Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Zk-3/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Jasminke Pavković suca izvjestitelja i člana vijeća i Tihane Cišper člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice DS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Mila Mikecin Mišetić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika IS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Matija Smiljanić, odvjetnik u Zagrebu, radi brisovne tužbe, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru Stalna služba u Krapini poslovni broj P-978/2022-33 od 5. rujna 2024., u sjednici vijeća 10. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Zlataru Stalna služba u Krapini poslovni broj P-978/2022-33 od 5. rujna 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o naknadi troška žalbenog dijela postupka ostavlja se na konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Briše se uknjižba prava vlasništva tuženog IS u 12/36 dijela, dopuštena rješenjem z.k. odjela Općinskog građanskog suda Zagreb u predmetu Z-17026/22 Ozn. Z-30960/19, na nekretnini zk.č. br. 7383/21, dvorište površine 28 m2 i stambena zgrada , [adresa] površine 73 m2, ukupne površine 101 m2, sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja nekretnine iz toč. 1. ove presude i to zk.č. br. 7383/21, dvorište površine 28 m2 i stambena zgrada , [adresa] I. 97 B površine 73 m2, ukupne površine 101 m2, sada upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kakvo je bilo prije nevaljalog upisa, upisom pravne prednice tužiteljice ĐS u 12/36 dijela, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku IS, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da tužiteljici DS, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.975,62 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 5. rujna 2024. prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve to u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnih troškova kao neosnovanim."

2. Protiv te presude žali se tuženik iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Zahtijeva naknadu troška podnošenja žalbe.

3. Tužiteljica u odgovoru na žalbu osporava osnovanost žalbe tuženika. Zahtijeva naknadu troška podnošenja odgovora na žalbu.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud je ostvario žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava, a radi čega je i činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.

6. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužiteljice naveden u izreci prvostupanjske presude kojeg je valjalo razmotriti prema pravilima o brisovnoj tužbi u smislu odredbe čl. 150. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19 – dalje: ZZK).

7. Prema toj zakonskoj odredbi nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

8. U konkretnom slučaju tuženik je tvrdio te predlagao dokaze na okolnost da je on osobno te putem svoji pravnih prednika dosjelošću stekao pravo vlasništva sporne nekretnine. Osim toga, ukazivao je i da je to pravo stekao temeljem građenja.

9. Prvostupanjski sud otklanja takve prigovore tuženika smatrajući da u konkretnom slučaju nije riječ o vlasničkoj tužbi te da su stoga okolnosti navedene po tuženiku neodlučne za ishod spornog odnosa među strankama.

10. Takvo pravno shvaćanje prvostupanjskog suda je pogrešno. Naime, ukoliko bi tuženik osobno, odnosno putem svojih pravnih prednika dosjelošću ili građenjem stekao vlasništvo sporne nekretnine, tada bi u trenutku stjecanja vlasništva od strane tuženika, odnosno njegovih prednika prestalo pravo vlasništva tužiteljice, odnosno njezine prednice, a uslijed čega bi tužiteljica izgubila pravo na brisovnu tužbu (čl 171. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - "Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst, 94/17

- ispravak pročišćenog teksta i 52/25 i čl. 150. st. 1. ZZK).

11. Dakle, a s obzirom na iznesene tvrdnje tuženika te na predložene dokaze na te činjenične tvrdnje, bilo je potrebno raspraviti i utvrditi je li i kada prestalo pravo vlasništva sporne nekretnine prednice tužiteljice, odnosno tužiteljice (stjecanjem toga prava od strane tuženika, odnosno njegovih prednika dosjedanjem te građenjem), a što je prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa spornom odnosu među strankama propustio učiniti.

12. S obzirom da prvostupanjski sud tek usput te nepotpuno i nejasno ocjenjuje da bi tuženik, odnosno njegovi prednici bili nepošteni posjednici (radi čega dosjedanjem ne bi mogli steći pravo vlasništva predmetne nekretnine) jer da im je bilo poznato zemljišnoknjižno stanje predmetne nekretnine tj. da im je bilo poznato da je ista bila upisana kao društveno vlasništvo te da prodavatelji te nekretnine nisu istu niti mogli prodati, ovdje valja ukazati na slijedeće. Okolnost da bi određena nekretnina u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora bila upisana u zemljišnu knjigu u vlasništvu treće osobe (a ne prodavatelja) sama po sebi ne čini nepoštenim (nesavjesnim) posjed kupca koji je uveden u posjed.

13. Radi nepravilnosti odluke prvostupanjskog suda o tužbenom zahtjevu tužiteljice, kao nepravilna ukazuje se i odluka prvostupanjskog suda o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška.

14. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 370. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

15. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će nakon što raspravi i utvrdi sve činjenice odlučne za ishod spornog odnosa među strankama, ponovno odlučiti o predmetnom tužbenom zahtjevu tužiteljice te o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška.

16. Odluka o zahtjevima stranaka za naknadu troška žalbenog dijela postupka osniva se na čl. 166. st. 3. ZPP.

U Velikoj Gorici 10. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak