1

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Mileni Vukelić-Margan, u pravnoj stvari tužitelja D. H. iz K., OIB: ...., protiv tuženika C. o. d.d., F. k., Z., radi poništenja rješenja, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj 10 P-693/2021-2 od 2. prosinca 2021., 19. listopada 2023.   

 

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj 10 P-693/2021-2 od 2. prosinca 2021.

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem suda prvog stupnja je odbačena tužba tužitelja.   

 

2. Protiv rješenja je žalbu podnio tužitelj ne navodeći zbog kojeg od žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje ZPP) podnosi žalbu.

 

3. U žalbi navodi da je sud prvog stupnja propustio cijeniti činjenicu da je njegova supruga kao treća osoba protiv rješenja Općinskog  suda u Karlovcu, poslovni broj Ovr-1357/2014-9 od 19. ožujka 2021. podnijela žalbu o kojoj nije odlučeno, da je tužitelj 16. listopada 2021. podnio prijedlog za odgodu ovrhe te da je 21. prosinca 2021. podnio i tužbu radi nedopuštenosti ovrhe. Pored toga da nije uvažio činjenicu da stan koji je predmet ovrhe predstavlja jedinu nekretninu ovršenika i članova njegove obitelji, niti činjenice osobito teških zdravstvenih, materijalnih i socijalnih prilika ovršenika i njegove obitelji, kao ni enormnog nesrazmjera između potraživanja i vrijednosti stana kao predmeta ovrhe.

 

4. Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak.

 

5. Žalba nije osnovana.

 

6. Donoseći pobijano rješenje, sud prvog stupnja nije počinio neku od bitnih postupovnih povreda iz čl. 365. st. 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Pravilno je ocijenjeno da tužitelj nije ovlašten tužbom zahtijevati poništenje rješenja donesenog u ovršnom postupku koji je u tijeku.

 

7. Naime, sud prvog stupnja utvrđuje da se između tuženika kao ovrhovoditelja i tužitelja kao ovršenika se vodi ovršni postupak radi ovrhe na nekretnini ovršenika, da je u tom postupku doneseno rješenje o ovrsi broj Ovr-340/13 od 28. veljače 2013., da je na prijedlog ovrhovoditelja od 29. listopada 2015. odgođena ovrha do 22. svibnja 2017. te da je ovrhovoditelj u tri navrata predložio nastavak ovrhe budući da se ovršenik ne pridržava dogovora o obročnoj otplati. Nadalje bi proizlazilo da u tom postupku ovršenik, ovdje tužitelj, predlaže da se ovrha obustavi i proglasi nedopuštenom zbog nesrazmjera tražbine i vrijednosti nekretnine pozivajući se na pravo na dom te socijalne prilike te s tim u svezi pravičnu ravnotežu interesa ovršenika i ovrhovoditelja.

 

8. Prema stajalištu suda prvog stupnja, parnični sud nije ovlašten odlučivati o zahtjevu kojim se traži poništenje rješenja donesenog u ovršnom postupku i to rješenja o nastavku ovrhe, budući da tužitelj nije odlukom ovršnog suda upućen na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, pri čemu ocjenjuje da nisu ispunjeni uvjeti ni za primjenu čl. 109. ZPP-a pa tužbu tužitelja odbacuje.

 

9. Pravilno je stajalište suda prvog stupnja da parnični sud nije ovlašten odlučivati o zakonitosti odluka donesenih u ovršnom postupku, osim u slučaju kada ovršni sud uputi stranku ili treću osobu na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom (iako ni tada tužbeni zahtjev ne glasi na poništenje neke odluke, već na proglašenje ovrhe nedopuštenom).

 

10. Ovršni postupak je samostalan postupak, to je postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava, a koji je uređen odredbama Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 - dalje OZ). Mogućnost pokretanja parničnog postupka koji bi bio vezan za ovršni postupak je propisana čl. 52. i čl. 55. OZ-a koji se primjenjuju u slučaju kada ovršenik podnese žalbu protiv rješenja o ovrsi pozivajući se na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. – 11. OZ-a ili, pak, žalbu protiv rješenja o ovrsi nakon proteka roka, pozivom na iste žalbene razloge. U tom slučaju, pod propisanim uvjetima, sud može zaključkom uputiti ovršenika na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, pri čemu je donošenje takve odluke ovršnog suda, procesna pretpostavka za podnošenje tužbe. Ovršnim zakonom je propisana i mogućnost podnošenja pravnih lijekova protiv rješenja koje sud donosi u tom postupku te mogućnost podnošenja prijedloga za odgodu ovrhe, što znači da je ovršenik ovlašten štititi svoja prava u tom postupku u skladu s propisanim pravilima.

 

11. Tužitelj i u žalbi obrazlaže svoje nezadovoljstvo vođenjem ovršnog postupka radi ovrhe na nekretnini u njegovom vlasništvu, smatrajući da postoji ogroman nesrazmjer između tražbine ovrhovoditelja iz tog postupka te vrijednosti nekretnine koja je predmetom ovrhe, pri čemu se poziva na pravo na dom. O takvom prigovoru sud može odlučivati u okviru ovršnog postupka koji se vodi, primjerice u razmatranju postojanja posebnih uvjeta za određivanje ovrhe na nekretnini u smislu odredbe čl. 80.b. OZ-a, pri čemu treba uzeti u obzir sve okolnosti slučaja, između ostalog je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu te služi li nekretnina koja je predmet ovrhe za stanovanje i zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika. Međutim, tužitelj nije ovlašten, jer za to ne postoji osnova ni u jednom propisu, pokrenuti zaseban parnični postupak u kojemu će zahtijevati poništenje neke odluke donesene u ovršnom postupku, kako to zahtijeva tužbom pa je sud prvog stupnja pravilno ocijenio da takva tužba nije dopuštena.

 

12. Zbog izloženog je valjalo žalbu tužitelja odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.        

 

 

U Rijeci 19. listopada 2023.

 

Sutkinja

Milena Vukelić-Margan, v.r.