REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ŽJ, zbog prekršaja iz čl. 61. st. 1. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/10.), odlučujući o prigovoru okrivljenice, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Ludbreg od 30. ožujka 2022., klasa: 211-07/22-3/5621, urbroj: 511-14-07-22-1, u sjednici vijeća održanoj 10. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. U povodu prigovora okr. ŽJ a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i kazni te se izriče da je okr. ŽJ, djelom za koje je proglašena krivom, počinila prekršaj iz čl. 61. st. 1. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/10. i 114/22.), za koji joj se, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 260,00 EUR (dvjesto šezdeset eura), koju je dužna platiti u roku 15 dana od primitka ove presude, a ako u navedenom roku plati dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

II. Prigovor okr. ŽJ odbija se kao neosnovan te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prekršajni nalog.

III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. ŽJ je obvezna naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 30,00 EUR (trideset eura) u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanim prekršajnim nalogom, proglašena je krivom okr. ŽJ da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz čl. 61. st. 1. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/10.), za koji joj je izrečena novčana kazna 2.000,00 kuna, koju je dužna platiti u roku osam dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezana je i na naknadu troškova prekršajnog postupka 500,00 kuna.

2. Protiv navedenog prekršajnog naloga, okrivljenica osobno pravodobno je podnijela prigovor, ne naznačujući žalbenu osnovu, no iz sadržaja prigovora je vidljivo da se podnosi zbog izrečene novčane kazne te troškova prekršajnog postupka. Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.

2.1. Uz prigovor, okrivljenica je dostavila presliku obavijesti o mirovinskim primanjima za EJ.

3. S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove čl. 237. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi čl. 238. st. 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.

4. Prigovor nije osnovan.

5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se on pobija prigovorom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je, ispitujući pobijani prekršajni nalog po službenoj dužnosti, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, utvrđena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenice, jer je, nakon donošenja prekršajnog naloga, stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 114/22.), koji za inkriminirani prekršaj propisuje nižu novčanu kaznu pa se radi o blažem propisu.

6. U vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakon o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/10.) po kojem je okr. ŽJ proglašena krivom i koji je za prekršaj iz čl. 61. st. 1. tog Zakona, počinjen iz nehaja, propisivao novčanu kaznu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 114/22.), za prekršaj iz čl. 62. st. 1. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/10. i 114/22.) koji je počinjen iz nehaja, propisana je novčana kazna od 260,00 do 1.990,00 eura. Preračunavanjem, prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450), sada propisanu novčanu kaznu u novčanu valutu kune, jasno je da sada važeći Zakon o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/10. i 114/22.), za ovaj prekršaj, propisuje nižu novčanu kaznu, i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu.

7. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.

8. Budući da je inkriminirani prekršaj počinjen 26. ožujka 2022., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o zaštiti od požara te budući da je 1. siječnja 2023. stupio na snagu „novi“ Zakon o zaštiti od požara, koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži, to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.

9. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i uslijed navoda okrivljenice iznesenih u prigovoru. Okrivljenica u prigovoru navodi da prekršaj u potpunosti priznaje i kaje se, da do sada nije bila kažnjavana, da živi sa suprugom kojem je utvrđen 100%-tni invaliditet i koji prima invalidsku mirovinu 1.501,91 kunu, da bi izrečena novčana kazna bila veliki financijski udar na njihov kućni budžet te da je već sam ovaj postupak djelovao na nju na način da više neće činiti takve prekršaje.

10. Okolnosti priznanja počinjenja prekršaja i iskazanog kajanja, same za sebe, nisu naročito izražene olakotne okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja kazne. Okrivljenica u prigovoru ističe i okolnost svoje neosuđivanosti, no s obzirom da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje sve građane na poštivanje pravnog poretka, ovaj sud smatra da je okolnost neosuđivanosti očekivana okolnost kod svakog građanina i ne može predstavljati naročito izraženu olakotnu okolnost, zbog koje bi bilo osnovano ublažiti kaznu ispod zakonom propisanog posebnog minimuma. U odnosu na okolnost da okrivljenica živi sa suprugom kojem je utvrđen 100%-tni invaliditet i koji prima invalidsku mirovinu 1.501,91 kunu, napominje se da je, sukladno odredbi čl. 237. st. 2. Prekršajnog zakona, okrivljenica bila dužna podnijeti dokaze o činjenicama na kojima temelji prigovor. Okrivljenica je uz prigovor dostavila presliku obavijesti o mirovinskim primanjima za EJ, ali nije dostavila dokaz da je TJ njen suprug, a iz podataka u spisu je vidljivo da su adresa stanovanja okrivljenice i adresa stanovanja EJ različite. Pritom, čak i pod pretpostavkom da je TJ njen suprug, okrivljenica nije dostavila ni jedan dokaz koji bi se odnosio na njeno imovno stanje, što je bilo nužno s obzirom da u prigovoru tvrdi da je lošeg imovnog stanja.

11. Stoga, cijeneći da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja te da nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti koje bi opravdale primjenu odredbe o ublažavanju kazne, ovaj sud smatra da je novčana kazna u visini zakonom propisanog posebnog minimuma za predmetni prekršaj primjerena stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona, zbog čega nije bilo osnove za prihvaćanje prigovora, nego je pobijani prekršajni nalog preinačen u novčanoj kazni samo kao posljedica primjene blažeg propisa, što je ranije obrazloženo.

12. U odnosu na žalbeni prijedlog da se izrečena novčana kazna zamijeni opomenom, okrivljenici se pojašnjava da se, sukladno odredbi čl. 43. st. 1. Prekršajnog zakona, opomena može primijeniti prema počinitelju prekršaja za koji je propisana kao jedina kazna novčana kazna do 663,61 eura. Budući da je za prekršaj za koji je okrivljenica proglašena krivom pobijanim prekršajnim nalogom propisana novčana kazna iznad 663,61 eura (od 260,00 do 1.990,00 eura), to u konkretnom slučaju nema zakonskih uvjeta za primjenu mjere upozorenja opomene.

13. Odluku o troškovima prekršajnog postupka, okrivljenica pobija identičnim navodima kao i odluku o izrečenoj novčanoj kazni. Visina paušalne svote, određena po prvostupanjskom tijelu, vrlo je blizu donje granice okvira paušalne svote određene Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) i primjerena je s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenice. Okrivljenica ni na koji način nije dokazala da je lošeg imovnog stanja pa ovaj sud smatra da plaćanjem troškova prekršajnog postupka u izrečenoj visini neće biti dovedeno u pitanje njeno uzdržavanje.

14. Iz razloga navedenih u obrazloženju odluke o troškovima, ovaj sud je okrivljenicu obvezao i na plaćanje troškova žalbenog postupka 30,00 eura. Navedena odluka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije, zbog stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj), a s obzirom na složenost i trajanje postupka. S obzirom da u spisu nema podataka da bi okrivljenica bila lošeg imovnog stanja, niti da bi bila nesposobna za rad, ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 30,00 eura, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njeno uzdržavanje.

15. Slijedom navedenog, na temelju čl. 238. st. 11. u vezi sa čl. 207. i čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 10. prosinca 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić,v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi varaždinskoj, Policijskoj postaji Ludbreg u 2 otpravka: za spis i okrivljenicu.