula na javnom mjestu te da bi ponašanje okrivljenih bilo dostupno javnosti koju bi isto uznemirilo (kao što obrazlaže sud prvog stupnja). Stoga je konstitutivni element prekršaja (da je djelo počinjeno na javnom mjestu) ispunjen, pri čemu je irelevantno i je li doista netko od građana čuo ili vidio događaj odnosno je li događaj bio dostupan barem još nekim osobama koje nisu bile neposredni sudionici događaja, jer se ovim djelom prekršaja štiti i samo javno mjesto od neprihvatljivih oblika ponašanja.
9. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pogrešno temeljem članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona okrivljenike oslobodio optužbe, jer iz činjeničnog opisa prekršaja, proizlaze sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Činjenični opis prekršaja koji se optužnim prijedlogom okrivljenima stavlja na teret sadrži sve konstitutivne elemente iz navedenog prekršaja, jer je razvidno da bi se posljedice dostupnosti takvog ponašanja reflektirale na ulici kao neograničenom javnom otvorenom mjestu.
10. Nadalje, prvostupanjski sud, uz obrazloženje da iz zapisnika o ispitivanju prvookrivljene EHĐ, koje je provedeno od strane VII policijske postaje Zagreb dana 15. lipnja 2022., a koja je propisno upozorena, proizlazi da psi drugookrivljene JH nisu napali nju, već njezine pse, oslobađa drugookrivljenicu od optužbe da bi počinila prekršaj iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer iz navedene odredbe proizlazi da će se kazniti za prekršaj onaj tko bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu povrijediti ili ugroziti građane ili tko na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način loše s njima postupa, pa sud nije mogao s izvjesnošću utvrditi da bi drugoookrivljenica počinila djelo prekršaja na način i pod uvjetima kako joj se to stavlja na teret. Ovlašteni tužitelj je u žalbi istaknuo kako je prvookrivljenica u više navrata pozivana na sud na rasprave na koje se nije odazvala te navodi kako smatra da je sud trebao sukladno članku 247. Prekršajnog zakona za predmetnom izdati zahtjev za raspisivanjem potrage i od policije zatražiti njezino dovođenje na sud kako bi se u potpunosti utvrdile sve činjenice relevantne u ovom postupku.
11. S obzirom da je prvookrivljenica 15. lipnja 2022. na navedeni zapisnik o ispitivanju osumnjičenika pred ovlaštenim tužiteljem, a koji je u tijeku dokaznog postupka pročitan, izjavila kako su dva psa napali njezine pse koji su bili na povodcu pa se iz straha za sebe i svoje pse počela derati „upomoć“, ovaj sud smatra kako je trebalo saslušati prvookrivljenicu na navedene okolnosti počinjenja prekršaja iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
12. Osim naprijed navedenog, prvostupanjskom sudu se ukazuje da je čitanjem iskaza drugookrivljene i trećeokrivljenika danim na zapisnik o ispitivanju osumnjičenika u VII Policijskoj postaji Zagreb (list 20-23 spisa) počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz budući da isti predstavljaju nezakonite dokaze te se predmetni zapisnici nisu mogli koristiti u postupku i na tim zapisnicima se presuda nije mogla temeljiti.
13. Iz zapisnika o ispitivanju drugookrivljene i trećeokrivljenika u svojstvu osumnjičenika razvidno je da su kod prvog ispitivanja zbog prekršaja iz za koji je alternativno propisana kazna zatvora, upozoreni o pravu na branitelja sukladno . Međutim, očitovanje drugookrivljene i trećeokrivljenika o branitelju nije unijeto u zapisnik. Naime, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika tiskani je formular u kojem su tiskana upozorenja za osumnjičenika, međutim na zapisniku nije ni na koji način (zaokruživanjem, podcrtavanjem ili na drugi način) naznačeno očitovanje drugookrivljene i trećeokrivljenika o branitelju, a da bi se zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, sukladno odredbi mogao koristiti kao dokaz u postupku.
14. S obzirom da je prvostupanjski sud u ovom slučaju donio oslobađajuću presudu, tumačenjem odredbe članka 172. stavka 4. Prekršajnog zakona prema kojoj se na iskazu okrivljenika ne može utemeljiti osuđujuća presuda ako je postupljeno protivno stavku 2. i stavku 3. istoga članka, počinjena bitna povreda odredbi prekršajnog postupka iz Slijedom navedenog, zapisnike o ispitivanju osumnjičenika (list 20-23 spisa) je prvostupanjski sud trebao po službenoj dužnosti posebnim rješenjem izdvojiti iz spisa.
15. Zbog navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu ovlaštenog tužitelja, ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku, na način da će prvostupanjski sud u ponovnom suđenju otkloniti nedostatke na koje mu je ovaj sud ukazao rješenjem, ispitati sve okrivljenike, u postupku utvrditi sve činjenice i točno mjesto događaja te provesti druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, izdvojiti iz spisa sve nezakonite dokaze, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
16. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je temeljem članka 206. Prekršajnog zakona kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 10. prosinca 2025.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Ivica Ožbolt, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 7 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
