REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: R1-737/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja Š (BRKIĆ) PEPIĆ nepoznatog prebivališta / boravišta (datum rođenja: **.**.1960.), Australija, OIB: / , radi priznanja strane sudske odluke, bez održavanja ročišta, 10. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se prijedlog od 6. studenoga 2025. za priznanje strane sudske odluke, kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 06.11.2025., putem Konzulata Republike Hrvatske u Perthu – Australija, podnio ovom sudu „prijedlog“ za priznanje strane sudske odluke bez navođenja o kojoj se točno stranoj sudskoj odluci radi (nije naveden naziv odluke, tijelo koje je odluku donijelo, broj odluke niti datum donošenja odluke). U „prijedlogu“ nisu navedeni osnovni podaci o predlagatelju (adresa prebivališta / boravišta niti datum rođenja), kao niti osnovni podaci o protustranci – osobi s kojom je predlagateljica bila u braku (ime i prezime, adresa prebivališta / boravišta niti datum rođenja). Navedeni „prijedlog“ u vidu dopisa konzulata sudu, ovaj sud je zaprimio 10.11.2025.

2. Prijedlog za priznanje strane sudske odluke je nedopušten.

3. Zakon o parničnom postupku u čl.146.st.1. (Narodne novine broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 28/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 i 114/2022 – ZPP) koji se u izvanparničnom postupku primjenjuje na temelju čl.2. i 8. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj: 59/2023 – ZIP), propisuje su tužitelj ili njegov zastupnik koji se nalaze u inozemstvu, a tužitelj nema punomoćnika u Republici Hrvatskoj, dužni već prigodom podnošenja tužbe imenovati punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj. Ako oni tako ne postupe, sud će tužbu odbaciti.

4. Iz podataka navedenih u prijedlogu za priznanje strane sudske odluke proizlazi da se predlagateljica nalazi u inozemstvu (Australija). Naime, predlagateljica se obratila Konzulatu Republike Hrvatske u Perthu, Australija. Međutim, točna adresa njenog prebivališta / boravišta nije poznata. Dakle, iz navedenog proizlazi da predlagateljica nema prebivalište u [adresa], da nema punomoćnika u Republici Hrvatskoj, a da unatoč tome u prijedlogu nije imenovala punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj.

5. S obzirom na navedeno, sud je na temelju čl.146.st.1. ZPP – a, a u vezi s čl.2. i 8. ZIP – a odbacio prijedlog predlagatelja za priznanje strane sudske odluke od 06.11.2025.

5.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.

6. S obzirom da je predlagatelj pravno neuka osoba kojoj nije pružen odgovarajući pravni savjet u ovoj pravnoj stvari, za napomenuti je da je predlagatelj u prijedlogu za priznanje strane sudske odluke dužan navesti podatke o sebi (ime i prezime, adresu prebivališta / boravišta, OIB ako ga ima i datum rođenja). Nadalje, predlagatelj je dužan dostaviti sudu podatke o protustranci – osobi s kojom je bila u braku koji je razveden i to: ime i prezime, adresu prebivališta / boravišta, OIB ako ga ima i datum rođenja). Naime, prijedlog za priznanje strane sudske odluke sud je dužan dostaviti protustranci na odgovor i omogućiti joj da u odgovoru iznese prigovore na prijedlog predlagatelja (u slučaju da se prijedlogu protivi). Prijedlog za priznanje strane sudske odluke sud neće dostavljati protustranci na odgovor samo u slučaju da su predlagatelj i protustranka suglasno podnijeli prijedlog. Međutim, rješenje kojim je prihvaćen prijedlog predlagatelja za priznanje strane sudske odluke mora se dostaviti protustranci kako bi protustranka mogla podnijeti žalbu protiv navedenog rješenja u slučaju da smatra da rješenje suda nije zakonito i / ili pravilno. Tek nakon proteka roka za žalbu (i u slučaju da žalba nije podnesena) rješenje o priznanju strane sudske odluke može postati pravomoćno i stvarati pravne učinke.

