REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P Ob-333/18-86

Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu Denisu Dučiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Branku Čuturi, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Lubina i Čutura j.t.d. u stečaju, sa sjedištem u [adresa], protiv tuženice UP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku ZP, odvjetniku u [adresa], sudjelovanjem umješača na strani tuženice SP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku ZP, odvjetniku u [adresa], radi utvrđenja bračne stečevine i diobe bračne stečevine, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 17. listopada 2025. godine u prisutnosti tužitelja ĐP, uz punomoćnika tužitelja Branka Čuturu, odvjetnika u Splitu i punomoćnika tuženice i umješača na strani tuženice ZP, odvjetnika u [adresa], na ročištu za donošenje, objavu i dostavu presude održanom dana 10. prosinca 2025. godine;

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da zajedničku imovinu (bračnu stečevinu) tužitelja ĐP

ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženice UP, OIB: [osobni identifikacijski broj], predstavlja čestica zemlje zemljišnoknjižne oznake 3036/3, ZU 8868, k. o. [katastarska općina], a katastarske oznake čestice 1809, k. o. [katastarska općina] zajedno sa slobodno stojećom stambenom zgradom sagrađenom na istoj nekretnini koja se sastoji od prizemlja, prvog, drugog i trećega kata s dvostrešnim kosim krovom s pripadajućim dvorištem i okućnicom, sve anagrafske oznake [adresa],21210 Solin, i to tužitelja u suvlasničkom udjelu od 433/1000 idealnoga dijela, a tuženice u suvlasničkom udjelu od 567/1000 idealnoga dijela, dok se tužbeni zahtjev odbija u onom suvlasničkom udjelu od 67/1000 idealnoga dijela što čini razliku od dosuđenoga suvlasničkoga udjela tužitelja od 433/1000 do više traženoga suvlasničkog udjela tužitelja od 500/1000 (traženoga omjera od 1/2 idealnoga dijela).

II. Razvrgava se suvlasnička zajednica tužitelja ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženice UP, OIB: [osobni identifikacijski broj], na čestici zemlje zemljišnoknjižne oznake 3036/3, ZU 8868, k. o. [katastarska općina], a katastarske oznake čestice 1809, k. o. [katastarska općina] zajedno sa slobodno stojećom stambenom zgradom sagrađenom na istoj nekretnini, koja se sastoji od prizemlja, prvog, drugog i trećega kata sa dvostrešnim kosim krovom s pripadajućim dvorištem i okućnicom, sve anagrafske oznake [adresa], 21210 Solin, na način da :

- tužitelju ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj], u vlasništvo pripada 24/317 idealnog suvlasničkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], ZU 8868, k. o. [katastarska općina], koji idealni suvlasnički dio je neodvojivo povezan sa cjelinom- garaže položene sa zapadne strane prizemlja zgrade anagrafske oznake [adresa], 21210 Solin, južne orijentacije, ulaz sa juga, a koja se sastoji od jedne prostorije – garaže, neto podne površine 35,22m2;

- tužitelju ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj], u vlasništvo pripada 36/317 idealnog suvlasničkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], ZU 8868, k. o. [katastarska općina], koji idealni suvlasnički dio je neodvojivo povezan sa cjelinom- stana položenog s istočne strane prizemlja zgrade anagrafske oznake [adresa], 21210 Solin, južne orijentacije, ulaz sa juga, koji se sastoji od kuhinje i blagovaonice, spavaće sobe i WC-a, ukupne neto podne površine 31,98m2, te pripadaka otvorenog parkirnog mjesta podne površine 15,44m2 i dvorišta podne površine 41,37m2, sve položeno na čest. zem. [katastarska čestica], ZU 8868, k. o. [katastarska općina];

- tuženici UP, OIB: [osobni identifikacijski broj], u vlasništvo pripada 80/317 idealnog suvlasničkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], ZU 8868, k. o. [katastarska općina], koji idealni suvlasnički dio je neodvojivo povezan sa cjelinom- stana položenog na etaži prvog kata zgrade anagrafske oznake [adresa], 21210 Solin, južne orijentacije, ulaz sa zapada, koji se sastoji od kuhinje i blagovaonice, dnevnog boravka, predsoblja, dvije spavaće sobe, kupaonice i WC-a, ukupne neto podne površine 70,41m2, te pripadaka balkona na jugu podne površine 10,14m2 i otvorenog parkirnog mjesta podne površine 20,40m2 i dvorišta podne površine54,64m2, sve položeno na čest. zem. [katastarska čestica], ZU 8868, k. o. [katastarska općina];

- tuženici UP, OIB: [osobni identifikacijski broj], u vlasništvo pripada 86/317 idealnog suvlasničkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], ZU 8868, k. o. [katastarska općina], koji idealni suvlasnički dio je neodvojivo povezan s cjelinom- stana položenog na etaži drugog kata zgrade anagrafske oznake [adresa], 21210 Solin, južne orijentacije, ulaz sa zapada, koji se sastoji od hodnika, dnevnog boravka, kuhinje i blagovaonice, spreme, predsoblja, tri spavaće sobe, kupaonice i WC-a, ukupne neto podne površine 75,37m2, te pripadaka balkona na jugu podne površine 10,14m2 i otvorenog parkirnog mjesta podne površine 21,85m2 i dvorišta podne površine 58,54m2, sve položeno na čest. zem. [katastarska čestica], ZU 8868, k. o. [katastarska općina];

- tužitelju ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj], u suvlasništvu od 77261/91000 idealnoga dijela, a tuženici UP, OIB: [osobni identifikacijski broj], u suvlasništvu od 13739/91000 idealnoga dijela, pripada 91/317 idealnog suvlasničkog dijela čitave čest. zem. [katastarska čestica], ZU 8868, k. o. [katastarska općina], koji idealni suvlasnički dio je neodvojivo povezan s cjelinom- stana položenog na etaži trećeg kata zgrade anagrafske oznake [adresa], 21210 Solin, južne orijentacije, ulaz sa zapada, koji se sastoji od više prostorija, ukupne neto podne površine 80,17m2, te pripadaka balkona na jugu podne površine 10,14m2 i otvorenog parkirnog mjesta podne površine 23,31m2 i dvorišta podne površine 62,45m2, sve položeno na čest. zem. [katastarska čestica], ZU 8868, k. o. [katastarska općina].

III. Svaka stranka snosi svoje troškove proizišle iz ovoga postupka

Obrazloženje

1. Tužba u ovoj uvodno označenoj pravnoj stvari podnesena je kod ovoga suda 6. lipnja 2018. godine, u kojoj tužbi tužitelj navodi kako su stranke iz ovoga postupka 4. svibnja 1985. godine sklopile brak u Sinju, a koji je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P Ob-445/11 od 26. rujna 2012. godine, što je sve to isto i upisano u matičnim knjigama, time da su stranke tijekom trajanja bračne zajednice zajedničkim radom i ulaganjem stekle kao zajedničko vlasništvo imovinu, odnosno nekretnine i to zemljište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica], oznake oranica, upisane u ZU 6622 k. o. [katastarska općina], te kuću sagrađenu na istom zemljištu kao izvanknjižno vlasništvo. Tužbom se tvrdi da iako su kao vlasnici nekretnine- navedenoga kao predmetnoga zemljišta u zemljišnim knjigama upisane treće osobe, a prema Ugovoru o prodaji istog zemljišta sklopljenoga s prodavateljem DP dana 11. ožujka 1988. godine kao kupac naveden samo otac tuženice BP, da su nekretninu u stvarnosti stranke kao bračni drugovi kupile tu nekretninu svatko za po 1/2 suvlasničkog dijela i to zajedno s ocem tuženice, odnosno da je to zemljište kupio samo tužitelj vlastitim sredstvima koja je dobio 1983. godine s osnova odštete zbog ozljede zadobivene u prometnoj nesreći tako da je u stvarnosti tužitelj zajedno s ocem tuženice vlastitim sredstvima kupio za po 1/2 dijela predmetno zemljište, ali prihvaćajući da bi zbog ranije bračne zajednice bračnim drugovima pripadao udio svakoga za pola od 1/2 suvlasničkog udjela predmetne nekretnine, tako da bi izračunom tužitelja i tuženicu pripadao odgovarajući udio te nekretnine svakoga za po 1/4 suvlasnička udjela, dakle ukupno 2/4 dijela na kojem su bračni drugovi tijekom bračne zajednice izgradili obiteljsku kuću, a da drugi udio od 2/4 dijela, dakle udjela od 1/2 dijela pripada ocu tuženice BP, koji tu nekretninu u tako određenom udjelu obrađuje kao vrt. Tužitelj u tužbi tvrdi, tako sve da su stranke kao bračni drugovi i izgradili obiteljsku kuću na zemljištu oca tuženice BP, a što u stvarnosti nije slučaj, ipak se isti znajući za to takvoj gradnji nije protivio tako da je na strani stranaka neupitni pravni temelj gradnje tako i zajedničkoga vlasništva stranaka na tom objektu po osnovi bračne stečevine svakoga za njegovi odgovarajući suvlasnički udio od po 1/2 dijela tako jer je tužitelj znao da izvodi gradnju na svom zemljištu jer da se već prethodno i dogovorio s ocem tuženice koja polovina od kupljenoga zemljišta mu u naravi pripada i na kojem je dijelu sagrađena predmetna kuća, dok je na drugom dijelu zemljišta koje mu pripada BP to iskoristio kao vrt koji obrađuje.

