Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj Pn-32/2022.-67.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji Karolini Balen, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krunoslav Canjuga, odvjetnik u Sesvetama, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Iva Markotić Bagarić i dr. odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon 28. listopada 2025. zaključene javne glavne rasprave u nazočnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja te zamjenika punomoćnika tuženika ĆF, odvjetničkog vježbenika u Zagrebu, na ročištu za objavu presude 10. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Tuženik Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, dužno je tužitelju PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], platiti iznos od 5.308,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. prosinca 2021. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, kao i naknaditi tužitelju parnični trošak po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.786,60 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude 10. prosinca 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana, dok se u preostalom iznosu isti zahtjev odbija kao neosnovan.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo da je osobni automobil tužitelja marke Mercedes E klase, broja šasije [broj šasije] registarske oznake [registarska oznaka] dana 12. prosinca 2021. oštećen u prometnoj nezgodi od strane nepoznatog vozila u [adresa], kada je njima upravljao tužitelj po kolniku Ulice Taborec kod kućnog broja 10. Tužitelj je pozvao policiju koja je izašla na mjesto događaja i sastavila potvrdu izdanu na zahtjev tužitelja 21. travnja 2022. Tužitelj je u vrijeme predmetnog događaja imao sklopljenu policu automobilskog kaska broj 492095088167 i obratio se tuženiku radi procjene i isplate štete iz predmetnog štetnog događaja. U vrijeme prometne nezgode bio je trijezan. Tuženik je 9. svibnja 2022. donio odluku da odbija pritužbu tuženika jer oštećenja i opis nastanka nesreće nisu u uzročno-posljedičnoj vezi. Sporno je je li se štetni događaj dogodio na način kako ga opisuje tužitelj. Tužitelj ima i očevica događaja – BF, osobu u čiju je ogradu kuće u prometnoj nezgodi udarilo njegovo vozilo.

1.2. Tužitelj smatra da njegov doprinos prometnoj nezgodi nije odlučan i ne utječe na visinu štete i nije razlog za neisplatu štete. Vozilo je odjavljeno i nije se pristupilo popravku pa je na raspolaganju sudskom vještaku. Tuženik je izvršio procjenu štete. Tužitelj posjeduje samo izvid štete od 19. siječnja 2022., a ostalu dokumentaciju mu tuženik nije želio predati. Zatražio je isplatu iznosa od 40.000,00 kn, time da si je zadržao pravo visinu tužbenog zahtjeva precizirati nakon provedenog vještačenja.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja, uzročno-posljedičnu vezu između štete i navodnog štetnog događaja i visinu tužbenog zahtjeva. Sporno vozilo je kod tuženika bilo osigurano policom kasko osiguranja broj 492095088167. Način nastanka oštećenja, tragovi i intenzitet oštećenja za koje tužitelj tvrdi da su nastali u predmetnom štetnom događaju nisu podudarni s opisom i dinamikom nastanka samog štetnog događaja. Odredbom primjenjivih uvjeta za osiguranje automobilskog kaska ugovoreno je da je osigurani slučaj neizvjestan događaj neovisan od isključive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika koji je prouzročen osiguranim rizikom, koji za posljedicu ima nastanak štete pokrivene ugovorom o osiguranju. Na tužitelju je teret dokaza da je predmetna šteta nastala u budućem neizvjesnom događaju neovisnom od njegove isključive volje, a koji je prouzročen osiguranim rizikom.

2.1. Smatra da ne postoji kauzalitet između prijavljenih oštećenja i opisa nastanka oštećenja. Osporio je tijek zakonskih zateznih kamata. Predložio je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Na glavnoj raspravi 28. listopada 2025. tužitelj je tužbeni zahtjev izrazio u valuti EUR kao trenutnoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj, na način pobliže označen u izreci.

4. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u potvrdu Policijske postaje Samobor na str. 5-6 spisa, preslik prometne dozvole i osobne iskaznice na str. 7-9 spisa, u odluku tužitelja povodom pritužbe na str. 10-11 spisa, u obavijest o neosnovanom zahtjevu na str. 12 spisa, u izvid štete na str. 13-14 spisa, u potvrdu o odjavi vozila na str. 15 spisa, u radni nalog i ponudu osiguranja automobilskog kaska na str. 16-18 spisa, u porezno rješenje na str. 19-20 spisa i na str. 27- spisa, preslik prometne dozvole na str. 28-29 spisa, u izlist fotografija na str. 30-37 spisa te u prometnu dozvolu na str. 38-39 spisa, u uvjete za osiguranje automobilskog kaska na str. 40-46 spisa, u prijavu štete i policu osiguranja sa vozačkom dozvolom i zapisnikom Policijske postaje Samobor na str. 47- 52 spisa, u obavijest o izvršenoj procjeni štete na str. 55-57 spisa, u popis ovlaštenih servisnih partnera Croatia osiguranja d.d. na str. 58-61 spisa i 67-70 spisa, u preslik fotografija na str. 73-110 spisa, u dokumentaciju na str. 111-134 spisa, čita se zapisnik o očevidu i nalaz i mišljenje prometnog vještaka, u podatke policijskoj postaje [adresa] na str. 149-180 spisa i CD u prilogu te dokumentacije, pročitao iskaz tužitelja na zapisniku od 16. siječnja 2023., saslušao svjedoka BF, izvršio uvid u kaznenu prijavu na str. 279-284 spisa te u relevantnu dokumentaciju iz dostavljenog državnoodvjetničkog predmeta Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru pod brojem KP-DO-548/2023.

5. Temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5.1. Tuženikov prijedlog za određivanjem prekida ovoga postupka do donošenja odgovarajuće državnoodvjetničke odluke povodom kaznene prijave protiv tužitelja sud nije prihvatio. Donošenje državnoodvjetničke odluke još uvijek ne bi potvrđivalo niti isključivalo kaznenu odgovornost tužitelja za počinjenje nekog kaznenog djela. Osim toga, građanskopravna odgovornost šira je od kaznene, a eventualna utvrđena kaznena odgovornost tužitelja bila bi također na štetu tužitelja u ovoj parnici radi naknade štete. Oslobađajuća kaznena presuda tužitelju, s druge strane, ne bi u takvoj situaciji ni na koji način bi utjecala na teret dokaza tužitelja u parnici da mu je šteta počinjena od strane nepoznatog vozila.

6. U ovom predmetu je bila sporna odgovornost, osnovanost i visina tužbenog zahtjeva i uzročno-posljedična veza između nastale štete i predmetnog događaja.

6.1. Uvidom u dostavljeni državnoodvjetnički predmet Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru pod brojem KP-DO-548/2023 utvrđeno je da u istom još uvijek u tijeku izvidi te da nije donesena državnoodvjetnička odluka po kaznenoj prijavi protiv osumnjičenika PF.

6.2. Uvidom u dopis Policijske uprave Krapinsko-zagorske, Službe kriminalističke policije od 17. siječnja 2022. utvrđeno je da su policijski službenici neposredno nakon predmetne prometne nesreće izvršili uvid u video nadzor ugostiteljskog objekta "Gabrek" u cilju eventualnog utvrđivanja podataka o vozilu koje je napustilo mjesto prometne nesreće te pritom nije uočeno ni jedno vozilo koje bi se moglo dovesti u vezu s prometnom nesrećom. Uvidom u izvješće na str. 150 spisa utvrđeno je da je navedena kamera postavljena na glavni ulaz u ugostiteljski objekt i pokriva dio ulice ispred ulaza u lokal na adresi u [adresa], ispred ulaza u ugostiteljski objekt i pokriva dio ulice ispred ulaza i ulaz na parkirališni prostor nasuprot ugostiteljskog objekta. Pregled video zapisa izvršen je 12. prosinca 2021. za vremenski period između 8,50 i 9,00 sati. Budući da od tog ugostiteljskoj objekta prema mjestu gdje se dogodila nesreća u neposrednoj blizini nalazi se raskrižje ulice Taborec

– Strogradske i Gornji Kraj, a navedeno raskrižje nije vidljivo na navedenoj kameri, postojala je mogućnost da je navedeno vozilo u tom raskrižju skrenulo ulijevo te zato nije izuziman snimak video nadzorne kamere postavljena na glavnom ulazu u ugostiteljski objekt.

