Republika Hrvatska

Poslovni broj Gž-1246/2025-3

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Lidije Oštarić Pogarčić predsjednice vijeća, Branke Ježek Mjedenjak članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Nataše Peršić Brleković članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice - protutužene ML OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Nevenu Bastijančiću, odvjetniku u Puli, protiv tužene - protutužiteljice BL OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vidović & partneri j.t.d. Zagreb, radi zasnivanja prava služnosti i zaštite od uznemiravanja vlasništva, odlučujući o žalbama stranaka, izjavljenim protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo, poslovni broj P-42/2025 od 29. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 10. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se kao neosnovane žalbe stranaka te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo, poslovni broj P-42/2025 od 29. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja u točki I izreke odbijen je tužbeni zahtjev na utvrđenje postojanje služnosti provoza i prolaza pješice na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist povlasne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u širini od 3 m uz istočni rub nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve u skladu s grafičkim prikazom skice lica mjesta GeoKliman d.o.o. Poreč od 23. studenog 2018. koja je sastavni dio te presude te da je tužena - protutužiteljica BL (dalje: tuženica) dužna trpjeti predmetno pravo služnosti na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i uknjižbu prava služnosti na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] provedbom te presude u zemljišnoj knjizi, te je odbijen zahtjev tužiteljice - protutužene ML (dalje: tužiteljica) da joj tuženica naknadi troškove parničnog postupka.

1.1. Točkom II izreke odbijen je protutužbeni zahtjev kojim je traženo da se naloži tužiteljici da prestane uznemiravati tuženicu u njezinom vlasništvu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da prolazi pješice i provozi se preko nekretnine tuženice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do svoje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da se zabrani tužiteljici da ubuduće uznemirava tuženicu u vlasništvu iste nekretnine, na način da prolazi pješice i provozi se preko ove nekretnine te je odbijen zahtjev tuženice da joj tužiteljica naknadi troškove parničnog postupka.

1.2. U točki III izreke je odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

2. Protiv presude žalbe podnose obje strane, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje ZPP).

2.1. Tužiteljica žalbom pobija točku I izreke presude uz prijedlog da se žalba prihvati i presuda preinači prihvaćanjem tužbenog zahtjeva uz naknadu troškova postupka tužiteljici, uključujući i žalbeni trošak, podredno predlaže presudu u pobijanom dijelu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

2.2. Tuženica se žali protiv točki I i III izreke presude predlažući da se njezina žalba usvoji i prihvati protutužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka tuženici, uključujući i žalbeni trošak.

3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

4. Žalbe stranaka nisu osnovane.

5. Predmet spora po tužbi je zahtjev na utvrđenje da je dosjelošću stečeno pravo služnosti provoza i prolaza pješice preko poslužne nekretnine tuženice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist povlasne nekretnine tužiteljice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Po protutužbi predmet spora je vlasnički zahtjev tuženice spram tužiteljice za zaštitu od uznemiravanja prava vlasništva u pogledu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se zabrani tužiteljici prolaz i provoz preko ove nekretnine tuženice.

6. Tijekom prvostupanjskog postupka je utvrđeno:

- u vrijeme podnošenja tužbe 29. rujna 2017. tužiteljica je bila uknjižena i stvarana vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u naravni objekt s kamp prikolicom i okućnicom) u korist koje je tražila utvrđenje da je dosjelošću, putem pravnih prednika, stekla pravo služnosti provoza i prolaza pješice preko nekretnine tuženice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u naravi maslinik),

- u vrijeme podnošenja tužbe i protutužbe, tuženica je bila uknjižena i stvarna vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u pogledu koje je protutužbom tražila da se tužiteljici naloži prestanak uznemiravanja prolazom preko iste nekretnine,

- predmetni spor po tužbi nije bio zabilježen u zemljišnim knjigama,

- u ranijem postupku, nakon provedenih dokaza, donesena je prvostupanjska presuda poslovni broj P-261/2019 od 15. travnja 2019. kojom je bio prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice, a odbijen protutužbeni zahtjev tužen ice, koja presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1282/2019 od 22. rujna 2021., međutim, rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev -1304/2022 od 5. lipnja 2024. obje nižestupanjske presude su ukinute te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje,

- u ponovljenom prvostupanjskom postupku nesporno je utvrđeno da je tuženica prodala svoju nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupcu ZL, Kupoprodajnim ugovorom od 29. studenog 2021. temeljem kojeg se kupac uknjižio kao vlasnik kupljene nekretnine.

7. S obzirom na utvrđenje da tuženica više nije vlasnica nekretnine na koju je kao poslužnu nekretninu uperen tužbeni zahtjev na utvrđenje i uknjižbu služnosti, prvostupanjski sud zaključuje da je osnovan prigovor tuženice o promašenoj pasivnoj legitimaciji po tužbi jer je predmetom tužbenog zahtjeva trpljenje tužen ice da se na njezinoj nekretnini upiše pravo stvarne služnosti, radi čega sud odbija tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti kao neosnovan.

