Poslovni broj: Pn-2520/2021-53

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nevenki Božinović Čupin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Hrvoju Zdilaru, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje OIB: 38922958547, Zagreb, Martićeva 71, zastupan po punomoćniku Hrvoju Luiu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui u Zagrebu, te umješača na strani tuženika ČĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Davorinu Karačiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Zorić & Karačić u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 12. studenoga 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika, umješača osobno uz punomoćnika, dana 10. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje OIB:38922958547, Zagreb, Martićeva 71, isplatiti tužiteljici SĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 3.400,00 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 2. rujna 2021. do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje OIB:38922958547, Zagreb, Martićeva 71, isplatiti tužiteljici SĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 201,31 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 10. prosinca 2025., po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužiteljica sa dijelom tužbenog zahtjeva za iznos od 900,22 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 02.09.2021. do isplate, kao i za iznos od 0,43 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10.12.2025. do isplate, kao neosnovan.

IV. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje OIB:38922958547, Zagreb, Martićeva 71, naknaditi tužiteljici SĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], trošak parničnog postupka u iznosu od 2.090,86 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 10. prosinca 2025., po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 13. lipnja 2020. u 14,55 sati, doživjela prometnu nesreću kada je upravljala vozilom marke „Seat Ibiza“ reg. oznake: [registarska oznaka] koje je vozilo u vlasništvu tužiteljice, koja prometna nesreća se dogodila u Zagreb-Novi Zagreb, mjesto Hrašće Turopoljsko na križanju trg Jurja Muliha i ulice Antuna Arbanasa, Kosi, Hrašćanska ulica, da je ovu prometnu nezgodu skrivio svojom nepravilnom i nepropisnom vožnjom vozač ČĆ, iz [adresa], kada je upravljao vozilom bez vozačke dozvole marke „Fiat Punto“ registarskih oznaka: [registarska oznaka], u vlasništvu PĆ, iz [adresa], koje vozilo u trenutku prometne nesreće nije bilo osigurano, da je kritične zgode tužiteljica pravilno i propisno upravljala svojim vozilom krećući se ulicom Antuna Arbanasa u smjeru Zagreba, koja ulica je glavna cesta i kada je došla do naprijed navedenog križanja s trgom Julija Muliha skrećući u lijevo, u kojoj ulici je tužiteljica imala pravo prvenstva prolaza, dok je ČĆ koji je prouzročio ovu prometnu nesreću dolazio sa trga Julia Muliha iz smjera Zagreba prema Hrašćanskoj ulici ne poštujući znak STOP, uslijed čega je velikom brzinom udario u lijevi bočni dio automobila kojim je upravljala tužiteljica i to u predjelu tužiteljičinih vozačevih vrata, a uslijed takvog jakog udarca došlo je do potpunog uništenja vozačevih vrata na tužiteljičinom automobilu što je imalo za posljedicu da tužiteljica nije mogla uslijed toga otvoriti vrata te je trebala pomoć ljudi koji su je izvukli kroz suvozačeva vrata vozila, da je uslijed takve nezakonite, nepravilne i nepropisne vožnje vozača ČĆ tužiteljica doživjela teške tjelesne povrede, te je nastala i imovinska šteta na vozilu koje je u vlasništvu tužiteljice, da je odmah po nastanku predmetnog štetnog događaja uredovala PU Zagrebačka, II. Postaja prometne policije Zagreb koja je izvršila očevid na licu mjesta i o istom sačinila Potvrdu o prometnoj nesreći. Nadalje navodi da je tužiteljica zbog zadobivenih tjelesnih povreda isti dan prevezena vozilom hitne pomoći u KBC Sestre Milosrdnice u Zagrebu gdje joj je ukazana liječnička pomoć i gdje je utvrđeno da je zadobila teške tjelesne povrede, i to: frakturu lijevog lakta kojeg se poslije imobilizira, ozljedu vratne kralježnice, akutni poststraumatski stresni poremećaj, distoniju, uz natučenje prsnog koša mnogobrojne kontuzije po tijelu, bolove u lijevom prsištu, bolove pri dubokom udahu, bolove u desnom laktu, sve to uz mučnine, velike glavobolje, bolove u dorzumu vrata s ukočenošću, bolovi u LS kralježnici, trnjenje lijeve ruke, dominantno podlaktice koji perzistiraju i danas, uslijed koje nesreće je doživjela veliki strah, da nakon nezgode trpi veliki strah jačeg intenziteta, koji strah kod tužiteljice traje i danas, a također trpi strah od ishoda za svoje liječenje, trpi fizičke boli srednjeg i jakog intenziteta, a koji bolovi egzistiraju i dalje, a osim gore navedenog straha, i navedenih fizičkih bolova, da trpi duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, da joj je isto tako uslijed zadobivenih teških tjelesnih povreda bila potrebna tuđa njega i pomoć, da predmetnom tužbom traži naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u skladu s novim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH, koje je VSRH donio na svojoj drugoj sjednici Građanskog odjela održanoj 5.3.2020. i 15.6.2020. Slijedom navedenog, na ime naknade štete tužiteljica potražuje za pretrpljeni strah iznos od 15.000,00 kn, za fizičke boli iznos od 17.000,00 kn, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 18.000,00 kn, za tuđu njegu i pomoć u trajanju od 90 dana, (4 sata dnevno, 20 kn po satu) iznos od 7.200,00 kn odnosno ukupno 57.200,00 kn. Slijedom navedenoga predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 50.000,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 7.10.2021. do isplate, iznos od 7.200,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od donošenja presude do isplate, kao i da joj naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

