REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
STALNA SLUŽBA U SOLINU
Broj: Pp-3441/2025-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S KE
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Solinu, po sutkinji Slavki Kodžoman uz sudjelovanje zapisničarke Antonije Radunić u prekršajnom postupku protiv okrivljenice NN, radi prekršaja iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („N.N. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), povodom optužnog prijedloga podnijetog od strane PU SD, Policijske postaje Solin br. Klasa: 211-07/25- 5/6077 Ur.br.: 511-12-32-25-1 od 7. ožujka 2025., nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 9. prosinca 2025., te dana 10. prosinca 2025. obavio je i
presudio je
Na temelju čl.182. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona („Narodne Novine broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15 i 70/17),
Okrivljenica: NN, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. N i U, rođena **.**.1957. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] umirovljenica, mjesečna mirovina 350,00 eura, udata majka troje djece, državljanka RH, prekršajno nekažnjavana
oslobađa se od optužbe
da bi dana 6. ožujka 2025. u 16:4 5sati u Klisu na adresi [adresa] ispred obiteljske kuće počinila psihičko nasilje u obitelji prema svojoj nećakinji UN na način da je na istu vikala i galamila upućujući joj riječi "glupačo nije bilo dovoljno što sam ti auto razbila, vidjet ćeš ti još", što je kod iste izazvalo osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva,
čime da bi počinila prekršaj iz čl. 10. st. 1. t. 3., a kažnjiv po čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („N.N. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24).
Temeljem čl.140.st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. PU SD, Policijska postaja Solin br. Klasa: 211-07/25-5/6077 Ur.br.: 511-12-32-25- 1 od 7. ožujka 2025. podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenice, a zbog prekršaja opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenica NN je u svom iskazu navela da se ne smatram krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret da se ne sjeća da bi ona svojoj nećakinji PN govorila "glupačo nije dovoljno šta sam ti razbila auto, vidjeti ćeš ti još". Navela je da ona inače ima psihičkih problema i da se liječila u klinici za psihijatriji u Splitu te je priložila specijalistički nalaz.
3. U dokaznom postupku ispitana je svjedokinja oštećena TN te je u dokazne svrhe pročitan pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka od 20. studenog 2025. te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju iz koje je razvidno da okrivljenica nije bila prekršajno kažnjavana.
3.1. Svjedokinja oštećena TN nećakinja okrivljenice je u svom iskazu navela da se ona predmetne prigode nalazila ispred obiteljske kuće a adresi [adresa] u [adresa] i da su se izvodili radovi ispred kuće i da bili prisutni njeni roditelji i u jednom trenutku da je došla njena teta NN koja živi u obiteljskoj kući pored njih na adresi [adresa] i bez ikakvog povoda da ju je verbalno napala vičući "glupačo nije bilo dovoljno što sam ti auto razbila, vidjeti ćeš ti još što ću ti napraviti zapaliti ću ti auto", a što da je kod nje izazvalo osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva, i straha, a tim više što je prije godinu dana njena teta NN njoj oštetila auto, odnosno izgrebala je sve površine na autu, razbila je stop svijetla, pokidala je oba brisača, odlomila retrovizore i da je imala štete na automobilu od 5.000,00 eura.
3.2. Sudska vještakinja dr. Sanja Batina, spec. psihijatar u svom pisanom nalazu i mišljenju od 20. studenog 2025. je navela da je okrivljenica dugi niz godina u ambulantnom i hospitalnom tretmanu psihijatra pod dijagnozom bipolarnog afektivnog poremećaja, a koji poremećaj se okarakterizira kao dvjema ili više epizoda kod kojih je razina raspoloženja i aktivnosti bolesnika značajno poremećena, a smetnje u pojedinim prilikama jesu povišeno raspoloženje, povećanje energije i aktivnost ili sniženo raspoloženje sa smanjenjem energije i aktivnosti. Da bipolarni poremećaj spada u grupu poremećaja raspoloženja, a uzrokovan je brojim čimbenicima. Patološko raspoloženje i s time povezani vegetativni psihomotorni simptomi čine ključni sadržaj kliničke slike, promjena afektiviteta uz promjenu nagonskih dinamizama, volje i mišljenja globalno dovode do značajne i upadljive promjene u ponašanju osobe u odnosu na period bolesti. Osim promjene u raspoloženju ovaj poremećaj dovodi do oštećenja do oštećenja i u ostalim psihičkim funkcijama uključujući pažnju, mišljenje, nagon i volju. Nadalje navodi da se radi o osobi sa poteškoćama unutar bliskih relacija tijekom nema mogućnosti prepoznavana potreba i mišljenja drugih, a svoja uvjerenja brani na agresivan način. Ova nemogućnost empatijskog uživljavanja ukazuje na redukciju u afektivnom doživljavanju. Sklona je distorziji u doživljaju realiteta te se distorzije ogledaju i kroz paranoidna uvjerenja osobito prema svom bližnjem okruženju. Nadalje navodi da je okrivljeničino ponašanje u vrijeme počinjenja protupravnog djela za koje se tereti bilo u stanju psihotične dekompenzacije te apsolutno nije adekvatno testirala realitet. Nadalje, navodi da u konkretno kriminalno vrijeme njeno ponašajne je bilo psihopatološki motivirano, njene sposobnosti shvaćanja svog postupanja, a osobito vladanja svojom voljom u vrijeme počinjenja protupravnog djela zakonskih obilježja prekršaja za koje se tereti nisu bile očuvane, tj. in tempore criminis okrivljenica je bila neubrojiva. U zaključku svog nalaza i mišljenja vještakinja navodi da se okrivljenica dijagnosticira kao osoba sa težim duševnim smetnjama koja boluje od bipolarnog afektivno poremećaja koji prema aktualno važećim stručnim međunarodnim dijagnostičkim kriterijima odgovara dijagnozi F31 sukladno MKBX reviziji te da je mišljenja da okrivljenica u vrijeme ostvarivanja zakonskih obilježja prekršaja za koje se tereti nije bila u mogućnosti shvatiti značenje svog postupanja i nije mogla vladati svojom voljom, tj. tempore criminis je bila neubrojiva.
4. Okrivljenica je svjedokinji oštećenoj LN teta pa su stoga osobe koje čine obitelj u smislu čl. 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
4.1. Okrivljenica u svojoj obrani navodi da se ona ne sjeća da bi predmetne prigode vrijeđala svoju nećakinju TN, ali iz iskaza ispitane svjedokinje oštećene LN čiji je iskaz sud u cijelosti prihvatio kao vjerodostojan ocjenjujući ga jasno uvjerljivim i decidiranim proizlazi da je okrivljenica predmetne prigode u [adresa] na adresi [adresa] ispred obiteljske kuće počinila psihičko nasilje u obitelji prema svojoj nećakinji UN na način da je na istu vikala i galamila upućujući joj riječi "glupačo nije bilo dovoljno što sam ti auto razbila, vidjet ćeš ti još", što je kod iste izazvalo osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva.
5. Slijedom iznijetog okrivljenica je opisanim ponašanjem ostvarila sva zakonska obilježja djela prekršaja nasilja u obitelji opisanog u čl. 10. st. 1. toč 3. a kažnjiv po čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Stoga je trebalo utvrditi da li je okrivljenica i kriva za počinjeno prekršajno djelo te je sud radi utvrđivanja ubrojivosti okrivljenice u vrijeme počinjenja prekršajnog djela odredio sudsko psihijatrijsko vještačenje po sudskom vještaku dr. Sanji Batina, spec. psihijatar.
6. Sud je prihvatio sudsko psihijatrijsko vještačenje odnosno nalaz i mišljenje sudske vještakinje dr. Sanje Batina specijaliste psihijatra držeći da je isto stručno i objektivno, a iz kojeg proizlazi da je okrivljenica osoba sa težim duševnim smetnjama koja boluje od bipolarnog afektivno poremećaja te da u vrijeme ostvarivanja zakonskih obilježja prekršajnog djela nije bila u mogućnosti shvatiti značenje svog postupanja i nije mogla vladati svojom voljom, odnosno da je in tempore criminis bila neubrojiva zbog navedene teže duševne smetnje.
7. Slijedom iznijetog, a s obzirom da je nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenica u vrijeme učina djela prekršaja odnosno ostvarivanja zakonskih obilježja djela prekršaja bila neubrojiva, odnosno nije bio u mogućnosti shvatiti značenje svog postupanja i nije mogla vladati svojom voljom, zbog navedene duševne poremećenosti, pa kao neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne može izreći ili primijeniti prekršajna sankcija kako je to propisano čl. 26. st.1. i 2. Prekršajnog zakona.
8. Stoga je ovaj sud sukladno odredbi čl. 182. st. 1. toč. 2. Prekršajnog zakona okrivljenicu oslobodio od optužbe, jer postoje okolnosti koje isključuju krivnju.
9. Budući je okrivljenica oslobođena od optužbe to je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
U Solinu, 10. prosinca 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Antonija Radunić,v.r.
Slavka Kodžoman,v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe u roku od 8 dana od primitka pismenog otpravka presude, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, a putem ovog suda, te se ista podnosi u dva istovjetna primjerka, bez sudske pristojbe.