8. Kako je predmetom protutužbenog zahtjeva prestanak uznemiravanja prava vlasništva tuženice na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od strane tužiteljice, a koju nekretninu je tuženica naknadno prodala, prvostupanjski sud zaključuje da tuženica više nema aktivnu legitimaciju za podnošenje takvog zahtjeva iz kojeg razloga i protutužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

9. Odluka o troškovima postupka temelji se na članku 154. stavak 4. ZPP-a.

10. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga, te po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud utvrđuje da njezinim donošenjem nije počinjena niti jedna bitna povreda odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, pa tako niti povreda iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju neosnovano ukazuje žalba tužiteljice, budući da pobijana presuda, nije nerazumljiva, sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te je istu moguće pravno ispitati.

11. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, materijalno pravo pravilno je primijenjeno.

12. Nespornu činjenicu da je tuženica tijekom postupka prodala nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pravilno je sud prvog stupnja cijenio kao odlučnu prilikom utvrđenja da je zbog ove činjenice postao osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije po tužbi te da je postao osnovan i prigovor nedostataka aktivne legitimacije po protutužbi.

13. Naime, prema članku 228. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - dalje ZV), neposredno na temelju zakona pravo služnosti osnovat će se kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti; inače samo kad tako odredi posebni zakon (stavak. 1.) a tko stekne pravo služnosti nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi (stavak 2.).

13.1. Stoga, prodajom i knjižnim prijenosom na novog kupca nekretnine na koju je kao poslužnu usmjeren tužbeni zahtjev tužiteljice na utvrđenje stjecanja i uknjižbe prava stvarne služnosti (na temelju zakona - dosjelošću), tuženica više nije pasivno legitimirana jer više nije vlasnica nekretnine na čiji teret bi se trebalo utvrditi i upisati u zemljišnoj knjizi stečeno pravo stvarne služnosti. Radi se o materijalno pravnom prigovoru pogrešne pasivne legitimacije u kojem je slučaju pravilno prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev. Pogrešno pritom tužiteljica u žalbi smatra da je sud odlučivao o parničnoj nesposobnosti tuženice, što predstavlja procesno pravni prigovor, u kojem slučaju tužbu treba odbaciti, o čemu se ne radi u ovome predmetu.

14. Nadalje, prema članku 167. ZV-a ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane (stavak 1.) a da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže (stavak 2.).

14.1. Stoga, suprotno žalbi tuženice, njezin vlasnički zahtjev po protutužbi radi prestanka uznemiravanja od strane tužiteljice, u pogledu nekretnine koju je tuženica prodala i napustila posjed iste, nije osnovan iz razloga nedostatka aktivne legitimacije da tuženica takav zahtjev postavi jer nesporno više nije vlasnica nekretnine u pogledu koje traži vlasničku zaštitu.

15. Prema odredbi članka 195. stavak 1. ZPP-a ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši. Dakle, sukladno citiranoj postupovnoj odredbi u konkretnom slučaju parnica je pravilno dovršena među istim strankama, međutim, činjenica otuđenja predmeta spora i stanje u vrijeme zaključenja glavne rasprave bila je od utjecaja na odluku o zahtjevima stranaka.

15.1. Tako prema stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Su-IV- 47/2020 14. rujna 2020.:

„Otuđenjem predmeta spora drugoj osobi tijekom parnice, s obzirom da je za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno stanje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, tužitelj gubi dotadašnju aktivnu materijalnopravnu legitimaciju jer se postupovno pravilo o dovršetku parnice između istih stranaka iz članka 195. stavak 1. ZPP-a ne odnosi na stvarnopravne učinke pravnog posla na temelju kojega je došlo do otuđenja (prijenosa prava vlasništva ili prava), osim ako iz pravnog posla između tužitelja i druge osobe ne proizlazi što drugo.“

16. Tuženica (tužiteljica po protutužbi) tijekom postupka nije niti tvrdila da iz pravnog posla kupoprodaje sa kupcem proizlazi nešto drugo u pogledu nastavka parnice u ovome sporu. Stoga je činjenica otuđenja predmeta spora drugoj osobi, utjecala je na materijalnopravnu neosnovanost postavljenih zahtjeva stranaka, koji su radi toga pravilno odbijeni kao neosnovani.

17. Odluka o troškovima postupka prema kojoj svaka stranka snosi svoje parnične troškove, temelji se na pravilnoj primjeni članka 154. stavak 4. ZPP-a, s obzirom da su i tužiteljica i tuženica odbijene sa svojim zahtjevima.

18. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti žalbe stranaka kao neosnovane i pobijanu presudu potvrditi pozivom na članak 368. stavak 1. ZPP-a.

U Rijeci 10. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Lidija Oštarić Pogarčić