6.3. Saslušan u svrhu dokazivanja tužitelj je iskazao da se nezgoda dogodila ujutro, negdje oko 8 sati, da je cesta bila skliska i mokra, a točna lokacija nezgode je bila iznad centra [adresa], ulica se zove Taborec. Naišlo mu je vozilo iz suprotnog smjera iza zavoja, koji je bio oštar, time da je vrludao po cesti te je prešao na njegov kolnički trak i svojim retrovizorom udario u tužiteljev retrovizor, nakon čega se tužiteljevo vozilo destabiliziralo. Radi se o uskim uličicama, u izmicanju od naleta tog drugog vozila udario je prvo u zaštitni znak pored ceste te u nastavku u zid kuće i u zid ograde naredne kuće. Misli da se radilo o automobilu Škoda Oktavia, srebrne boje. Tužitelj je inače išao na sportsko natjecanje, a vozio je između 40 i 50 km/h jer se radi o dosta zavojitim i uskim ulicama. O prometnoj nezgodi je razgovarao s jednom gospođom iz susjedne kuće i gospodinom u čiju je kuću udario. On je još bio u pidžami i pitali su ga je li mu što potrebno. Policija je došla na mjesto događaja te su obavili očevid, fotografirali tužiteljevo vozilo, tužitelja su ispitali i dali m test na alkohol koji je bio 0,00 g/kg. Nakon prometne nezgode prijavio je kasko štetu te na njegove učestale upite što dalje i kako realizirati tu štetu, gospođa koja radi kod tuženika ga je uputila da treba napraviti dijagnostiku vozila tj. kompjutorsko očitanje stanja vozila. Po tome je postupio i dostavio očitanje po ovlaštenom mehaničaru. S time nisu bili zadovoljni pa su rekli i to nakon nekog vremena, da auto mora ići u ovlašteni Mercedesov servis te da će oni snositi troškove toga, što u konačnici nije bilo tako te je sve troškove snosio on, a niti nakon tri mjeseca od događaja nije imao pravo uvida u izvid štete, ni u bilo koju dokumentaciju koju su oni pribavili za automobil. U taj ovlašteni Mercedesov servis u Zagrebu je dovezao svoj automobil vučnom službom i to iz Oroslavja te su tamo ponovno napravili dijagnostiku i nakon što je isto s njihove strane bilo obavljeno pozvali su ga da dođe maknuti automobil te je tada saznao da je tamo došao i procjenitelj od strane Croatia osiguranja. Do dan danas mu šteta na vozilu nije isplaćena, niti zna koliko ista iznosi, time da je bio otvoren za sve opcije te je bio i voljan da se automobil popravi, a bez isplate bilo kakvih novaca. Međutim, do toga nije došlo tako da i danas automobil stoji u onakvom stanju kakav je bio prije prometne nezgode i to na adresi [adresa], tj. isti nije popravljen niti je u voznom stanju. Ne može znati je li kočio ili ne u trenutku kada je to vozilo iznenada naišlo iza zavoja iz suprotnog smjera, moguće da je jer se i izmicao udesno zbog čega je i "postrugnuo" zid kuće kbr. 10 i taj zaštitni znak. Nije imao vremena poduzeti bilo kakvu radnju izbjegavanja udara u dvorišnu ogradu kuće jer je nakon "postrugnuća" zida u kuću kbr. 10 udario u znak i u nastavku se zaustavio kod udarca u dvorišnu ogradu.