2. U tužbi se dalje navodi i obrazlaže kao razlog što je Ugovor o prodaji sklopljen samo pod imenom oca tuženice BP, a ne i stranaka kao tadašnjih bračnih drugova, zbog bojazni stranaka da bi na taj način izgubile pripadajuće im pravo na dječji doplatak jer je pripadajuće pravo vlasništva na nekretninama u tom vremenu onemogućavalo ostvarenje i zadržavanje takvoga prava, a u braku su stranke imale troje djece.

3. Tužbom se također navodi kako su na predmetnom zemljištu tijekom trajanja bračne zajednice zajedničkim radom i sredstvima u razdoblju između 1986. do 1991. godine stranke u konstruktivnom dijelu sagradile obiteljsku kuću s četiri etaže i to prizemlje i dva kata s trećim katom izvedenim kao visoko potkrovlje, tako da je u tu svrhu tužitelj podigao i otplatio tri kredita realizirana kod poslovne banke tijekom 2002. godine, 2006. i 2010. godine te da su u gradnju objekta ulagana i sredstva koja je tužitelj dobio tijekom 2004. godine s osnova otpremnine od tvrtke u kojoj je bio zaposlen, a koja novčana sredstva je uložio u pregrađivanje posljednje kao četvrte etaže. Tako tužitelj u tužbi tvrdi da bez obzira što su i dalje u zemljišnim knjigama kao vlasnici predmetnoga zemljišta upisane treće osobe i da bez obzira što predmetna obiteljska kuća nije upisana u zemljišnim knjigama na istom zemljištu da ta nekretnina (zemljište i kuća sagrađena na tom zemljištu) samim time nije izgubila karakter zajedničkog vlasništva bračnih drugova, tako i izvedenoga iz toga zajedničkoga vlasništva i odgovarajućeg suvlasničkog udjela tužitelja od 1/2 suvlasničkoga dijela jer da je tužitelj svih godina trajanja braka zajedno s tuženicom bio zaposlen i radio te uzdržavao obitelj, financirao kupnju zemljišta i izgradnju objekta na njemu i to kako novčanim sredstvima stečenim radom tako i novcem od ostvarenoga kredita i svojeg utrošenoga fizičkoga rada u izgradnji, zbog čega da ga pripada najmanje takav odgovarajući suvlasničku udio u toj predmetnoj imovini kao bračnoj stečevini, a što da mu tuženica takvo pravo ne priznaje zbog čega da je bio primoran ustati ovom predmetnom tužbom radi utvrđenja svojeg odgovarajućeg suvlasništva u zajedničkoj imovini i njenom diobom sukladno svome odgovarajućem suvlasničkom dijelu jer se tužitelj pribojava da bi tuženica ovom nekretninom mogla tijekom vremena raspolagati i njegovo pravo ugroziti.

4. Tužbom tužitelj predlaže da se razvrgnućem suvlasničke zajednice između stranaka na predmetnoj nekretnini ( zemljištem i kući s prizemljem i tri etaže), nastale s osnova bračne zajednice sukladno odgovarajućem suvlasničkom dijelu tužitelja od zahtijevane 1/2 udjela, odredi dioba nekretnine tako da tužitelju u isključivo vlasništvo i samostalan posjed pripadne prizemlje i prvi kat kuće te dvor, a da tuženici u isključivo vlasništvo i samostalan posjed pripadne drugi kat i treći kat (ovaj izveden kao visoko potkrovlje), te vrt, tako da bi tek na ovaj način, po stajalištu tužitelja iznesenom u tužbi, parnične stranke bile i fizički odijeljene i imale svoje zasebne dijelove nekretnini i samostalne pristupe na njih.

5. S tim iz konstrukcijskih navoda i činjenica iznesenih u tužbi, tužitelj je u vezi svojim traženim pravom, u tužbi postavio tužbeni zahtjev radi utvrđenja bračne stečevine za po 1/2 suvlasnička dijela od pod a) izvanknjižnoga vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 622 k. o. [katastarska općina], pod b) izvanknjižnoga vlasništva kuće sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 6622 k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od prizemlja, prvoga, drugoga kata i trećega kata (izvedenoga kao visoko potkrovlje) i pod c) izvanknjižnoga vlasništva koje se sastoji od vrta i dvora, s istodobno istaknutim zahtjevom postavljenim radi diobe ove suvlasničke zajednice stranaka nastale s osnova bračne stečevine tako da se predmetna nekretnina u pogledu stečenih na njoj suvlasničkih udjela stranaka podijeli na način da pod a) tužitelju pripadne u vlasništvo, za cijelo, prizemlje i prvi kat obiteljske kuće s dvorom, a pod b) tuženici pripadne u vlasništvo, za cijelo, drugi i treći kat (visoko prizemlje) obiteljske kuće s vrtom.

6. U tijeku ovdje izvedenoga raspravljanja po osnovi ovako postavljene tužbe i nakon izvedenih vještačenja po imenovanim vještacima građevinske struke i ovlaštenom procjenitelju nekretnina te geodetu, tužitelj je podneskom od 17. srpnja 2025. godine, konačno i precizirao ranije tužbom postavljeni tužbeni zahtjev radi utvrđenja da nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], upisana u 8868 (ranije upisana u ZU 6622) k. o. [katastarska općina], katastarske numeracije kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što kao takvo čini samostojeću obiteljsku stambenu zgradu katnosti- prizemlje, prvi, drugi i treći kat s dvostrešnim krovom s pripadajućim dvorištem i okućnicom, anagrafske oznake [adresa], predstavlja zajedničku imovinu (bračnu stečevinu) tužitelja i tuženice svakoga za po 1/2 suvlasničkoga udjela uz postojeći sada precizirani i s vještačkim nalazima i mišljenjima usklađenim zahtjev radi razvrgnuća tako utvrđene suvlasničke zajednice zahtijevanom fizičkom diobom predmetne nekretnine zahtijevajući da se razvrgne tako uspostavljena suvlasnička zajednica iste nekretnine tužitelja i tuženice na način da tužitelju u vlasništvo pripadne 24/317 idealnoga suvlasničkoga dijela koji je neodvojivo povezan sa cjelinom garaže položene sa zapadne strane prizemlja zgrade, južne orijentacije, koje se sastoji od jedne prostorije, neto podne površine 35,22 m2, kao i 36/317 idealnoga suvlasničkoga dijela koji je neodvojivo povezan sa cjelinom opisanoga stana položenoga s istočne strane prizemlja zgrade, južne orijentacije, ulaz s juga, ukupne neto podne površine 15,44 m2 i dvorišta površine 41,37 m2 kao i 80/317 idealnoga suvlasničkoga udjela koji je neodvojivo povezan sa cjelinom opisanoga stana položenoga na etaži prvoga kata zgrade južne orijentacije, ulaz sa zapada, ukupne neto podne površine 70,41 m2 i pripatka balkona na jugu neto podne površine 10,14 m2 i pripatka otvorenoga parkirnog mjesta površine 20,40 m2 i dvorišta podne površine 54,64 m2, a da tuženoj u vlasništvo pripadne 86/317 idealnoga suvlasničkoga udjela koji je neodvojivo povezan sa cjelinom opisanoga stana položenoga na etaži drugoga kata zgrade južne orijentacije, ulaz sa zapada, ukupne neto podne površine 75,37 m2 i pripatka balkona na jugu neto podne površine 10,14 m2 i pripatka otvorenoga parkirnog mjesta 21,85 m2 i dvorišta podne površine 58,54 m2 kao i 91/317 idealnoga suvlasničkoga udjela koji je neodvojivo povezan sa cjelinom opisanoga stana položenoga na etaži trećega kata zgrade južne orijentacije, ulaz sa zapada, ukupne neto podne površine 80,17 m2 i pripatka balkona na jugu neto podne površine 10,14 m2 i pripatka otvorenoga parkirnog mjesta površine 23,31 m2 i dvorišta podne površine 62,45 m2, o čemu je kao tako postavljenom valjalo raspravljati i o istom zahtjevu odlučiti.