1.1. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 25. studenog 2024., po provedenom medicinskom vještačenju i promjene važeće valute u Republici Hrvatskoj od 01.01.2023., tužiteljica od tuženika s naslova neimovinske štete potražuje isplatu iznosa od 4.300,22 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 02.09.2021., s naslova imovinske štete (tuđa pomoć i njega) potražuje isplatu iznosa od 201,74 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate, kao i da joj tuženik naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i štetni događaj, navodi da se navodi tužiteljice na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja ne mogu ispitati obzirom da uz tužbu nisu dostavljeni dokazi na navedenu okolnost, pa da iz navedenog razloga, do uvida u kompletnu dokumentaciju MUP-a prikupljenu vezano za predmetni štetni događaj i nalaz i mišljenje prometnog vještaka te saslušanja svjedoka, osporava odgovornost za štetu i štetni događaj. Nadalje navodi kako osporava visinu tužbenog zahtjeva iz razloga što drži da je isti neprimjereno visoko postavljen, da iz dostavljene medicinske dokumentacije proizlazi da je zdravstveno stanje tužiteljice bilo narušeno i prije predmetnog štetnog događaja. Slijedom navedenoga predlaže tužbeni zahtjev odbiti iznad primjerenog iznosa naknade štete te traži trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

2.1. Na ročištu održanom 19. svibnja 2022. tuženik opoziva priznatu odgovornost do saslušanja umješača ČĆ.

3. Umješač u svom podnesku od 02.03.2022. navodi da nije sporno da je dana 13.06.2021. došlo do prometne nezgode u kojoj je sudjelovala tužiteljica kao vozač vozila reg. ozn. [registarska oznaka], dok je umješač upravljao vozilom reg. ozn. [registarska oznaka], da u cijelosti osporava odgovornost, osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, ističe da je sporna odgovornost za izazivanje predmetnog štetnog događaja i to iz razloga što je tužiteljica svojim vozilom prešla u prometnu traku kojom se kretao umješač upravljajući vozilom reg. ozn. [registarska oznaka], da je prema čl. 72. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vozač dužan kretati se obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika, a ako trake nisu obilježene, dužan je vozilo u kretanju držati što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa te na stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti, da tužiteljica kritičnog dana nije vozilom upravljala na način kako je to propisano Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, da je slijedom toga sporna dinamika nezgode pa samim time i odgovornost. Nadalje navodi da tužiteljica u predmetnoj nezgodi nije zadobila povrede takvog intenziteta koje bi opravdavale dosudu pravične novčane naknade u iznosu od čak 57.200,00 kn, osporava da bi sve povrede opisane u medicinskoj dokumentaciji tužiteljice bile isključiva posljedica sudjelovanja u predmetnoj nezgodi, da tuženik u danom odgovoru na tužbu navodi da se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu postavljenom po odgovornosti neosiguranog motornog vozila, da obzirom na navedeno ističe da umješač nije vlasnik vozila, pa slijedom toga i nije moguće prema istome isticati prigovore utemeljene na okolnosti neosiguranog motornog vozila, da je prema čl. 29. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu određeno da je oštećena osoba kojoj je šteta nanesena uporabom vozila čiji se vlasnik nije osigurao od automobilske odgovornosti može podnijeti odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje. Umješač nadalje navodi da u cijelosti osporava da bi na strani istoga postojali ikakvi propusti koji bi bili u uzročnoj vezi sa samim nastankom štetnog događaja. Slijedom navedenoga, predlaže u cijelosti odbiti tužbu i tužbeni zahtjev te naloži tužiteljici da naknadi troškove parničnog postupka umješaču zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate.