7. Svjedok BF je iskazao da nije bio očevidac predmetnog događaja. Nije vidio ni čuo jer nije bio kod kuće. Ograda u koju je zabijen predmetni osobni automobil je njegova ograda, a ranije je pripadala njegovom ocu koji je umro. Kad je stigao kući ne zna kada je to bilo, policajac po kvartu je već tražio vlasnika ograde, a on je u vezi toga već dva puta bio na razgovoru u policijskoj postaji. Njegov otac je umro 28. 10. ili 29. 10. 2021. Predmetni događaj se dogodio na glavnoj cesti, on je s druge strane ušao na ulaz u svoje dvorište te nije obraćao pažnju postoje li na licu mjesta još neki dijelovi automobila. Njegova ograda je starinska ograda i na istoj je pukao temelj. Pomakla se cijela. U gornjem dijelu je zidana kamenom.

8. Nalazom i mišljenjem prometnog vještaka dipl. ing. Igora Jakoplića utvrđeno je da je tužitelj iskazao da je do nezgode došlo slijetanjem vozila Mercedes E 200 CDI reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao, van desnog ruba kolnika, tijekom kretanja po pravocrtnoj i horizontalnoj dionici kolnika [adresa] u [adresa], između dva oštra i nepregledna zavoja, nakon što je zbog izbjegavanja bočnog sudara s nailazećim nepoznatim vozilom tužitelj poduzeo interventno bočno izmicanje u desno. Ograničenje brzine na mjestu nezgode bilo je prema postavljenom prometnom znaku ograničenja brzine od 30 km/h.

8.1. Naletna brzina vozila tužitelja na betonsku ogradu iznosila je oko 25 km/h, a brzina kretanja vozila neposredno prije nezgode uz uvažavanje iskaza tužitelja da je uspio poduzeti kočenje prije naleta na ogradu, iznosila je oko 44 km/h. Dinamika nastanka prometne nezgode, kako je to opisao tužitelj, je tehnički moguća. Tehničkim načinima nije moguće nedvojbeno utvrditi je li do slijetanja došlo slučajno ili voljnim djelovanjem tužitelja.

8.2. Nema primjedbi na utvrđen opseg štete od strane tuženika, a na vozilu je nastala ekonomska totalna šteta jer popravak vozila nije bio ekonomski isplativ.

8.3. Tržišna vrijednost neoštećenog vozila tužitelja na dan utvrđivanja štete je s uključenim državnim davanjima iznosila od 53.935,13 kn, dok je vrijednost ostatka oštećenog vozila iznosila od 21.274,05 kn, a stvarnu štetu na vozilu predstavlja razlika između tržne vrijednosti neoštećenog vozila i vrijednosti ostatka oštećenog vozila, što je s uključenim PDV-om oko 32.361,08 kn ili 4.295,05 EUR.

8.4. U očitovanju na primjedbe stranaka, prometni je vještak naveo da prilikom utvrđivanja vrijednosti neoštećenog vozila nije uvažavao štetu nastalu od stajanja ili od djelovanja atmosferilija, već je uvažio tragove habanja, oštećenja u vidu udubljenja, poderotina i slično. Izblijedio lak je nađen samo na desnim vratima, što nije posljedica djelovanja atmosferilija u razdoblju od nastanka štete i očevida, već loše obavljenih prethodnih popravaka na desnim vratima. Inače bi svi karoserijski dijelovi bili jednakomjerno izblijeđeni. Na str. 17 spisa je vidljiva skica vozila prilikom prijema na servis 16. ožujka 2022. i na istoj su osim na čeonom dijelu uokolo cijelog vozila označena oštećenja. I navedeno govori o vrlo lošem općem stanju vozila kratko nakon nezgode. Izračun vrijednosti je sačinjen sukladno pravilima struke i predstavlja iznos za koji se realno na tržištu može kupiti vozilo po parametrima slično ovome.

