REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d, Krk

Poslovni broj : P-194/2022.-43.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku, po sutkinji Davorki Podnar, u pravnoj stvari tužitelja : LA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Zoran Vukić , odvjetnik iz OD Vukić i partneri d.o.o. iz Rijeke, protiv tuženika: JA, [adresa] 51511 Malinska, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnica Dunja Kreso, odvjetnica iz Krka, radi uznemiravanja prava vlasništva ( v.p.s. 1.327,36 eura), nakon provedenog ročišta za glavnu raspravu dana 27. listopada 2025. u prisutnosti tužitelja s punomoćnikom i tuženika s punomoćnicom te objave odluke dana 10. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku da prestane uznemiravati tužitelja u pravu vlasništva na nekretnini koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Krk, označena kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi maslinik, površine 716 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tako da uspostavi prijašnje stanje nekretnine na način da ukloni betonski zid koji je sagradio na jugoistočnom dijelu nekretnine u vlasništvu tužitelja, a koji je zid na skici izmjere izrađenoj po vještaku geodetske struke Nenadu Vidmaru, koja skica čini sastavni dio ove presude, označen slovnom oznakom I-J-K te je u legendi priloga br. 2. skice lica mjesta označen kao ,,potporni zid'', te da vrati kamene stijene na istočni dio nekretnine u vlasništvu tužitelja koji je dio na skici izmjere izrađenoj po vještaku geodetske struke, koja skica čini sastavni dio ove presude, označen slovnom oznakom K-L-M-N-A te je u legendi priloga br. 2. skice lica mjesta označen kao ,,međa po tužitelju'', kao i da mu se ubuduće zabrani svako takvo ili slično uznemiravanje vlasničkih prava tužitelja na ovoj nekretnini, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi propisanoj odredbom čl. 29 Zakona o obveznim odnosima koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

II. Tužitelj LA, OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je tuženiku CA, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.937,50 eura ( slovima : tisućudevetstotridesetsedam eura i pedesetcenti), u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj tužbenim zahtjevom traži da tuženik prestane ga uznemiravati u pravu vlasništva na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to na način da uspostavi prijašnje stanje nekretnine na način da ukloni betonski zid koji je sagradio na jugoistočnom dijelu nekretnine u vlasništvu tužitelja i koji je zid prikazan na skici lica mjesta u nalazu vještaka geometra slovnim oznakama I-J-K, označen kao "potporni zid" kao i da vrati kamene stijene na istočni dio tužiteljeve nekretnine u nalazu vještaka prikazano slovnim oznakama K-L-M-N-A, označeno kao "međa po tužitelju" te da mu se ubuduće zabrani takvo ili slično uznemiravanje vlasničkih prava tužitelja na toj nekretnini.

2. Tužitelj u tužbi navodi kako je on vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ta nekretnina graniči s nekretninom tuženika oznake k. č. [katastarska čestica] . Tuženik je cijelom dužinom istočne međe nekretnine u vlasništvu tužitelja , samoinicijativno i bez ikakve dozvole tužitelja, izvršio iskope kamenih stijena koje su se nalazile na nekretnini u vlasništvu tužitelja uz među s nekretninom u suvlasništvu tuženika. Također, tuženik je na jugoistočnom dijelu tužiteljeve nekretnine izvršio izgradnju betonskog zida, koji zid oko četiri metra po svojoj dužini ulazi u nekretninu u vlasništvu tužitelja.

3. U odgovoru na tužbu i dalje tokom postupka tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja. Navodi kako se prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( "Narodne novine" br. 91/96 , 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 14/01 , 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 , 90/10143/12, 152/14, dalje: ZV), zaštita od uznemiravanja može tražiti ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari. Tužitelj je, ukoliko smatra da je zid izgrađen na njegovoj nekretnini, mogao kao vlasnik tražiti predaju u posjed uklanjanjem zida ili ustati tužbom na činidbu, a nikako ne ovom vlasničkom tužbom. Tuženi navodi kako je općepoznato da je na ovom području katastarski plan zastario te da se razlikuje od stvarnog stanja na terenu. Postojeće gromače koje predstavljaju međe između nekretnina , od pamtivijeka su na istom mjestu. Ukazuje kako je na svojoj parceli gromaču podupro betonskim zidom, ali taj zid je na međi s nekretninom susjeda k. č. [katastarska čestica], a ne na međi s nekretninom tužitelja. Prednik tužitelja bila je Thema d.o.o. Rijeka koja je nekretninu kupila od IA rođene ĐA koja je to trgovačko društvo uvela u posjed nekretnine.