4. Tijekom postupka izvođenja dokaza, sud je izvršio uvid u Potvrdu MUP- a RH, II PPP Zagreb od 13.07.2021. (list 6-7 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 8-22 spisa), Optužni prijedlog protiv okrivljenika ČĆ od 17.08.2021. (list 38-39 spisa), Zapisnik o očevidu od 13.07.2021. (list 41-44 spisa), fotodokumentaciju (list 55-63 spisa), zdravstveni karton tužiteljice (list 100-215 spisa), presliku cjelokupnog spisa MUP-a RH, PU Zagrebačka, II. PPP Zagreb, te CD medij s fotografijama (list 259-276 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. Žarku Rašiću i dr. GĆ (list 286-289 spisa), saslušan je umješač ČĆ (list 304-305 spisa), provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Berislavu Šimunoviću (list 310- 318 spisa), izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. br. Pp- 3718/2021 (u prilogu spisa predmeta).

5. Ocijenivši izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP) te primijenivši materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan i to do visine pod točkom I. i II. izreke ove presude, dok je preostali dio tužbenog zahtjeva odbijen za iznos kao pod točkom III. izreke ove presude.

6. Između stranaka nisu sporne činjenice nastanka predmetnog štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija, dok je sporna odgovornost i visina tužbenog zahtjeva. Nije sporno niti da je tužiteljici nakon pokretanja postupka isplaćena naknada štete u visini 1.327,23 eur/10.000,00 kn od čega 1.274,14 eur/9.600,00 kn s naslova neimovinske štete i iznos od 53,09 eur/400,00 kn s naslova imovinske štete (tuđa pomoć i njega), činjenica da je tuđa pomoć i njega tužiteljici pružana od strane ukućana, kao i cijena koštanja sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 20,00 kn/2,65 eur (ročište od 19. svibnja 2022. – list 98 spisa).

7. Radi utvrđenja sporne odgovornosti sud je izveo dokaz saslušanjem umješača i vještačenje po stalnom sudskom vještaku za promet dipl. ing. Berislavu Šimunoviću.

8. Umješač ČĆ u svom iskazu navodi da je do nastanka predmetnog štetnog događaja došlo na način da je bio posudio auto od navodno prijatelja koji mu je rekao da je auto osiguran, da je noć prije bio na nekom rođendanu gdje je pio, pa mu je tako u jutro ostalo alkohola u krvi, da se predmetnog dana vozio po glavnoj cesti, malo je skrenuo i pogodio gospođu, da mu je na kraju najviše krivo što je gospođa rekla da ju je izvlačilo ne zna koliko ljudi iz auta, a ona je sama izišla iz auta, rekla mu je da je sve u redu i pri tom nije htjela zvati policiju, a sad da je ispalo to što je ispalo, da je od nastanka prometne nezgode do dolaska policije prošlo 30-45 min, da je u tom razdoblju tužiteljica bila tamo, da je bila na nogama, a on je došao uplakan kod nje i ispričao joj se, dok su se drugi ljudi derali na njega, da je došla hitna pomoć, misli da je hitna došla prije policije, a jesu li odmah gospođu odveli ne može reći obzirom su najprije odvezli njega, da je tužiteljica dolazila s glavne ceste, a štetni događaj se dogodio na zavoju kod pekare u Hrašću, da su se u trenutku sudara on i tužiteljica oboje nalazili na glavnoj cesti i išli glavnim smjerom, a nakon sudara njegov auto je ostao unutar kolničke trake kojom se kretao, pa mu nije jasno na koji način je udario u vrata od tužiteljice, da je pokušao pomaknuti svoje vozilo metar prema naprijed, ali da su mu rekli da ga ne miče.