8.5. Tužitelj je priložio i račun za kratki test na kojem je navedena kilometraža vizualno očitana s putomjera, a nije očitano stanje iz jedne od memorija vozila. Dokaz tome je i upisano stanje putomjera od 184.349 km već na samom radnom nalogu (str. 16 spisa), koji se kreira neposredno prije preuzimanja vozila u radionicu, dok još nikakvi radovi na vozilu nisu ni započeli. Netočno je da se na procesoru motora uvijek može očitati vjerodostojna prijeđena kilometraža za pojedino vozilo. Kad bi tome bilo tako, proizvođač se ne bi zamarao s pohranjivanjem stanja kilometara na daljnjih više od desetak memorija u vozilu, kako bi potencijalnim manipulatorima čim je više moguće otežao i poskupio postupak smanjivanja stanja na mjeračima prijeđene kilometraže. Očitanje stanja prijeđene kilometraže može se provesti u ovlaštenom servisu u nazočnosti suda i vještaka, ako tako odredi sud.

8.6. Putanju, brzinu i način kretanja nepoznatog vozila Škoda koje je prema iskazu tužitelja nailazilo u susret djelomično po tužiteljevom dijelu kolnika, nije moguće rekonstruirati tehničkim načinima, tako da nije moguće niti utvrditi je li tužitelj imao mogućnost izbjeći slijetanje van svog desnog ruba kolnika.

8.7. U drugom očitovanju na prigovore stranaka prometni vještak je naveo da se prilikom utvrđenja vrijednosti vozila tužitelja i visine nastale štete nije služio katalogom Centra za vozila Hrvatske (u daljnjem tekstu: CVH katalogom) niti je uvažavao njihove metode i utvrđene vrijednosti. Njihove vrijednosti su samo približno točne, ne preporuča njihovo uvažavanje kod transakcija vezanih za kupoprodaju vozila jer prečesto značajno odstupaju od stvarnih tržišnim vrijednosti, a kataloške CVH vrijednosti pogotovo nisu primjenjive kod iznimki, kao što je u ovom slučaju vozilo tužitelja.

8.8. Vozilo tužitelja je pregledao i potpuno je siguran da se radi o izuzetno pohabanom i dotrajalom vozilu. Nađeni su materijalni dokazi da je vozilo korišteno za TAXI usluge. Stanje vozila je opisao i fotografirao. Tehnički je vrlo izvjesno da je vozilo prevalilo preko 500.000 km, a obzirom na njegovo zatečeno stanje pri pregledu, s izuzetkom oštećenja nastalih u predmetnom štetnom događaju. Tužitelj je sam dovezao vozilu u ovlašteni servis gdje je sačinjen izlist protokola kratkog teksta iz kojeg je vidljivo da su se na vozilu tijekom eksploatacije pojavljivale greške i obavljali radovi pri raznim stanjima putomjera, od kojih je najviše očitano stanje iznosilo 835.632 km. Zato i postoji sustav kreiran od proizvođača da se stvarno stanje prijeđenih kilometara memorira i može očitati na nekoj pomoćnoj ili dopunskoj memoriji pojedinog sustava vozila. Ako tužitelj smatra da je izlist protokola kratkog testa pogrešan i da je njegovo vozilo doista prošlo samo 183.439 km, treba se obratiti ovlaštenoj mreži radi prigovora i raščišćavanja takvog krucijalnog "nesporazuma". Dok god u ovlaštenom servisu bilo kojem zainteresiranom kupcu bude dostupan izlist na kojem je navedeno da je vozilo u jednom trenutku imalo evidentirano prijeđenih 835.632 km, ne postoji kupac koji bi smatrao da se radi o nebitnoj pogrešci sustava i da je vozilo prevalilo manji broj kilometara koji piše na putomjeru, niti bi takvo vozilo platio po prosječnoj tržišnoj cijeni sličnih vozila u prosječnom stanju, već isključivo po procijenjenoj vrijednosti prema nalazu i mišljenju vještaka.