4. Tužitelj osporava navode iz odgovora na tužbu. Navodi kako je svojim radnjama uznemirio tužitelja kao vlasnika, u njegovim vlasničkim ovlaštenjima. Posebno se ukazuje kako je tuženik gradnjom betonskog zida "ušao" u nekretninu u vlasništvu tužitelja i to puna četiri metra jer zid započinje na nekretnini tuženika, ali se nastavlja i po dužini ulazi u nekretninu tužitelja. Tuženik je neosnovano i nezakonito tužitelja uznemirio u ostvarivanju njegovih osnovnih prava predviđenih zakonom.

5. U dokaznom postupku provedeni su slijedeći dokazi: saslušane su parnične stranke, saslušani su svjedoci ĐA, IA, FA i NA, proveden je očevid s vještakom geometrom te su pročitane isprave iz predmeta Trgovačkog suda u Rijeci posl. br. ST-429/2017 te su pročitane sve isprave u ovom predmetu.

6. Ocjenom svih provedenih dokaza na temelju odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 , 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) sud utvrđuje tužbeni zahtjev tužitelja neosnovanim.

7. Očevidom lica mjesta utvrđeno je da su nekretnine stranaka - k. č. [katastarska čestica] u međi. Na k. č. [katastarska čestica] nalazi se baraka koju je izgradio tuženik. Tužitelj je sudu i vještaku predočio tijek međe između nekretnina i ustrajao na tvrdnji da je tuženik izgradio betonski zid i uklonio kamene stijene, na njegovoj parceli. Tuženik je tijek međe pokazao drugim pravcem oslanjajući se na položaj gromače te ustrajao na tvrdnji da je radnje na koje ukazuje tužitelj učinio na svojoj parceli.

8. Vještak geometar je u nalazu prikazao prijepor. Iz nalaza proizlazi da su nekretnine stranaka jedna do druge tj. da su u međi na istočnoj strani nekretnine tužitelja. Stranke su spominjale stablo hrasta koje je nekada tu postojalo, a vještak je utvrdio da je hrast, imajući u vidu službeni katastarski plan, bio na nekretnini tužitelja

– k. č. [katastarska čestica]. Prema onome što su stranke na licu mjesta pokazale proizlazi da je granicu između nekretnina tužitelj pokazao prema poziciji koja se poklapa s važećim katastarskim planom dok je tuženik granicu pokazao prema položaju gromače koja da je predstavljala među između nekretnina.

9. Na nalaz vještaka tužitelj nije imao primjedbi. Tuženik je vještaku predložio da dopuni nalaz . Navodi kako je u spis tužitelj dostavio ugovor o kupoprodaji od 6. studenog 2007. na temelju kojega je k. č. [katastarska čestica] stekao prednik tužitelja Thema d.o.o. Rijeka. U članku 2. tog ugovora navodi se da je predmet prodaje nekretnina u viđenom stanju. Na licu mjesta kupljena nekretnina je bila na međi s nekretninom tuženika koju je među predstavljala gromača na kojoj je tada postojala željezna ograda. Tužitelj je nekretninu stekao u sadašnjem stanju. Budući da prema nalazu vještaka prijepor ima površinu od 45 m2 tuženik predlaže da vještak odgovori na pitanja da li se radi o dopuštenom odstupanju obzirom na površinu nekretnina i na koji se način provodi postupak usklađenja stvarnog i katastarskog stanja ukoliko se radi o dozvoljenom odstupanju. U dopuni nalaza vještak je utvrdio da prema upisu u katastarskom operatu k. č. [katastarska čestica] ima površinu od 201 m2, a k. č. [katastarska čestica] površinu od 716 m2. Površina izračunata prema kopiji službenog katastarskog plana iznosi u odnosu na k. č. [katastarska čestica] m2, a u odnosu na k. č. [katastarska čestica] m2. Dozvoljeno odstupanje u odnosu na površinu je do 20 %dok se u odnosu na k. č. [katastarska čestica] radi o odstupanju od 23 % što predstavlja odstupanje veće od dozvoljenoga. Radi toga je za prijeporni dio potrebno izraditi geodetski elaborat u svrhu diobe i spajanja katastarskih čestica kojim bi se prijeporna površina izdvojila u zasebnu parcelu.

Vještak je utvrdio da površina od 46 m2 je površina između tijeka međe kako je to pokazao tužitelj i tijeka međe kako je to pokazao tuženik. U konkretnom slučaju ta činjenica nije odlučna za presuđenje.