8.1. Iz iskaza umješača u pogledu dinamike nastanka predmetnog štetnog događaja sud je u bitnom mogao utvrditi da se predmetnog dana vozio po glavnoj cesti, malo je skrenuo i pogodio gospođu, da je tužiteljica dolazila s glavne ceste, a štetni događaj se dogodio na zavoju kod pekare u Hrašću, da su se u trenutku sudara on i tužiteljica oboje nalazili na glavnoj cesti i išli glavnim smjerom, a nakon sudara njegov auto je ostao unutar kolničke trake kojom se kretao, pa mu nije jasno na koji način je udario u vrata od tužiteljice.

9. Stalni sudski vještak dipl. ing. Berislav Šimunović u svom nalazu i mišljenju navodi da je u predmetnom štetnom događaju neregistrirano vozilo s prednjim lijevim vrhom naletjelo na lijevi bočni dio vozila tužiteljice, u predjelu prednjih vrata, da su u trenutku sudara uzdužne simetrale vozila međusobno zatvarale kut od oko 25° do 30°, da se mjesto sudara nalazilo u raskrižju, na kraju traga kočenja prednjih kotača neregistriranog vozila, oko 1,6 m duboko u sjevernoj prometnoj traci kolnika Trga Jurja Muline, namijenjenoj kretanju vozila u smjeru zapada, da je u trenutku sudara neregistrirano vozilo za oko 1,6 m prešlo na sebi suprotnu polovicu kolnika, da je analiza pokazala da je vozač neregistriranog vozila poduzeo radnju intenzivnog kočenja uz lagano skretanje u lijevo iz brzine od oko 87,6 km/h, udaljen oko 55,2 m od mjesta sudara, u trenutku kada je tužiteljica za oko 1,6 m prešla svoju zaustavnu liniju raskrižja, da međutim, vozač neregistriranog vozila na ovom raspoloživom putu od oko 55,2 m nije uspio zaustaviti svoje vozilo, pa je s brzinom od oko 27,4 km/h naletio na vozilo tužiteljice, koje je bilo u svojoj prometnoj traci u radnji skretanja u lijevo. Vještak nadalje navodi da bi na način, kako je u ovoj prometnoj situaciji reagirao vozač neregistriranog vozila, intenzivnim kočenjem i laganim skretanjem u lijevo udaljen oko 55,2 m od mjesta sudara, uspio bi zaustaviti svoje vozilo prije mjesta sudara i time bi izbjegao ovaj štetni događaj da se kretao brzinom manjom od 82 km/h. Tužiteljica je za svoj smjer kretanja imala prometni znak "Pružanje ceste s prednošću prolaska u lijevo", pa kako je u raskrižju skretala lijevo, imala je prednost prolaska raskrižjem, da je tužiteljica radnju skretanja u lijevo vršila svojom polovinom kolnika i nije niti na koji način uzrokovala predmetni štetni događaj, da je tužiteljica radnju prolaska raskrižjem i skretanja u lijevo vršila s prosječnom brzinom od oko 20 km/h, tada bi za naletno vrijeme neregistriranog vozila od oko 3,1 s prešla put od oko 17,4 m i za oko 2,8 m bi u cijelosti prošla mjesto štetnog događaja prije dolaska neregistriranog vozila do mjesta sudara, i time bi ovaj štetni događaj bio izbjegnut. Na mjestu štetnog događaja brzina kretanja vozilima je bila ograničena pravilom prometa u naseljenom mjestu na 50 km/h.

10. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića obzirom je jasan, dosljedan i stručno obrazložen, sačinjen u skladu s pravilima prometne struke, te isti nema proturječnosti niti nedostataka. Navedenim vještačenjem je nedvojbeno utvrđeno:

- da je u trenutku sudara neregistrirano vozilo za oko 1,6 m prešlo na sebi suprotnu polovicu kolnika,

- da je analiza pokazala da je vozač neregistriranog vozila poduzeo radnju intenzivnog kočenja uz lagano skretanje u lijevo iz brzine od oko 87,6 km/h, udaljen oko 55,2 m od mjesta sudara, u trenutku kada je tužiteljica za oko 1,6 m prešla svoju zaustavnu liniju raskrižja, da međutim, vozač neregistriranog vozila na ovom raspoloživom putu od oko 55,2 m nije uspio zaustaviti svoje vozilo, pa je s brzinom od oko 27,4 km/h naletio na vozilo tužiteljice, koje je bilo u svojoj prometnoj traci u radnji skretanja u lijevo

- da bi vozač neregistriranog vozila intenzivnim kočenjem i laganim skretanjem u lijevo udaljen oko 55,2 m od mjesta sudara, uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta sudara i time bi izbjegao ovaj štetni događaj da se kretao brzinom manjom od 82 km/h

- da je tužiteljica za svoj smjer kretanja imala prometni znak "Pružanje ceste s prednošću prolaska u lijevo", pa kako je u raskrižju skretala lijevo, imala je prednost prolaska raskrižjem,

- da je tužiteljica radnju skretanja u lijevo vršila svojom polovinom kolnika i nije niti na koji način uzrokovala predmetni štetni događaj,

- da je tužiteljica radnju prolaska raskrižjem i skretanja u lijevo vršila s prosječnom brzinom od oko 20 km/h

- da je na mjestu štetnog događaja brzina kretanja vozilima bila ograničena pravilom prometa u naseljenom mjestu na 50 km/h. Sukladno navedenom nesporno je utvrđeno da je umješač isključivo odgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja, kao i da sud u postupanju tužiteljice ne nalazi niti jednu radnju koja bi dovela do njezinog doprinosa nastanku štetnog događaja.

11. U odnosu na spornu visinu tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. Žarku Rašiću i dr. GĆ koji u svom nalazu i mišljenju navode da je tužiteljica stradala u štetnom događaju kada je zadobila prijelom gornjeg dijela lijeve lakatne kosti (koronoidnog nastavka), natučenje lijevog lakta, natučenje lijeve strane prsišta, ogrebotine desne podlaktice i akutnu reakciju na stres, da je nakon štetnog događaja pregledana od strane kirurga, da je učinjena odgovarajuća RTG obrada, na kojoj se opisuje suspektna fraktura koronoidnog nastavka lijeve ulne, da je postavljena imobilizacija, te preporučena simptomatska terapija, da se na kontrolnom pregledu kirurga na učinjenoj slikovnoj obradi ne vidi koštani prijelom, da je učinjen pregled fizijatra koji ordinira fizikalnu terapiju i daljnju obradu, da je zbog akutne reakcije na stres učinjen pregled psihijatra koji propisuje medikamentoznu terapiju.

