REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Ppž-3069/2024
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Mirjane Medić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ŽR, zbog prekršaja iz članka 39.A stavak 1. točka 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (Narodne novine broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske, Policijske postaje Pula, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Puli broj Pp-1713/2022 od 29. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 10. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske, Policijske postaje Pula i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1.Presudom Općinskog suda u Puli broj Pp-1713/2022 od 29. veljače 2024., okrivljeni ŽR je na temelju odredbe članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 39.A stavak 1. točka 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
2.Protiv te presude pravodobnu žalbu podnio je tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava istarska, Policijska postaja Pula, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže pobijanu presudu ukinuti i vratiti na ponovno odlučivanje.
3.Žalba nije osnovana.
4.Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nije utvrdio postojanje povreda na koje pazi po službenoj dužnosti, kao što nije utvrđena niti osnovanost žalbenih navoda.
5.Prvenstveno valja navesti da se prvostupanjska presuda pobija zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i povrede materijalnog prekršajnog prava bez da takav žalbeni navod slijedi bilo kakva konkretizacija, slijedom čega na navedene istaknute osnove nije moguće odgovoriti osim ponoviti da bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i povrede materijalnog prekršajnog prava na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti nisu utvrđene.
6.Žalitelj je isključivo nezadovoljan utvrđenim činjeničnim stanjem te mu se u tom smislu odgovara da ovaj sud u cijelosti prihvaća odluka prvostupanjskog suda i njezino detaljno obrazloženje.
7.Štoviše, prvostupanjski sud se potpuno nepotrebno upustio u dokazni postupak, budući je imao sve uvjete donijeti oslobađajuću presudu pozivom na odredbu članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona, jer u konačnici i obrazloženje prvostupanjskog suda slijedi upravo primjenu navede odredbe. Djelo prekršaja kako je opisano u optužnom prijedlogu po propisu nije prekršaj.
8.Prekršaj iz članka 39.A stavak 1. točka 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima čini onaj tko pjeva pjesme ili dobacuje natjecateljima ili drugim gledateljima poruke čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti. Radnja „hukanja“ u smislu hrvatskog jezika znači snažno puhati u ruke (da se zagriju) ili ispuštati glas sličan ćukovu ili sovinu. Stoga potpuno benignu radnju, inače uobičajeni „folklor“ na sportskim natjecanjima kojim se izražava negodovanje igrom, sudačkom odlukom ili slično, dovesti u vezu s rasnom pripadnošću jednog igrača od cijele momčadi, je potpuno promašeno imajući u vidu zakonska obilježja terećenog prekršaja.
9.U navedenom nalazi se i odgovor na žalbeni navod da je dokazni postupak bio manjkav. Dokazni postupak je u cijelosti bio suvišan i nepotreban.
10.Zaključno, potpuno je promašeno pozivanje na pravilnike Hrvatskog nogometnog saveza, disciplinske odluke, aktivnosti Hrvatskog helsinškog odbora i tako dalje. U prekršajnom postupku pred tijelima sudbene vlasti utvrđuje se isključivo krivnja za terećeni prekršaj na način da se odlučne činjenice i konkretne radnje podvedu pod biće odgovarajućeg prekršaja, jer u protivnom odnosno u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu opisano djelo nije prekršaj. Istovremeno, uloga prvostupanjskog suda u predmetnom postupku nije bila propitivati aktivnosti drugih tijela unutar njihovih nadležnosti, kako u smislu prevencije i edukacije, tako ni i u smislu disciplinskih odluka.
11.Imajući u vidu sve navedeno, donijeta je odluka iz izreke.
Zagreb, 10. prosinca 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Puli u 6 ovjerenih prijepisa.