6.1. Predlagatelj je u prijedlogu dužan navesti razlog zbog kojeg traži priznanje strane sudske odluke kako bi sud mogao utvrditi ima li predlagatelj pravni interes za pokretanje i vođenje postupka za priznanje strane sudske odluke. U tom smislu uz prijedlog za priznanje strane sudske odluke predlagatelj je dužan sudu dostaviti dokaz da je državljanin Republike Hrvatske ili učiniti vjerojatnim da sudska odluka čije se priznanje traži utječe na njegov pravni položaj u Republici Hrvatskoj (sukladno hrvatskom pravu), tj. na njegovo osobno stanje (osobno ime, bračno stanje / životno partnerstvo, roditeljsku skrb, majčinstvo / očinstvo, skrbništvo za punoljetne osobe, poslovnu sposobnost i dr.) ili na ostvarivanje drugih prava ili zaštitu interesa (stjecanje prava vlasništva ili drugog stvarnog ili obveznog prava, osiguranje ili naplatu tražbine, nasljeđivanje, stjecanje prava vlasništva i dr.) ili drugi pravni interes zbog kojeg traži priznanje strane sudske odluke. U slučaju da nije učinio vjerojatnim postojanje pravnog interesa za vođenje postupka radi priznanja strane sudske odluke, sud će njegov prijedlog odbaciti.

6.2. Predlagatelj je u prijedlogu za priznanje strane sudske odluke, ako isti nema prebivalište ili boravište u [adresa] niti punomoćnika u Republici Hrvatskoj, dužan navesti i podatke o punomoćniku za primanje pismena (ime i prezime i adresu prebivališta u [adresa]). Punomoćnik za primanje pismena ne zastupa stranku u postupku i ne može podnositi podneske sudu (prijedloge, žalbe i dr.) u ime i za račun stranke, niti može zastupati stranku na ročištu pred sudom. Punomoćnik za primanje pismena ne mora biti odvjetnik već bilo koja punoljetna i poslovno sposobna osoba u koju predlagatelj ima povjerenje i s kojom može nesmetano komunicirati, tj. koja će ga obavještavati o pismenima koja mu sud šalje, budući da se dostavom sudskog pismena punomoćniku za primanje pismena smatra da je sudsko pismeno dostavljeno samoj stranci.

6.3. Predlagatelj je u prijedlogu za priznanje strane sudske odluke dužan navesti i podatak o tome koji jezik razumije protustranka jer u slučaju da protustranka ne razumije hrvatski jezik, tj. jezik na kojem je sastavljen prijedlog za priznanje strane sudske odluke (i na kojem će se provoditi izvanparnični postupak priznanja strane sudske odluke pred hrvatskim sudom), sud će pozvati predlagatelja da na svoj trošak prevede prijedlog za priznanje strane sudske odluke i rješenje suda (kojim se poziva protustranka odgovoriti na prijedlog predlagatelja) na jezik koji protustranka razumije, a kako bi ista mogla sudjelovati u predmetnom postupku.

6.4. Predlagatelj je prijedlogu za priznanje strane sudske odluke dužan navesti podatke o stranoj sudskoj odluci čije priznanje traži: točan naziv odluke (presuda / rješenje / naredba ili sl.), datum donošenja odluke, naziv tijela (suda) koji je donio odluku i (poslovni) broj navedene odluke.

6.5. Predlagatelj je dužan sudu, uz prijedlog za priznanje strane sudske odluke, dostaviti izvornik ili ovjerenu presliku strane sudske odluke kao i prijevod strane sudske odluke čije priznanje traži na hrvatski jezik po ovlaštenom sudskom tumaču u Republici Hrvatskoj te potvrdu o pravomoćnosti navedene odluke, tj. dokaz da je odluka čije priznanje traži od točno određenog dana počela stvarati pravne učinke.

6.6. Odbacivanje prijedloga za priznanje strane sudske odluke u ovoj pravnoj stvari ne priječi predlagatelja u podnošenju novog prijedloga.

U Zagrebu, 10. prosinca 2025.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).

DOSTAVITI:

1. Predlagatelju, uz izvornik strane sudske odluke i prijevod, putem K RH u Perthu, Australija, uz dopis Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

2. U spis