7. Odgovorom na tužbu podnesenom kod ovoga suda 18. rujna 2018. godine, tuženica je osporila traženje tužitelja da bi ovaj s osnova bračne stečevine predmetne nekretnine imao i da bi mu pripadala polovina obiteljske kuće s pripadajućim dvorištem što se sve nalazi na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s tvrdnjom da je upravo tuženica vlasnica predmetnog zemljišta koje je dobila u svoje vlasništvo temeljem Darovnoga ugovora od svojega oca BP od 25. srpnja 2012. godine, a koji je prethodno to isto zemljište kupio od treće osobe DP temeljem Ugovora o prodaji od 11. ožujka 1988. godine, tako da tuženica tvrdi kako ona raspolaže s većim suvlasničkim udjelom na predmetnoj nekretnini od tužitelja, kojemu osporava i u tužbi naznačene tvrdnje da bio bilo što i ulagao u gradnju obiteljske kuće jer da je najvećim dijelom u gradnji sudjelovao otac tuženice kao i ona sama dok da je tužitelj svoju zaradu nekritički trošio prvenstveno na sebe i svoje osobne potrebe.

8. Tuženica tvrdi kako je sama pokrenula postupak legalizacije objekta i platila sve troškove bez ikakve participacije tužitelja, time osporavajući tužitelju da bi ovaj podizao bilo kakve kredite radi ulaganja u obiteljsku kuću, da je ovaj radio i ostvarivao niska primanja, a koja primanja je trošio za sebe, a ne i na obiteljsku zajednicu tako da tuženica ovim odgovorom na tužbu tvrdi da je tijekom braka, a i poslije samoga braka, od tužitelja kao bračnog druga bila šikanirana, uznemiravana i omalovažavana, da je tužitelj na sve moguće načine vrijeđao i nasilnički se prema njoj ponašao, a da je zbog problema s ovisnosti o alkoholu, sve što je zarađivao trošio na piće tako da faktički niti za kuću niti za obitelj ovaj ne bi gotovo ništa doprinosio, za što je u svemu tuženica brinula kao i na odgoj i skrb njihove zajedničke djece koja danas nemaju nikakvu komunikaciju s tužiteljem.

9. U ovom parničnom postupku tužitelj je podneskom zaprimljenim 28. siječnja 2019. godine, izvijestio sud da je u drugom parničnom predmetu koji se vodi kod ovog suda između stranaka iz ovoga postupka, ovdje tuženica kao tužiteljica postavila zahtjev za iseljenje protiv tužitelja, tamo kao tuženika, te je taj parnični predmet koji se vodi pod poslovnim brojem Ps-116/17 u prekidu do rješavanja ovoga predmetnog spora kao prejudicijalnoga pitanja u tom drugom predmetu.

10. Tijekom ovoga parničnoga postupka na strani tuženice u ovaj postupak se umješao, ranije predložen i ispitan kao svjedok, sin parničnih stranaka, sadašnji predloženi umješač SP, podneskom zaprimljenim kod ovoga suda 30. listopada 2019. godine po istom punomoćniku kao punomoćniku i tuženice, s iskazanim pravnim interesom, da upravo po davanju svoga svjedočkoga iskaza u ovom predmetu isti ima pravni interes za uspjeh one stranke na čijoj strani se umješao, posebno s obzirom na predloženi način razrješenja ovoga predmeta spora po kojem bi ovaj predloženi umješač na strani tuženice, s obzirom na njegov iskazani pravni interes, mogućom nagodbom postignutom između stranaka, otkupio onaj dio nekretnine koja je predmet ovoga postupka odnosno predmet istaknutoga tužbenog zahtjeva, a koji bi dio nekretnine tužitelj dobio utvrđenjem odgovarajućeg suvlasničkog dijela tužitelja na predmetnoj nekretnini i onog djela od cjeline koji bi tužitelj dobio izvršenom diobom. S obzirom da se i same stranke ovakvom prijedlogu za mješanje u ovaj parnični postupak predloženoga umješača na strani tuženice nisu protivile, a isti je istakao kao svoj pravni interes mogućnost otkupa suvlasničkog udjela koji bi u ovom postupku bio utvrđen na ime tužitelja s osnova stjecanja toga suvlasničkog udjela u bračnoj stečevini po moguće sklopljenoj nagodbi samih stranaka, odnosno po ovdje presuđenoj takvoj pravnoj stvari, to je sud postupovnim rješenjem donesenim na ročištu za glavnu raspravu održanome 15. studenoga 2019. godine, prihvatio prijedlog SP, predloženoga kao umješača na strani tuženice, za stupanje u tom svojstvu sudionika u ovaj parnični postupak, a koje je rješenje istoga dana postalo pravomoćno s obzirom da su se stranke i predloženi umješač odrekle prava na izjavljivanje žalbe protiv toga rješenja. Stoga je od toga stadija parničnog postupka omogućeno umješaču na strani tuženice praćenje parničnog postupka sa svim onim pravima koje je ovaj kao sudionik ovoga postupka imao i koristio putem istog punomoćnika koji je zastupao tuženicu kao parničnu stranku i pridružio se svim onim njenim u ovom postupku istaknutim prigovorima koji su se odnosili na navode iz tužbe, osporavanju tužbenog zahtjeva do onog dijela do kojeg je tužbeni zahtjev osporavala i sama tuženica kao parnična stranka na čijoj se strani ovaj umješač pridružio, sve to s istaknutim interesom za uspjeh ove stranke kojoj se pridružio u ovom sporu.

11. Do kraja raspravljanja u pogledu ovoga predmeta spora tužitelj je ostao kod tužbe i konačno preciziranoga tužbenog zahtjeva, predlažući da se isti kao osnovan prihvati, dok je tuženica osporila pravnu osnovu tužbe predlažući da se kao neosnovan odbije ovaj postavljeni i kao takav konačno precizirani tužbeni zahtjev.