10. Sud u cijelosti prihvaća nalaz vještaka kao stručan i objektivan.

11. Odredbom čl. 167. ZV-a propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Iz takve zakonske odredbe proizlazi da vlasnik nekretnine koji nije ujedno i posjednik nekretnine nije aktivno legitimiran za podnošenje takve vlasničke tužbe. Naime, vlasnik kojem je posjed oduzet može zaštitu svog prava ostvarivati samo vindikacijskom tužbom iz čl. 161. i 162. ZV-a. Takav stav zauzela je i sudska praksa prema kojem stavu, vlasnik stvari nije ovlašten tražiti zaštitu od uznemiravanja prava vlasništva na temelju odredbi čl. 167. ZV-a, ukoliko mu je treća osoba oduzela dio te stvari.

12. U konkretnom slučaju tužitelj tvrdi da ga tuženi uznemirava time što je na jugoistočnom dijelu njegove nekretnine ušao u njegovu nekretninu linijom koja je na skici iz nalaza vještaka prikazana slovima I-J-K, a predstavlja izgrađeni betonski zid. U odnosu na istočnu među tužiteljeve nekretnine uklonjeni su dijelovi gromače, kamenih stijena i žičana ograda koja je na gromači bila postavljena.

13. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka proizlazi da je između nekretnina stranaka postojala gromača duplica. Prema saznanju suda u takvim slučajevima , budući da se radi o nešto široj naslazi kamenja, međa između nekretnina išla bi po sredini te gromače. Žičana ograda koju su postavili prednici stranaka po toj gromači bila je postavljena otprilike na taj način.

14. Svjedok ĐA potvrdio je da je on vlasnik k. č. [katastarska čestica] koje se nalaze južno od prijepora, a inače su to maslinici koje svjedok obrađuje. Svjedok navodi kako je tuženik betonski zid napravio prije šest ili sedam godina na svojoj parceli , a to prema k. č. [katastarska čestica]. Svjedok je potvrdio da je tu postojalo stablo hrasta na tuženikovoj parceli i nešto bliže svjedokovim parcelama , nego što je to prikazano u skici iz nalaza vještaka ( to nije odlučno ), a tuženik je uklonio taj hrast jer ga je svjedok tako zamolio jer je hrast smetao maslinama svjedoka. U odnosu na baraku tuženika , svjedok kaže da je ona 1,50 ili 1,60 m udaljena od gromače s time da je pozicija žičane ograde bila otprilike po sredini spornog dijela koji je prikazan na skici u nalazu vještaka.

15. Svjedokinja IA je prednica tužitelja koja je objasnila da su ona i njena sestra te ĐA i OA bili suvlasnici k. č. [katastarska čestica] koju su nekretninu prije 20-tak godina prodali L. Muž svjedokinje je išao s jednim čovjekom postavljati žičanu ogradu po gromači. Svjedokinja zna da je tuženik izgradio sporni zid, ali kaže da je to učinio na svojem terenu, a i hrast kojeg je uklonio bio je na njegovom terenu. Pema procjeni svjedokinje gromača je od barake bila udaljena 1,50 do 2 metra.

16. Svjedokinja FA je vlasnica susjedne k. č. [katastarska čestica] koja se nalazi sjeverno od prijepora. Ona je tu parcelu naslijedila od ljudi koje je uzdržavala te je na tom području prvi puta bila godine 2013. Sjeća se da je između nekretnina stranaka bila žičana ograda kao i da je između te ograde i barake tuženika udaljenost 1.50 do 2 metra. Sjeća se i da se radilo o širokom gromači, lokalnog naziva gromača duplica.

17. Svjedok NA također zna da je među između nekretnina predstavljala gromača duplica. Zna i o tome da su ĐA i ostali prodali dio parcele Veneto banci. Sjeća se i da je između parcela postojala žičana ograda koja je išla po gromači, a sjeća se i hrasta koji je bio izvan gromače, na tuženikovom zemljištu.

18.Tužitelj u stranačkom iskazu navodu da je nekretninu kupio 2021. u stečajnom postupku. Radnje koje on smatra uznemiravanjem prava vlasništva da su od strane tuženog učinjene prije nego što je tužitelj postao vlasnik. Inače njegovi roditelji u blizini imaju apartmane i odatle se vidi prijepor. Uglavnom, razbijanje kamenih stijena i uklanjanje žičane ograde izvršeno je prije nego što je tužitelj kupio svoju parcelu, a tako je bilo i s betonskim zidom. Kad je tužitelj kupio nekretninu od trgovačkog društva Thema d.o.o., betonski zid je već postojao te su razbijene kamene stijene i žičana ograda. Tužitelj kaže da ga je tuženik više puta zvao telefonom i da je uvijek tvrdio da međa ide onako kako je pokazao i sudskom vještaku u ovom postupku. Tužitelj na to nije pristao jer on ima karte od prijašnjeg vlasnika i međa ide onako kako je on pokazao.