11.1. U skladu sa Zapisnikom suda od 19.05.2022. list 97 spisa i zadacima suda, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužiteljice, vještaci se očituju da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila prijelom gornjeg dijela lijeve lakatne kosti (koronoidnog nastavka), natučenje lijevog lakta, natučenje lijeve strane prsišta, ogrebotine desne podlaktice i akutnu reakciju na stres, da je liječenje završeno nakon, odnosno stanje se stabiliziralo nakon pregleda fizijatra – 02.09.2021. Vještaci nadalje navode da su kod tužiteljice bili prisutni bolovi jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 4 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 14 dana, a bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 45 dana, da su povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani kroz smanjenje životnih aktivnosti, da je kod tužiteljice bio prisutan tzv. primarni strah u trenutku ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan, dok je tzv. sekundarni strah, karakteriziran brigom za zdravlje i ishod liječenja, jačeg intenziteta trajao 6 dana, srednjeg intenziteta u trajanju 10 dana, manjeg intenziteta još 3mjeseca, kumulativno ocijenjeno, da je u navedenom štetnom događaju tužiteljica zadobila prijelom gornjeg dijela lijeve lakatne kosti (koronoidnog nastavka) – prijelom u području lijevog lakta, natučenje lijevog lakta, natučenje lijeve strane prsišta, ogrebotine desne podlaktice i akutnu reakciju na stres, da je navedena ozljeda u području lijevog lakta dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 5%, koja se očituje u ograničenoj pokretljivosti lijevog lakta te povremenim bolovima prilikom dužeg rada lijevom nedominantnom rukom, da je uzimajući u obzir medicinsku dokumentaciju (pregledi i liječenje po psihijatru) koja je dostavljena u spis, te opisane tegobe na kliničkom pregledu potreban pregled i ocjena mogućeg smanjenja životnih aktivnosti radi oštećenja duševnog zdravlja po vještaku psihijatru, da se kasnije tužiteljica žali na bolove u području vratne kralješnice međutim navedene tegobe obzirom na protek vremena između predmetnog štetnog događaja i pojave tegoba ne mogu povezati s predmetnim štetnim događajem. Vještaci nadalje navode da je nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljici bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 7 dana po 3 sata dnevno, zatim 30 dana po 2 sata te još 15 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

12. Na naprijed navedeni nalaz i mišljenje stranke nisu isticale nikakve primjedbe niti prigovore, a isti u cijelosti prihvaća i ovaj sud obzirom se zasniva na medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu, kliničkom pregledu tužiteljice te ovaj sud za isti drži da je jasan, dosljedan i stručno obrazložen, te nema proturječnosti niti nedostataka.

12.1. Za napomenuti je da sud nije izvodio dokaz pregledom i ocjenom mogućeg smanjenja životnih aktivnosti radi oštećenja duševnog zdravlja po vještaku psihijatru, a kako su to vještaci dr. Žarko Rašić i dr. GĆ preporučili u svom nalazu i mišljenju obzirom da tužiteljica po iskazanom punomoćniku nije stavljala takav prijedlog, pa ga sud nije mogao eventualno i usvojiti.

13. Slijedom navedenog, sud je utvrdio kako je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, u skladu sa odredbom čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje u tekstu ZOO), a čime joj je prouzročena neimovinska i imovinska šteta iz čl. 1046. i čl. 1095. st.1. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade u skladu sa odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

14. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi: fizičke boli, strah, te duševne boli zbog smanjenja opće i životne aktivnosti. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Imajući u vidu utvrđene zadobivene ozljede, te imajući u vidu trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, te utvrđeno zaostale duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti u omjeru od ukupno 5% u kojem omjeru će tužiteljica još dugi niz godina morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu, a kako je to sve opisano u prihvaćenom nalazu i mišljenju vještaka temeljem odredbe čl. 1095. ZOO-a, sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u visini 4.674,14 eur. Nadalje, imajući u vidu duljinu i trajanje tuđe pomoći i njege koja je utvrđena nalazom i mišljenjem vještaka u trajanju od 96 sati, te usuglašenu cijenu koštanja sata tuđe pomoći i njege od 2,65 eur po satu (ročište od 19. svibnja 2022. – list 98 spisa), temeljem odredbe čl. 1095. ZOO-a, sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu imovinsku štetu (tuđa pomoć i njega) u visini 254,40 eur. Budući je među strankama nesporno da je tuženik tužiteljici nakon pokretanja postupka isplaćena naknada štete u visini 1.327,23 eur od čega 1.274,14 eur s naslova neimovinske štete i iznos od 53,09 eur s naslova imovinske štete (tuđa pomoć i njega), ovaj sud smatra da je tuženik u obvezi isplatiti daljnji iznos od 3.400,00 eur s naslova neimovinske štete, te iznos od 201,31 eur s naslova imovinske štete (tuđa pomoć i njega), dok je za daljnje potraživane iznose po navedenim osnovama zahtjev odbijen kao neosnovan.