12. Po provedenom dokaznom postupku izvedeni su slijedeći dokazi: pregledan je Vjenčani list Ureda državne uprave u Splitsko dalmatinskoj županiji, Matičnoga ureda Split, klasa: 223-03/18-003/1717, Ur. Broj: 2181-06-02-18-1 od 17. svibnja 2018. godine, Ugovor o prodaji sklopljen u Splitu, 11. ožujka 1988. godine, Izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnoga odjela Solin, za ZU 6622 k. o. [katastarska općina] od 3. lipnja 2018. godine, Nagodba sastavljena 15. siječnja 2004. godine, rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ps-116/17 od 11. srpnja 2018. godine, rješenje o izvedenom stanju Splitsko dalmatinske županije, Upravnoga odjela za prostorno uređenje, Ispostave Solin, klasa: UP/I-361-02/13-02/6008, Ur. Broj: 2181/1- 11-06/10-14-0010 od 29. kolovoza 2014. godine, s priloženim geodetskim snimkom izvedenoga stanja nezakonito izgrađene građevine Geokompas d.o.o. Split, broj oznake 21/13, od 18. veljače 2013. godine, presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pob-445/11 od 26. rujna 2012. godine, Zahtjev za dostavu potvrde o isplati dječjeg dohotka postavljen od tužitelja prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područnoj službi u Splitu od 22. ožujka 2019. godine s potvrdom primitka preporučene pošiljke, Ugovor o darovanju sklopljen u Splitu 25. srpnja 2012. godine, ovjerovljenom po javnom bilježniku Bošku Jurišiću sa sjedištem u [adresa], broj OV-5008/12 od 26. srpnja 2012. godine, presuda Općinskog suda u Solinu, poslovni broj IP-908/05 od 4. studenoga 2008. godine, Potvrda o isplati dječjeg doplatka Hrvatrskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Splitu, od 4. travnja 2019. godine zajedno s izvatkom podataka iz matične banke korisnika prava od 4. travnja 2019. godine za razdoblje od 2003. do 2012. godine, izveden je dokaz saslušanjem tužitelja i tuženice kao parničnih stranaka, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka EP i SP (ovoga u naknadnom statusu kao umješača na strani tuženice kao jedne od parničnih stranaka, u kojem je svojstvu sud i sagledavao iskaz istoga ranije saslušanoga kao svjedoka), izveden je očevid lica mjesta na nekretnini koja je ovdje predmet spora sudjelovanjem u ovom parničnom postupku imenovanoga za vještačenje sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina Pavla Pandžića iz Splita, pregledan je vještački nalaz i mišljenje sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina Pavla Pandžića iz Splita, zaprimljen kod suda 22. rujna 2020. godine, dopuna vještačkoga nalaza i mišljenja sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina Pavla Pandžića iz Splita, zaprimljena 3. veljače 2022. godine, izveden je dokaz saslušanjem sudskog vještaka građevinske struke i procjenitelja Pavla Pandžića, pregledani su izvedeni vještački nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića iz Splita iz svibnja 2023. godine, dopuna vještačkoga nalaza i mišljenja sudskoga vještaka za građevinsrstvo i procjenu nekretnina Pavla Pandžića od 26. siječnja 2024. godine i ispravak toga dopunjenoga vještačkoga nalaza i mišljenja zaprimljen kod suda 4. ožujka 2025. godine.

.

13. Daljnje dokaze sud nije izvodio jer stranke (tako i umješač na strani tuženice kao sudionik ovoga parničnoga postupka) nisu predlagale da se provode daljnji dokazi budući stranke i umješač na strani tuženice po punomoćnicima na zadnjem ročištu za glavnu raspravu nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, te je time, sud uzimajući u obzir rezultate ovako izvedenog dokaznog postupka provedenog na glavnoj raspravi, razmatrajući svaki provedeni dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj međusobnoj povezanosti, odlučio kao u izreci ove presude.

14. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

15. Predmet postavljenoga i ovdje raspravljenoga tužbenog zahtjeva odnosi se na utvrđenje da nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], upisana u 8868 (ranije upisana u ZU 6622) k. o. [katastarska općina], katastarske numeracije kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što u svojoj naravi i kao takvo identificirano čini kao predmet spora samostojeću obiteljsku stambenu zgradu katnosti- prizemlje, prvi, drugi i treći kat s dvostrešnim krovom , kojoj zgradi pripada dvorište i okućnica kao zemljište koje služi za redovitu uporabu predmetne zgrade, anagrafske oznake [adresa], predstavlja bračnu imovinu stečenu tijekom bračne zajednice tužitelja i tuženice svakoga za po 1/2 udjela vlasništva uz postojeći zahtjev radi razvrgnuća tako utvrđene suvlasničke zajednice zahtijevanom fizičkom diobom predmetne nekretnine.

16. Prema podacima iz tužbe i odgovora na tužbu između parničnih stranaka postoji spor o pravu tužitelja na predmetnoj nekretnini, odnosno postoji spor kako o pravnoj osnovi tako i o samom opsegu postavljenoga zahtjeva.

17. Činjenično stanje koje proizlazi iz spisu predmeta priloženih isprava.

18. Iz Vjenčanoga lista izdanoga od Ureda državne uprave u Splitsko dalmatinskoj županiji, Matičnoga ureda Split, klasa: 223-03/18-003/1717, Ur. Broj:

2181-06-02-18-1 od 17. svibnja 2018. godine, razvidno je da su stranke iz ovoga parničnog postupka sklopile brak u Sinju 4. svibnja 1985. godine, koji brak je upisan u maticu vjenčanih toga matičnog područja za 1985. godinu.

19. Iz presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pob-445/11 od 26. rujna 2012. godine, razvidno je da je razveden brak stranaka.

20. Dakle, ovim je utvrđeno da su ovdje parnične stranke bile u bračnoj zajednici od vremena sklapanja braka odnosno od 4. svibnja 1985. godine, do razvoda po osnovi sudske odluke od 26. rujna 2012. godine, koja je donesena povodom sporazumnog zahtjeva za razvod braka (koji je prethodno postavljen kao tužba ovdje tuženice) od 29. rujna 2011. godine zbog teško i trajno narušenih bračnih odnosa.

21. Iz Ugovora o prodaji koji je sklopljen u Splitu, 11. ožujka 1988. godine, razvidno je da su ovaj Ugovor zaključili prodavatelj DP pok. Đ kao prodavatelj i otac tuženice BP , Nikole, kao kupac, vezano za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], naziva „Na brigu“, koja u naravi iznosi cca 500 m2 i kojim je Ugovorom prodavatelj ovlastio kupca da na temelju istog može zatražiti i postići upis prava vlasništva na toj nekretnini na svoje ime.

22. Iz Izvatka iz zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnoga odjela Solin, za ZU 6622 k. o. [katastarska općina] od 3. lipnja 2018. godine, proizlazi upis za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], naziva oranica, bez upisane površine, prema kojim je upisima u zemljišnoj knjizi upisano pravo vlasništva na ovoj nekretnini na više osoba u označenim odgovarajućim upisanim suvlasničkim udjelima s upisom zabilježbe odbacivanja prijedloga predlagatelja BP radi predbilježbe prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (upis pod brojem Z-2912/09 od 24. studenoga 2009. godine).

23. Iz presude Općinskog suda u Solinu, poslovni broj IP-908/05 od 4. studenoga 2008. godine, razvidno je da je ova presuda donesena povodom tužbe pravnog prednika tuženice BP, podnesene kod suda 22. studenoga 2004. godine radi ispravke uknjižbe protiv tamošnjih označenih četrnaest tuženika kao upisanih nositelja prava vlasništva koje je upisano u zemljišnoj knjizi, te je istom ovom pravomoćnom presudom utvrđeno da je tamošnji tužitelj vlasnik nekretnine označene kao čestica zemlje [katastarska čestica]. zk. tijelo, tada upisane u ZU 306 k. o. [katastarska općina], uz ovlaštenje da na temelju ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime uz istodobno brisanje toga prava s imena tamo označenih tuženika, odnosno njihovih pravnih prednika.

24. Iz Ugovora o darovanju sklopljenoga u Splitu 25. srpnja 2012. godine, a ovjerovljenom po javnom bilježniku 26. srpnja 2012. godine, koji je zaključen između BP kao darovatelja i ovdje tuženice kao daroprimateljice, razvidno je da se predmetno darovanje odnosi na cijelu nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz ovoga Ugovora proizlazi kako su tamošnje ugovorne strane darovatelj i daroprimateljica suglasno utvrdile kao nesporne u tom ugovoru potvrđene činjenice da je darovatelj isključivi vlasnik predmetne nekretnine koju je stekao temeljem presude bivšeg Općinskog suda u Solinu,(tada Stalne službe u Splitu), poslovni broj IP-908/05, a kojim se Ugovorom ovlašćuje tuženica kao daroprimateljica postići uknjižbu svojega prava u zemljišnim knjigama na svoje ime za cijelo.