19. Tuženik u stranačkom iskazu navodi da je točno da je uklanjao dijelove gromače, ali samo na svojoj parceli. Betonski zid je napravio po svojoj parceli, a prema susjedu ĐA. Tuženik tvrdi da je k. č. [katastarska čestica] u posjedu njegove obitelji do polovice gromače od kada on pamti, a pamti od djetinjstva. Želio je ograditi svoje zemljište što je i učinio prema ostalim susjedima pa je tako želio i prema k. č. [katastarska čestica]. Godine 2008. su on i njegova majka te prijašnji vlasnici k. č. [katastarska čestica] bili na terenu. Geometar je tada pokazao granicu i postavljena je žičana ograda po sredini gromače. Tome je prisustvovao i gospodin iz Italije za kojeg je tuženik mislio da je novi vlasnik , a radilo se o predstavniku trgovačkog društva Thema d.o.o. Kada je tuženik 2021. krenuo s uređivanjem parcele žičana ograda na gromači bila je potpuno zaraštena, on je to počistio i uklonio ogradu te je, da bi bio siguran da neće ući u tuđu parcelu, pozvao geometra – Area geodezija. Geometar mu je tada rekao da se gromača i katastarski plan ne poklapaju. Onda je zastao s poduzimanjem daljnjih radova. Navodi i da između njegove barake i žičane ograde, udaljenost je oko 1,50 metara.

20. Nije sporno da su stranke vlasnici spornih nekretnina. Na skici iz 2021. ( list 8 spisa ) vidi se da katastarski plan i položaj gromače se ne podudaraju. Tužitelj je nekretninu kupio 2021.u stečajnom postupku iza društva Thema d.o.o. Veneto banka koju u iskazima spominju svjedoci bila je založni vjerovnik na k. č. [katastarska čestica]. Iz rješenja o izvedenom stanju od 16. siječnja 2018. proizlazi da je tuženik podnio zahtjev za legalizaciju objekta- barake, na k. č. [katastarska čestica] te je objekat ozakonjen. Iz geodetskog snimka ( list 38 spisa ) koji je sačinjen za potrebe postupka legalizacije, jasno se vidi da se baraka ne nalazi tik do međe s k. č. [katastarska čestica] nego da je udaljena od međe tj. od gromače . To su potvrdili i svi saslušani svjedoci kao i tuženik. Iz isprava u spisu ST-429/17 ne proizlazi ništa odlučno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

21.Analizom svih provedenih dokaza sud utvrđuje da je granicu između parcela predstavljala gromača duplica, a da je granica išla otprilike po sredini te gromače. Ovo nije postupak radi uređenja međe , ali ovo se navodi radi razjašnjenja cijele stvari. Dakle, važeći katastarski plan ne odgovara stanju na terenu. To je inače česta pojava na ovom području. Tuženik i njegovi prednici svoju su parcelu uvijek koristili do granice po gromači što je tuženik i sam izjavio, a sud prihvaća njegovu izjavu. To su potvrdili i svi saslušani svjedoci čiji se iskazi prihvaćaju kao istiniti i logični. Također, svi su izjavili da je stablo hrasta bilo na tuženikovoj parceli. Još 2008. godine su prednici tužitelja i vlasnici koji su nekretninu prodali Themi d.o.o. , kao i tuženik i njegova majka, bili na terenu. Nakon toga po gromači je postavljena žičana ograda. Ta žičana ograda je s godinama obrasla zelenilom , a tuženik je svoj dio održavao i čistio dok je parcela k. č. [katastarska čestica] također obrasla. Tuženik je na svojoj parceli napravio gospodarski objekat - baraku koju je udaljio otprilike 1,50 metara od žičane ograde. Godine 2021. želio je ograditi svoju parcelu i prema k. č. [katastarska čestica] i počeo rovokopačem micati gromaču. Logično je za zaključiti da je uslijed takvih radova došlo do urušavanja gromače. Budući da mu je geometar rekao da se gromača i katastarski plan ne slažu, zastao je s radovima. Betonski zid prema k. č. [katastarska čestica] napravio je prije ovih radova, a srušio je i stablo hrasta koje je smetalo, očito radilo sjenu maslinama u masliniku svjedoka ĐA.

22. Sporno je dakle da li radnje tuženika predstavljaju uznemiravanje prava vlasništva tužitelja na k. č. [katastarska čestica]. Pravom vlasničkom tužbom za prestanak uznemiravanja ili negatorijskom tužbom tužitelj kao vlasnik - posjednik zahtijeva od osobe koja ga na bilo koji način , ali ne oduzimanjem posjeda, bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti da prestane s uznemiravanjem ( čl. 16.7st. 1. ZV-a). Da bi ostvario zaštitu prava vlasništva tužitelj mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo te da ga tuženik uznemirava u izvršavanju ovlasti na stvari dok je na tuženiku teret dokazivanja da uznemiravanje nije bespravno ( čl. 167.st. 2. ZV-a). Pravo vlasništva tužitelj je dokazao vlasničkim listom. U parnici radi prestanka uznemiravanja pasivno je legitimiran tuženik koji uznemirava vlasništvo tuženika . Vlasnik ima pravo podići tužbu kad ga netko "uznemirava" u pravu vlasništva. Riječ "uznemirava" znači da stanje izazvano radnjom uznemiravanja traje u vremenu stalno ili da se radnja uznemiravanja povremeno ponavlja zbog čega se ne može tražiti zaštita ovom tužbom zbog uznemiravanja učinjenog jednokratnom radnjom. Također, uznemiravanje mora postojati u vrijeme podnošenja tužbe.

23. Sud utvrđuje kako u konkretnom slučaju, u dijelu zahtjeva koji se odnosi na betonski zid prema k. č. [katastarska čestica] , nisu ispunjene pretpostavke za sudsku zaštitu iz članka 167. ZV-a već se u tom slučaju zaštita svog prava može ostvarivati samo vlasničkom tužbom iz čl. 161. i 162. ZV-a jer je tužitelju tuženik tim zidom oduzeo posjed dijela k. č. [katastarska čestica]. Ovo samo ako se uzme u obzir važeći katastarski plan, ali ako se uzme u obzir gromača koja je uvijek predstavljala među između stranaka, onda taj zid nije na tužiteljevoj već na tuženikovoj parceli. Sud je stajališta da je među između stranaka oduvijek predstavljala gromača duplica po kojoj je postavljena i žičana ograda još 2008. godine.

U odnosu na dio zahtjeva za vraćanje kamenih stijena na istočni dio nekretnine u vlasništvu tužitelja , zahtjev je također neosnovan. Naime, radi se o jednokratno počinjenoj radnji s kojom je tuženik zastao nakon što je saznao za neusklađenost katastarskog plana sa stanjem u naravi. Osim toga, u vrijeme podnošenja ove tužbe tzv. uznemiravanje više niti ne postoji. Sve je učinjeno još prije nego što je tužitelj postao vlasnik k. č. [katastarska čestica] što je sam u iskazu izjavio.

24. Osim svega navedenog, prema stanju spisa, tuženik je bio u uvjerenju da to što čini nije bespravno jer je njegova parcela oduvijek sezala do sredine gromače duplice te je mislio da radi na svojem zemljištu.

25. Radi svega navedenog, utvrđujući kako tužitelj nije dokazao ispunjenje pretpostavki iz čl. 167. ZV-a odlučeno je kao u izreci pod točkom I. ( čl. 221. a. ZPP- a).

26. O troškovima je odlučeno na temelju odredbi čl. 154. i 155. ZPP-a, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( dalje : OT). Tuženik je uspio u parnici pa su mu priznati slijedeći troškovi: sastav odgovora na tužbu 200 eura prema tbr. 8.t.1., očevid 11. 10. 2023. , ročišta 27. 02. 2023., 30. 09. 2024., 24. 06. 2025. i 27. 10. 2025. za svaku radnju po 200 eura prema tbr. 9.t.1., za sastav podnesaka i to od 9. 01. 2024. 200 eura prema tbr. 8.t.1. te za sastav podnesaka od 16. 02. 2023., 11. 01. 2023. i 11. 09. 2024. za svaki po 50 eura prema tbr. 8.t.4. OT- a. Na te iznose priznato je i 25 % PDV-a pa je tuženiku ukupno priznat trošak u iznosu od 1.937,50 eura o čemu je odlučeno pod točkom II. presude.

U Krku 10. prosinca 2025.

Sutkinja:

Davorka Podnar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda , u roku od 15 dana od dana primitka otpravka ove presude, a o žalbi odlučuje Županijski sud.