15. Odluka o zateznoj kamati na dosuđeni iznos neimovinske štete (3.400,00 eur) temelji se na odredbi čl. 1103. u vezi čl. 29. st. 1. ZOO. Pritom je sud imao u vidu da iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka liječnika proizlazi da je liječenje tužiteljice okončano 02.09.2021. Obzirom na izričitu odredbu čl. 1103. ZOO tužiteljici je u smislu odredbe čl. 1103. ZOO-a zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete dosuđena od dana završetka liječenja, odnosno od 02. rujna 2021., a kako je to tužiteljica i zatražila u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

16. Odlučujući o tijeku zatezne kamate na iznos imovinske štete temeljem tuđe pomoći i njege, treba reći da se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti koja obveza naknade štete se, u smislu čl. 1086. ZOO, smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, a jasno je da je obveza materijalne štete s naslova tuđe pomoći i njege nastala trenutkom prestanka potrebe za pružanjem te (tuđe) pomoći i njege i namirenjem troškova istih (koji u konkretnom slučaju još nisu plaćeni) pa se njena visina utvrđuje slobodnom ocjenom, prema cijenama u trenutku donošenja sudske odluke, u smislu čl. 1089. st. 2. ZOO. Stoga je zatezna kamata na dosuđeni iznos 201,31 eur za imovinsku štetu po opisanoj osnovi dosuđen od 10. prosinca 2025. do isplate.

17. Odluka o visini stope zatezne kamate na dosuđene iznose temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i. 8. ZOO.

18. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. u vezi čl. 151. i čl. 155. st. 1. ZPP. Trošak postupka suđen je tužiteljici budući je ista uspjela u postupku u omjeru od 79,99% (sporna samo visina) dok su tuženik i umješač uspjeli u omjeru od 20,01%. Kad se uspjeh tuženika i umješača oduzme od uspjeha tužiteljice, tužiteljici je odmjerena naknada dijela ukupnih troškova u omjeru od 59,98%.

19. Tužiteljici je u skladu sa odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23; dalje u tekstu Tarifa) i prema priloženom troškovniku priznat trošak za: sastav tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife), sastav podnesaka od 20.10.2021., 28.03.2022., 27.12.2023. i 25.11.2024. u iznosu od po 100 bodova svaki (Tbr. 8/1 Tarife), sastav podneska od 08.11.2021. u iznosu od 50 bodova (Tbr. 8/3 Tarife), zastupanja na ročištima od 19.05.2022., 16.09.2024. i 12.11.2025. u iznosu od po 100 bodova svako (Tbr. 9/1 Tarife), odnosno ukupno 850 bodova, što uz vrijednost jednog boda od 2,00 eura (Tbr. 54 Tarife) daje iznos od 1.700,00 eur, te sve uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46 Tarife) daje iznos od 2.125,00 eur. Kako tužiteljici pripada naknada dijela ukupnih troškova u omjeru od 59,98% istoj pripada iznos od 1.274,58 eura. Navedeni iznos valjalo je uvećati za iznos od 265,45 eura s naslova troška prometnog vještačenja, za iznos od 398,17 eur s naslova troškova medicinskog vještačenja, za iznos od 61,19 eur s naslova plaćene sudske pristojbe na tužbu i iznos od 91,47 eur s naslova sudske pristojbe na presudu, tako da sveukupan trošak tužiteljice iznosi 2.090,86 eur, te je stoga odlučeno kao pod točkom IV. izreke ove presude.

20. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužiteljici je dosuđena i zatezna kamata od presuđenja do isplate u skladu s odredbom 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. i čl. 8 ZOO-a.

U Zagrebu, dana 17. prosinca 2025.

Sudac:

Nevenka Božinović Čupin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

- pun. tužitelja uz nalog za plaćanje sudske pristojbe na presudu u iznosu od 91,47 eur

- pun. tuženika

- pun. umješača