8.9. Radi kontrole, na dan izrade očitovanja pregledao je oglase za slična vozila s približno istim brojem prijeđenih kilometara. Radi se o vozilima starim oko 8 godina, ali i tražena cijena je bitno manja od one koju je procijenio za vozilo tužitelja koje je bilo staro 5 godina i 9 mjeseci. Mlađa vozila stara kao tužiteljevo, nije uspio pronaći s podudarnim tako visokim brojem prijeđenih kilometara.

9. Saslušan na glavnoj raspravi, prometni vještak je iskazao da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja i dva pisana očitovanja. Prema pravilima struke, činjenica da je neko vozilo korišteno u taksi službi ili u rent-a-caru mora se dodatno valorizirati i takva vozila su u konačnosti više amortizirana od istovjetnih vozila s jednako prijeđenom kilometražom. Navedeno iz razloga jer su vozilo koristili razni korisnici, izmjenjivali su se putnici u velikom broju, a kod taksi vozila je bitno reći da u zimskim dijelovima i kod stajanja imaju uključen pogonski motor. Zbog navedenog je uvažio povećanje ukupne odnosno osnovne stope amortizacije i obzirom na način eksploatacije za 5%. Dizelski motori vole dulje vožnje i nije ih preporučljivo često paliti ili gasiti u smislu nakon par metra vožnje, 1 ili 2 km s hladnim motorom. Na posebno pitanje troši li se više dizelski motor ili manje troši ili više troši, kad se učestalo pali i gasi pa ponovno postiže radnu temperaturu ili kad taj broj kilometara prijeđe kod radne temperature, odgovorio je da nije dobro svaki čas paliti i gasiti dizelski motor.

10. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka jer je isti izrađen temeljem dokumentacije u spisu, pregleda vozila tužitelja, neposrednog opažanja i mjerenja na mjestu prometne nezgode, detaljno, obrazloženo i u skladu s pravilima struke i isti je argumentirano otklonio prigovore stranaka.

10.1. Po prijedlogu tužitelja provedeni su svi dokazi koje je predlagao, osim novog prometnog vještačenja za koje sud nije našao razloga budući da u provedenom vještačenju nije pronašao razloge zbog kojih bi doveo u sumnju obrazloženi nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Igora Jakoplića.

10.2. Svjedok BF nije bio neposredni očevidac nezgode pa nije imao ni saznanja u pogledu odlučnih činjenica.

11. Pitanje odgovornosti za štetu nastalu u slučaju nezgode izazvane motornim vozilima u pokretu prosuđuje se po kriteriju krivnje, sukladno odredbi čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21., 114/22, 156/22, u daljnjem tekstu: ZOO), kojom je propisano da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

11.1. Pretpostavke odgovornosti za štetu su postojanje subjekta obveznog odnosa odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, šteta i uzročna veza između štetne radnje i štete.

11.2. S obzirom da je između stranaka bila sporna činjenica je li predmetnu prometnu nezgodu prouzročio vozač nepoznatog vozila, na tužitelju je bio teret dokaza činjenice da je u prometnoj nezgodi doista sudjelovalo nepoznato vozilo i da je vozač tog vozila skrivio prometnu nezgodu.

11.3. Prema čl. 221. a ZPP-a, ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

12. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka utvrđeno je da se tehničkim putem nije moguće nedvojbeno utvrditi je li do slijetanja došlo slučajno ili voljnim djelovanjem tužitelja. Dinamika nastanka prometne nezgode opisana po tužitelju je moguća.

12.1. Prema tome, tehničkim putem se ne može isključiti mogućnost da je uzrok tužiteljevog skretanja u desno bio u nepropisnom kretanju nepoznatog vozila, isto tako se ne može isključiti neki drugi uzrok. Nadalje iz nalaza prometnog vještaka proizlazi da ukoliko je tužitelj voljno namjestio nezgodu, tada je vrlo lako mogao na kolnik staviti i trag krhotina koji bi predstavljao krhotine lijevog ogledala nepoznatog vozila Škoda te taj trag sam za sebe nije u potpunosti pouzdan dokaz o prisutnosti nepoznatog vozila kao što bi to npr. bili fiksni tragovi kočenja ili zanošenja nepoznatog vozila.

12.2. Činjenicu da je uzrok predmetne prometne nezgode nepropisno kretanje nepoznatog vozila potvrđuje isključivo iskaz tužitelja, koji je zainteresiran za ishod ovog postupka, a tužiteljev iskaz ne potvrđuju niti neposredni očevici samog štetnog događaja. Osim toga, vještačenjem je utvrđeno da se kretao svojim vozilom brzinom većom od dopuštene. U ovom je predmetu na tužitelju teret dokazivanja činjenice da je do prometne nesreće došlo na način kako to on tvrdi.

12.3. Nakon rezultata provedenog prometnog vještačenja više nije bilo svrsishodno ni potrebno provoditi daljnje dokaze predložene po tuženiku na okolnost nepostojanja uzročne veze između oštećenja na vozilu tužitelja i događaja opisanog po tužitelju.

13. Slijedom navedenog, na temelju provedenih dokaza sud nije mogao na dovoljno pouzdan način utvrditi da je uzrok predmetne prometne nesreće bio u nepropisnom kretanju nepoznatog vozila, odnosno tužitelj nije dokazao postojanje subjekta obveznog odnosa odgovornosti za štetu, što je jedna od općih pretpostavki za naknadu štete i temeljem čega bi tuženik bio u obvezi naknaditi mu pretrpljenu štetu.

14. Primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221.a ZPP-a, sud je ocijenio da tužitelj nije dokazao da bi nepropisno kretanje nepoznatog vozila bilo uzrok prometne nezgode u kojoj je ozlijeđen. Slijedom navedenog, sud je odbio tužbeni zahtjev jer nije dokazana jedna od općih pretpostavki za naknadu štete, a to je štetnik (vozač nepoznatog vozila) i štetna radnja (nepropisno kretanje nepoznatog vozila).

15. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. ZPP-a. Budući da je tuženik zastupan po punomoćniku koji je odvjetnik, to mu je parnični trošak odmjeren u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

15.1. Parnični trošak tuženika obuhvaća trošak zastupanja na ročištima 16. siječnja 2023., 1. ožujka 2023., 12. listopada 2023. i 28. listopada 2025. (tbr. 9/1-100 bodova), trošak sastava podnesaka od 12. rujna 2023. i 5. veljače 2025. (tbr. 8/1-100 bodova), što ukupno iznosi 600 bodova. Računajući vrijednost jednog boda od 2,00 EUR, isti trošak iznosi 1.200,00 EUR. PDV na taj iznos jest 25% što iznosi 300,00 EUR, što ukupno iznosi 1.500,00 EUR.

24.2. Tuženiku nije priznat trošak sastava podneska od 5. lipnja 2024. jer isti nije ocijenjen neophodnim troškom postupka koje bi bila dužna snositi suprotna stranka.

24.3. Tuženiku je priznat trošak prometnog vještačenja u iznosu od 286,60 EUR. Prema tome, ukupni parnični trošak tužitelja iznosi 1.786,60 EUR.

24.4. Na tako dosuđeni iznos parničnog troška tuženiku pripada i zatezna kamata od dana presuđenja pa do isplate temeljem čl. 29. ZOO-a i čl. 151. st. 3. ZPP-a.

24.5. Tužitelj nije uspio u parnici pa mu ne pripada ni parnični trošak.

25. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zaboku 10. prosinca 2025.

Sutkinja

Karolina Balen

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa presude.

Dostaviti:

1. Odvj. Krunoslav Canjuga, Sesvete, uz rješenje o pristojbi na presudu

2. Odvj. Iva Markotić Bagarić, Zagreb

3. eOglasna ploča suda