25. Iz rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ps-116/17 od 11. srpnja 2018. godine, razvidno je da je ovim rješenjem prekinut parnični postupak u pravnoj stvari ovdje tuženice, tamo kao tužiteljice, protiv ovdje tužitelja, tamo kao tuženika, radi iseljenja, prema tužbi podnesenoj 13. svibnja 2013. godine u kojoj se tvrdi da je tužiteljica (ovdje tuženica) vlasnica kuće sa zemljištem označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], koje nekretnine da je dobila u vlasništvo darovnim ugovorom od svojega oca BP **.**.2012., a da njen bivši bračni drug koji je tuženik (ovdje tužitelj) stanuje u prizemlju predmetne kuće i da se nakon razvoda braka ne želi odseliti i predati kuću u cijelosti u posjed i korištenje toj tužiteljici. Prema ovom rješenju proizlazi da je tamošnji tuženik (ovdje tužitelj) prigovorio takvoj tužbi s tvrdnjom kako tamošnja tužiteljica nije isključiva vlasnica kuće sa zemljištem označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer da ta kuća nije bila niti predmet darovanja budući da su otac tamošnje tužiteljice (ovdje tuženice) BP i sam tuženik (ovdje kao tužitelj) zajednički i po pola kupili predmetnu nekretninu i zbog čega da su njeni suvlasnici u jednakom omjeru tako da je predmetna obiteljska kuća izgrađena na onoj polovici koju je kupio tuženik (ovdje koji postupa kao tužitelj) kojoj se gradnji GP nije protivio, tako da je u tom predmetu istaknut prigovor protiv predmetnog tužbenog zahtjeva radi iseljenja kojim se takav zahtjev negira pozivajući se na stečena prava s osnova bračne stečevine, a što je predmet zahtjeva iz tužbe postavljene u ovom parničnom postupku, o kojem se ovdje raspravlja, a što je ocjenjeno kao prejudicijalno pitanje iz toga parničnoga postupka zbog čega je određen prekid.

26. Iz rješenja o izvedenom stanju Splitsko dalmatinske županije, Upravnoga odjela za prostorno uređenje, Ispostave Solin, klasa: UP/I-361-02/13-02/6008, Ur. Broj:

2181/1-11-06/10-14-0010 od 29. kolovoza 2014. godine, razvidno je da je povodom zahtjeva ovdje tuženice od 28. lipnja 2013. godine za donošenje rješenja o izvedenom stanju, doneseno predmetno rješenje kojim je ozakonjena nezakoniti izgrađena završena slobodnostojeća manje zahtjevna stambena zgrada, katnosti prizemlje i tri kata, prizemlje (stambena jedinica), prvi kat ( stambena jedninica), drugi kat (stambena jedinica), treći kat (Stambena jedinica) sa kosim dvostrešnim krovom, tlocrtnih gabarita 11,90 x 8,95 m, izgrađena na kč.z,. 1809 k. o. [katastarska općina] (nekretnini zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), prikazana u kao takva u geodetskom snimku i arhitektonskom snimku izvedenoga stanja.

27. Prema ovim gornje naznačenim ispravama, tuženica je predmnjavana vlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer, prema Ugovoru o kupoprodaji je tu nekretninu s tom oznakom u površini od cca 500 m2 kupio tijekom 1988. godine njen prednik, njen otac BP od stvarnog vlasnika i posjednika DP, te je isti rješavajući zemljišnoknjižno stanje, u pokrenutom parničnim postupkom protiv upisanih nositelja prava vlasništva na toj nekretnini koji predstavljaju i svoje pravne prednike, temeljem toga Ugovora o kupoprodaji, po tužbi podnesenoj tijekom 2004. godine ishodio pravomoćnu sudsku presudu (pravomoćnu 23. kolovoza 2018. godine) kojom je utvrdio pravo vlasništva na svoje ime na predmetnoj nekretnini i ishodio ovlaštenje da takvo pravo upiše u zemljišnoj knjizi, te je naknadno takvo pravo prenio tijekom 2012. godine realiziranim pravnim poslom s realnom predajom i to darovanjem na ovdje tuženicu po čijem je zahtjevu podnesenom 2013. godine legaliziran i objekt (obiteljska kuća s okućnicom katnosti prizemlje i tri kata), koja je kao tako legitimirana kao vlasnica te nekretnine protiv ovdje tužitelja tijekom 2013. godine pokrenula postupak radi iseljenja i cjelokupne predaje predmetne nekretnine, čemu se tužitelj opire, u ovom slučaju postavljajući zahtjev za utvrđenje svojega prava na predmetnoj nekretnini stečenoga s naslova bračne stečevine, tvrdeći da ga takvo pravo pripada prema tuženici u jednakom udjelu odnosno svakoga za po 1/2 suvlasnička dijela, tako da isto to predstavlja i kao prejudicijalno pitanje iz postupka pokrenutoga od strane ovdje tuženice protiv ovdje tužitelja radi iseljenja i predaje iz te predmetne nekretnine.

28. Prema ovom stanju stvari, brak stranaka je sklopljen tijekom 1985. godine, a razveden pravomoćnom presudom tijekom 2012. godine, dok je tužitelj već u tužbi naveo da je zajedno s ocem tuženice, dakle BP, kada je ovaj kupovao svoj dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kupio jednaki dio toga zemljišta s vlastitim sredstvima koja su mu isplaćena s osnova naknade štete prije sklapanja braka s tuženicom.

29. Tužitelj upravo i tvrdi da je na toj svojoj polovini kupljenoga zemljišta kojeg je dogovorno razdvojio od dijela zemljišta koje bi pripadalo BP, a tijekom trajanja braka, uz njegovu suglasnost i pristanak, izgradio obiteljsku kuću u razdoblju od 1986. godine do 1991. godine, koja da je u tom razdoblju bila u potpunosti kao takva konstruktivno izgrađena u onim gabaritima u kojima je sada i legalizirana.

30. Iz Nagodbe koja je sastavljena 15. siječnja 2004. godine, razvidno je da je ista zaključena između Dalme d.d., Split kao poslodavca i ovdje tužitelja , kao zaposlenika, te je iz ove Nagodbe razvidno da je imenovanom zaposleniku prestao radni odnos istog dana kada je sklopljena ova Nagodba s pravom na isplatu neisplaćenih plaća i naknade plaća za ovog zaposlenika dospjelih do prestanka radnog odnosa utvrđenih u iznosu od tadašnjih 107.290,00 kuna, što je ovdje riječ o pravu na isplatu novčanih sredstva na ime tužitelja koje je ovaj stekao u tijeku radnog odnosa.

31. Činjenično stanje koje proizlazi u spisu izvedenih personalnih dokaza.

32. Iz iskaza tužitelja kao parnične stranke, u bitnom proizlaze okolnosti koje je ova stranka kao takve u iskazu navela, da je u vrijeme nakon zaključenja braka stranaka, ovaj sa svojim puncem, sada pok. BP, dogovorio kupnju predmetnoga zemljišta na njegovo ime zbog opasnosti od gubitka dječjeg doplatka koji su u tom vremenu koristili bračni drugovi, ali svakako za svoj račun odnosno svatko za pola tako da je tužitelj dogovorio s prethodnim vlasnikom kupnju jedne polovine te nekretnine što je predstavljalo površinu od 450 m2, a otac tuženice drugu polovinu, koja je postala kao susjedna parcela od one koju je tužitelj kupio, tako da je tužitelj odmah pristupio gradnji obiteljske kuće na onom svom dijelu kupljenoga zemljišta jednim dijelom i iz vlastitih novčanih sredstava, koje procjenjuje u visini vrijednosti od oko 50.000,00 tadašnjih DEM, a za preostalu gradnju (dogradnju i nadogradnju) da su osigurana kreditna sredstva na njegovo ime, a da je u preostaloj gradnji u jednakom omjeru sudjelovala i supruga, ovdje tuženica, gotovo istovrsnim angažmanom kao i tužitelj uz pomoć njenog oca koji ipak nije bračnim drugovima davao novčanu pomoć, već da su tu gradnju do završetka objekta financirali bračni drugovi od financijskih sredstava ostvarenih od plaće i pomoći rodbine i prijatelja, time da je posljednje ulaganje tužitelj imao vezano za krovište objekta kada je utrošio ona novčana sredstva koje je od „Dalme“ d.d. dobio s osnova otpremnine, time da tužitelj u samom stranačkom iskazu tvrdi, kako s obzirom na cjelokupni angažman bračnih drugova u stjecanju te imovine, bez obzira na ona ulaganja koje bi ovaj imao vezano za iskazani veći doprinos i ulaganja vlastitih sredstava, da je ipak jednako vrijedan angažman obaju bračnih drugova koje ocjenjuje i procjenjuje u omjeru svakoga za po 1/2 idealna dijela, kako je to i postavio ovdje konačno tužbeni zahtjev.

33. U pogledu traženoga razvrgnuća suvlasničke zajednice stečene po takvoj osnovi, tužitelj je obrazložio svoj postavljeni tužbeni zahtjev tražeći da mu kao suvlasniku u toj diobi pripadne prizemlje i prvi kat kuće zajedno s dvorištem s južne strane, dok da tuženici kao suvlasnici u toj diobi pripade zemljište položeno sa zapada i sjevera gledajući od objekta kao i preostali katovi obiteljske kuće i to drugi kat i treći kat- ovaj izgrađen kao visoko stambeno potkrovlje.

34. Tužitelj ovako predloženim, a naknadno preciziranim tužbenim zahtjevom smatra da će se na taj način, uzimajući u obzir suvlasničke omjere, za koje smatra da pripadaju strankama i vrijednosti tako podijeljenih omjera i mogućnost samostalnih pristupa na tako podijeljene dijelove nekretnine, najbolje i najpravičnije moći izvršiti tražena dioba uspostavljene suvlasničke zajednice stranaka na toj predmetnoj imovini, ostavljajući za to mogućnost diobe nekretnine i na neki drukčiji način koji bi zadovoljio interese stranaka.

35. Iz iskaza tuženice kao parnične stranke, u bitnom proizlaze okolnosti koje je ova stranka kao takve u iskazu navela, da je predmetni objekt, dakle obiteljska kuća izgrađen za vrijeme trajanja braka stranaka, ali na zemljištu koje je kupio njen otac sada pok. BP, koji je već i ranije do toga zemljišta imao jedno vlastito zemljište, a da je ovo predmetno zemljište koje se koristilo kao vinograd kupio od vlasnika DP koji je već i ranije dopustio posjed ove nekretnine ocu tuženice, a što da su to isti i formalizirali u Ugovoru o prodaji nekretnine 1988. godine, odnosno upravo u onom vremenu kada je na određeno vrijeme bila prestala životna zajednica bračnih drugova, upravo s namjerom kupnje ove nekretnine od oca tuženice kako bi se njoj i djeci osigurala egzistencijalna potreba stanovanja s tim da su po ponovnoj uspostavi životne zajednice bračni drugovi s dopuštenjem oca tuženice kao stvarnoga vlasnika te nekretnine počeli s izgradnjom objekta odnosno ove opisane obiteljske kuće, da bi ta nekretnina na kojoj je izgrađena predmetna obiteljska kuća realiziranim Ugovorom o darovanju tijekom 2012. godine bila darovana tuženici od strane njenog oca kao stvarnog vlasnika. U pogledu tvrdnji tužitelja da bi bila riječ o dvije zasebne nekretnine od kojih je jedna nekretnina bračnih drugova, a tek druga, od nje zasebno odvojena, nekretnina koja je bila u vlasništvu oca tuženice, tužiteljica je u stranačkom iskazu navela da iako je ovdje riječ o jednoj nekretnini da u stvarnosti postoje dvije odvojene cjeline i to jedna cjelina koja je više visinske razine od druge cjeline zemljišta koje je u odnosu na ovu prethodnu niže razine i na kojem je upravo tom zemljištu koje je niže razine i izgrađena obiteljska kuća. U pogledu izgradnje obiteljske kuće, prema iskazu tuženice započela je s gradnjom 1989. godine i financirana prihodima od rada bračnih drugova i uz pomoć obitelji tuženice na način da je obitelj tuženice davala pomoć u smještaju obitelji stranaka u kući oca tuženice koji je ujedno omogućio struju u izgradnji i osobno pomagao radom u gradnji obiteljske kuće i materijalnim sredstvima isplaćenim tužitelju za potrebe kupnje građevinskog materijala- betonskih blokova od kojih je obiteljska kuća izgrađena i uz svestranu pripomoć sestara tuženice koje su uvijek u slučaju nedostajućih sredstava bračnih drugova koje su trošili u izgradnji obiteljske kuće pomogle u financiranju onih egzistencijalnih potreba obitelji kao i u iskazanom angažmanu tetka tuženice koji je pomagao u građevinskim radovima sa svojim prijateljima, s tim da je tuženica prigovorila dostatnom angažmanu tužitelja u tom vremenu gradnje predmetnog objekta, spočitavajući mu da je veći dio vremena od toga boravio u ugostiteljskim objektima, osporavajući da bi tužitelj u onom iznosu koji je tužbom označio dobio kao otpremninu kod istog onog poslodavca kod kojeg je i tuženica bila zaposlena budući tuženica tvrdi da je ona od Dalme d.d. kao njen zaposlenik dobila otpremninu u iznosu od tadašnjih 60.000,00 kuna iako je imala više radnog staža kod toga poslodavca od samog tužitelja i ujedno osporavajući tužitelju doprinos ulaganja u izgradnju objekta u onom u tužbi prikazanom iznosu koji bi ovaj stekao s osnova isplate naknade štete zbog ozljede zadobivene u prometnoj nesreći, ali bez iskazivanja ove stranke o kojim bi to po njoj stvarnim novčanim iznosima bila riječ.

36. Vezano za doprinos u izgradnji predmetnog objekta od strane drugih članova obitelji tuženica je u iskazu navela da postoji izvjestan doprinos u ulaganju u objekt sina stranaka SP, koji je tijekom izgradnje objekta počeo raditi te da je i on svojim stečenim financijskim sredstvima pomogao u izgradnji objekta i to kod izgradnje potkrovlja kao jedne od stambenih jedinica predmetne obiteljske kuće.

37. U pogledu traženoga razvrgnuća suvlasničke zajednice stečene po takvoj osnovi, tuženica je predložila odnosom na ovdje tako postavljeni tužbeni zahtjev, da se tužitelju može dodijeliti, a s obzirom na njegov doprinos stjecanja u izgradnji objekta kao bračne stečevine i time njegova odgovarajućeg suvlasničkog udjela na predmetnoj nekretnini, samo jedan dio predmetne nekretnine i to prizemlje objekta s odgovarajućim dijelom dvorišta preko kojeg bi tužitelj imao zaseban ulaz u stambeno prizemlje ove obiteljske kuće, te osporava da bi tužitelju osim toga trebalo bilo što drugo pripasti kao njegovo vlasništvo stečeno po toj osnovi.

38. Iz iskaza sina parničnih stranaka SP, tada saslušanoga u svojstvu svjedoka, čiji iskaz sud ne može sada cijeniti kao iskaz u svojstvu svjedoka već kao iskaz sudionika ovoga parničnog postupka budući je isti iskazao svoj pravni interes za uspjeh jedne od stranaka u ovom parničnom postupku i to upravo tuženice na čijoj se strani ovaj sudionik postupka i pridružio u svojstvu umješača, u bitnom proizlaze okolnosti koje je ovaj sudionik u ovom parnično postupku kao takve u iskazu naveo i koje su mu poznate s obzirom na njegovu životnu dob ( rođen je 1988 godine, a s ocem, ovdje tužiteljem, ne komunicira od 2011. godine), da je isti do lipnja mjeseca 2019. godine stanovao s majkom (ovdje tuženicom) i sestrom (ovdje saslušanom kao svjedokinjom) u predmetnoj obiteljskoj kući u kojoj stanuje i otac ovoga sudionika postupka (ovdje tužitelj), ali od prestanka bračne zajednice u prizemlju toga objekta. Ovaj sudionik postupka, iskazivao je da je njegov djeda po majci BP imao namjeru ovo zemljište na kojem je izgrađen objekt, odnosno predmetna obiteljska kuća, darovati upravo njemu, ali da je na njegov nagovor s obzirom na životnu dob i postojeće tadašnje prilike nesklada u obitelji stranaka i njihovih problema u bračnom odnosu, djeda darovao ovo zemljište majci (ovdje tuženici) iako u tom vremenu zbog narušenih obiteljskih odnosa nije postojala komunikacija djeda sa parničnim strankama. Umješač na strani tuženice (tada saslušan kao svjedok) je u svom iskazu naznačio kako predmet darovanja nije bio objekt koji je izgrađen na zemljištu koje je darovano tuženici, dakle da je predmet darovanja bilo samo predmetno zemljište budući su predmetnu obiteljsku kuću gradile parnične stranke svojim zarađenim financijskim sredstvima kao i dijelom sredstvima dobivenim s osnova kredita i uz pomoć obitelji, prvenstveno uz pomoć djeda ovog sudionika postupka i njega samoga tako i drugih članova obitelji tuženice i starije sestre U koja je vlastitim sredstvima kupila zatvore za treći kat ove obiteljske kuće.

39. Vezano za stjecanje nekretnine na kojoj su stranke izgradile obiteljsku kuću u postojećim gabaritima i katnosti, umješač na strani tuženice je iskazao kako je riječ o zemljištu koje je svojim vlastitim novčanim sredstvima kupio njegov BP, djed po majci još za vrijeme kada su parnične stranke stanovale u [adresa], upravo za potrebe gradnje obiteljske kuće jer je položaj ove nekretnine za to odgovarao budući se nekretnina kao zemljište nalazila neposredno uz zemljište BP na kojem je imao već tada sagrađeni objekt s jedne strane i zemljište s druge strane.

40. Umješač na strani tuženice iskazuje da je, a upravo iz razloga što je djeda po majci imao zemljište s obje strane ovoga predmetnoga zemljišta, postojala mogućnost da se gradi takav objekt na kupljenom zemljištu uvažavajući da je položaj toga kupljenoga zemljišta neposredan uz nekretninu BP i kao takav odgovarao mogućnosti gradnje s obzirom na ishođenje odobrenja susjeda za gradnju objekta ovih gabarita i s obzirom na površinu zemljišta na kojem se ovaj objekt gradio.

41. Iz iskaza kćeri parničnih stranaka EP kao svjedokinje, u bitnom proizlaze okolnosti koje je ova svjedokinja kao takve u iskazu navela i koje su joj poznate s obzirom na njenu životnu dob ( rođena je 1994. godine), da ista stanuje s bratom i majkom (ovdje tuženicom) na prvom katu predmetne obiteljske kuće dok u njenom prizemlju od raskida bračne zajednice stanuje njen otac (ovdje tužitelj) koji se u taj dio objekta preselio, dok u susjednoj kući (kući do ove) stanuje njen djed po majci BP sa suprugom (bakom svjedokinje) i sinom (ujakom svjedokinje). Iz iskaza ove svjedokinje proizlazi kako ova ima saznanja iz odgovarajućih dokumenata i kazivanju tuženice da je ovu nekretninu odnosno kuću s okućnicom u kojoj stanuje obitelj parničnih stranaka djed po majci ove svjedokinje istu nekretninu prepisao tuženici darovanjem, dok određene informacije ova svjedokinja nije dobila od drugog roditelja, odnosno ovdje tužitelja, s obzirom da s istim ne komunicira još od početka srednje škole, tako da ista crpi sve one informacije od majke koja je jedna od stranaka ovoga parničnog postupka i nisu joj osobno poznate niti mogu, s obzirom na ukazano vrijeme gradnje ovoga objekta i kupnje nekretnine, okolnosti vezane za stjecanje nekretnine na kojoj je izgrađen objekt, sada izgrađen u funkciji obiteljske kuće s okućnicom.

42. Prema ovom stanju stvari, iz iskaza parničnih stranaka kao i umješača na strani tuženice (tada saslušanoga kao svjedoka) i svjedokinje koja je član obitelji parničnih stranaka, razvidno je da su odnosi u obitelji narušeni da i djeca parničnih stranaka ne komuniciraju s tužiteljem kao roditeljem dulje vrijeme, a i djeca parničnih stranaka su takve životne dobi da nisu mogli imati osobnih saznanja o načinu gradnje predmetnoga objekta odnosno predmetne obiteljske kuće, osim što su takve informacije dobile od roditelja i to prvenstveno tuženice ili od njenoga prednika BP, zbog čega je sud mogao izvesti zaključak iz ovako izvedenih dokaza, prvenstveno iskaza parničnih stranaka, da su parnične stranke kao bračni drugovi svojim sredstvima stečenima radom ili sredstvima koja proizlaze iz rada i takve osnove, u cijelosti izgradile predmetni objekt jednakim ulaganjima i jednakim angažmanom jer parnične stranke nisu učinile izvjesne one tvrdnje kojima osporavaju tako jednaki doprinos tadašnjih bračnih drugova u gradnji predmetnoga objekta.

43. Naime, tužitelj je tvrdio kako je vlastitim sredstvima koje je dobio od naknade štete zbog ozljede zadobivene u prometnoj nesreći ulagao u ovu nekretninu, a da nije na tu okolnost predočio ili predložio dokaz kojim bi se takva činjenica osnovano utvrdila, posebno što je tužitelj tužbom tvrdio da je ta novčana sredstva prethodno utrošio u kupnju zemljišta, što je isto tako ovdje bilo potrebno kao sporno raspraviti, dok je iz isprave koju je ovdje tužitelj predočio u pogledu isplaćene otpremnine (Nagodba sastavljena 15. siječnja 2004. godine), razvidno da je ovdje riječ o naknadi koja proizlazi iz radnog odnosa i na čije je pravo isplate tužitelj polagao ali znatno kasnije od onoga vremena kada je već objekt bio u svojim postojećim gabaritima izgrađen.

44. Tužitelj je upravo i tužbom tvrdio da je objekt izgrađen u potpunosti početkom 1990-ih godina, tako da tu može biti jedinio riječ o ulaganjima iz tih dobivenih novčanih sredstava u uređenje nekretnine, a ne i u nastanak nove stvari bilo gradnje nove etaže ili dogradnje postojeće etaže kao posebne cjeline, dok iskaz tužitelja u pogledu pribavljanja novčanih sredstava potrebnih za gradnju objekta putem realiziranih i isplaćenih kredita kod banaka podignutih na ime tužitelja kao tadašnjeg bračnog druga tuženice ničim ne utječu na okolnost da i takva stečena novčana sredstva su sredstva koja jednako pripadaju bračnim drugovima, presumirano u jednakim dijelovima, jer bez obzira što bi se pojedini kredit podizao na ime jednog bračnog druga, sredstva kojima su se kreditne obveze izvršavale su novčana sredstva koja su bračni drugovi u vrijeme trajanja braka stekli radom i na temelju rada, budući ovdje nije bilo dokaza da bi tužitelj svojim vlastitim sredstvima koja bi stekao izvan rada isplaćivao kreditne obveze tako podignutih kredita čija su sredstva bila usmjerena na izgradnju objekta. Konačno, tužitelj je u ovom postupku i priznao da bi doprinos u izgradnji objekta od strane tuženice bio jednak njegovom doprinosu, tako da bi se u pogledu iskaza ove stranke osnovano moglo zaključiti da su parnične stranke jednako doprinijele u gradnji postojećega objekta koji u naravi čini višeetažnu obiteljsku kuću.

45. Tako i u pogledu iskaza tuženice kao parnične stranke, usporedno s drugim na te okolnosti izvedenim dokazima, jasno se može izvesti zaključak da je doprinos u gradnji predmetnoga objekta parničnih stranaka kao tadašnjih bračnih drugova bio u svojom razmjernosti izjednačen budući su za gradnju objekta bračni drugovi usmjeravali samo ona novčana sredstva koja su stekli radom i koja su bila vezana za rad jer druge posebne imovine stranke nisu imale, osim što je ostalo sporno za ovdje raspraviti pitanje ulaganja i doprinosa bračnih drugova u stjecanju zemljišta na kojem je ovaj predmetni objekt izgrađen). Takav zaključak suda u svojoj uvjerljivosti nije doveden u sumnji ni u onom slučaju kada se od tuženice i svjedoka tvrdi da su u gradnji objekta bračnim drugovima pomagali članovi obitelji tuženice, prvenstveno njen otac, čak i doprinosom pribavljanja građevinskoga materijala, odnosno betonskih blokova za gradnju prizemlja objekta jer je iz iskaza kako tuženice tako i ovdje saslušanih svjedoka (od kojih je svjedok SP ovom postupku kasnije i pridružen kao sudionik postupka na strani ove stranke) razvidno da su takvi angažmani u pomaganju u gradnji objekta bili usmjereni prema obitelji bračnih drugova na jednaki način, a ne posebno kao darovanje usmjereno samo za jednoga bračnoga druga, ovdje tuženicu, budući iz iskaza stranaka se takvo što niti ne nalazi.

46. Upravo iz iskaza tuženice proizlazi kako je ova stranka navodila kako su takva pomaganja u gradnji objekta bila usmjerena njima kao obitelji, a ne njoj osobno, tako da je ova stranka u svom iskazi i tvrdila kako je njen otac dao novac za kupnju građevinskih blokova za početak gradnje objekta upravo njenom tadašnjem suprugu, ovdje tužitelju koji je taj građevinski materijal tim novčanim sredstvima pomoći i kupio i utrošio za početnu gradnju objekta, kao i što su se za tu svrhu trošila određena novčana sredstva pomoći drugih članova njene obitelji. Isto tako ničim nije odlučno pitanje doprinosa djece stranaka u gradnju ovoga objekta jer doprinos za koji tvrdi tuženica i svjedoci od kojih je jedan svjedok i umješač na strani ove stranke, nije doprinos u gradnji objekta već u njegovom uređenju tako da su to ulaganja u i na nekretninu u tuđem vlasništvu i nisu ulaganja kojima bi se stekao bilo kakav suvlasnički udio jer prema životnoj dobi djeca stranaka nisu niti mogla doprinositi u gradnji objekta niti je ovdje ničim dokazano da su postojala takva ulaganja u objekt koja bi činila izdvojeno vlasništvo bilo koga od trećih osoba, osim onoga vlasništva bračnih drugova na predmetnom objektu, iz čega i iz ovih dokaza proizlazi kako je građen i dovršen jednakim angažmanom bračnih drugova odnosno jednakim doprinosom obaju bračnih drugova iz sredstava rada i brige o obitelji tako da sudu se ne čini uvjerljiva i utemeljena ocjena tuženice da je tužitelj imao manji udio u gradnji predmetnoga objekta.

47. S tim u vezi, ovdje je jasno za zaključiti i izvan svake razumne sumnje bilo što drugo kao pravno utemeljeno i isključiti, osim od one uvjerljive ocjene da je doprinos bračnih drugova, u tom vremenu gradnje spornoga objekta i to od početka njegove gradnje pa do završetka gradnje objekta u njegovim postojećim građevinskim gabaritima (bez obzira na naknadna ulaganja u njegovom uređenju prostora), bio jednak odnosno da su bračni drugovi na jednaki i razmjeran način svojim doprinosom, koji ne uključuje ulaganje u bilo kojoj osnovi osim ulaganja u radu i sredstava koje su bračni drugovi stekli radom uz pomoć obitelji kao dana pomoć obitelji bračnih drugova, izgradili postojeći objekt u ovom stupnju izgrađenosti kakav je sada i koji je predmet ovoga parničnoga postupka.

48. Činjenično stanje koje proizlazi u spisu izvedenih dokaza uviđaja i nalaza i mišljenja ovdje imenovanih sudskih vještaka odgovarajuće struke.

49. Na ročištu za glavnu raspravu održanom radi pregleda nekretnine koja je predmet spora, upravo označene i od naknadno od sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića identificirane kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 8868 (ranije ZU 6622) k. o. [katastarska općina] (katastarske numeracije 1809 k. o. [katastarska općina]), adrese i anagrafske oznake [adresa], sudjelovanjem u uviđaju sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina Pavla Pandžića iz Splita, utvrđeno je da je riječ opisno o nekretnini koja ima samostalan pristup s ulice položene s juga i na kojoj je nekretnini izgrađena građevina- obiteljska kuća - katnosti prizemlja ( sastavljenog od stambenog prostora i položene garaže na zapadnoj strani) i tri kata i to prvog kata kao stambenoga prostora na koji se pristupa vanjskim stepeništem te drugoga kata kao stambenoga prostora na kojeg se s prvog kata pristupa unutarnjim stubištem kao i što se pristupa unutarnjim stepeništem u prostor posljednjega kata koji je nedovršeno stambeno potkrovlje završno s dvorednim kosim krovištem sve to s okućnicom što predstavlja kao takvo uređeno dvorište koje je od svih susjednih nekretnina ograđeno i to s istoka i zapada betonskim zidom, a sa sjevera kamenom podzidom, a što je sve dio od jedne veće nekretnine.

50. Prema prvom nalazi i mišljenju izvedenim od sudskog vještaka građevinske struke i ovlaštenog procjenitelja Pavla Pandžića zaprimljenom kod suda 22. rujna 2020. godine, koje je izveo sukladno uviđaju lica mjesta, pregleda nekretnina i prateće dokumentacije snimke izvedenoga stanja izrađenoga iz postupka legalizacije objekta te nekretnine iz lipnja 2013. godine, izveden je detaljan opis zgrade u bitnom identificirane kao zgrade s četiri etaže- 1. etaže kao prostora prizemlja koji se sastoji od dvije zasebne cjeline južne orijentacije sa zasebnim ulazima i to prostora garaže, neto površine 35,22 m2 (neto korisne površine 21,13 m2), prostora stana u prizemlju koji se sastoji od kuhinje i blagovaonice, spavaće sobe i WC-a, ukupne neto korisne površine 31,98 m2, 2. etaže prvog kata koji se sastoji od jedne samostalne uporabne cjeline- stana na prvom katu u potpunosti uređen i korišten za stanovanje, južne orijentacije sa zasebnim ulazom sa zapada vanjskim stepeništem položenim s jugozapadne strane objekta, ukupne neto korisne površine 70,41 m2, koji se sastoji od kuhinje i blagovaonice, dnevnog boravka, prizemlja, dvije spavaće sobe, kupaonice i WC-a kao i pripatka- balkona/jug, neto korisne površine 5,07 m2, 3. etaže- drugog kata koji se sastoji od jedne samostalne uporabne cjeline- stana na drugom katu koji nije u potpunosti dovršen sa svim završnim (zanatskim) radovima, južne orijentacije sa ulazom sa zapada na koji se pristupa unutrašnjim zajedničkim stubištem položenim s jugozapadne strane objekta, ukupne neto korisne površine 75,37 m2, koji se sastoji od hodnika, dnevnog boravka, kuhinje i blagovaonice, spreme, predsoblja, tri spavaće sobe, kupaonice i WC-a kao i pripatka- balkona/jug, neto korisne površine 5,07 m2, 4. etaže- trećeg kata koji se sastoji od od jedne samostalne uporabne cjeline- stambenoga prostora koji je izveden u fazi grubih građevinskih radova, južne orijentacije na koji se pristupa zajedničkim unutarnjim stubištem položenim s jugozapadne strane objekta, ukupne neto korisne površine 75,10 m2, koji se sastoji od više neuređenih stambenih prostorija te pripatka- balkona/jug, neto korsine površine 5,07 m2.

51. Prema ovakvom nalazu sudski vještak za građevinarstvo i procjenu nekretnina Pavao Pandžić je dao i vještačko mišljenje i zaključak u istom vještačkom nalazu i mišljenju u pogledu obračuna korisne vrijednosti površina predmetne stambene građevine prema validnim koeficijentima obračuna i njihovih posebnih udjela u cjelini, prema kojima je sukladno korisnim površinama svake samostalne uporabne cjeline, izračunat idealni udio koji svaka uporabna cjelina ima prema ukupnosti objekta i njenog odgovarajućeg postotka, tako da samostalna uporabna cjelina- prostor garaže u prizemlju ( 1. etaža) predstavlja izračunati udio od 21/278 idealnoga dijela, odnosno predstavlja 8 % od ukupne neto korisne površine objekta, samostalna uporabna cjelina- prostor stana u prizemlju (1. etaža) predstavlja izračunati udio od 32/278 idealnoga dijela, odnosno predstavlja 11% od ukupne neto korisne površine objekta, samostalna uporabna cjelina – prostor stana na prvom katu ( 2. etaža) predstavlja izračunati udio od 70/278 idealnoga dijela, odnosno predstavlja 25% od ukupne neto površine objekta, samostalna uporabna cjelina- prostor stana na drugom katu (3. etaža) predstavlja izračunati udio od 75/278 idealnoga dijela, odnosno predstavlja 27% od ukupne neto površine objekta, te samostalna uporabna cjelina- prostor stana na trećem katu (4. etaža) predstavlja izračunati udio od 80/278 idealnoga dijela, odnosno predstavlja 29% od ukupne neto površine objekta.

52. U pogledu iznesenih prigovora tako i primjedbi stanaka na ovaj izrađeni vještački nalaz i mišljenje sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina, poglavito u pogledu nedostatka nalaza i mišljenja o tržišnoj vrijednosti svake etaže i zemljišta oko zgrade, kao okućnice, sve to vezano i za potrebu donošenja odluke u pogledu postavljenoga zahtjeva radi diobe ove nekretnine, što bi uz građevinu predstavljalo i zemljište oko zgrade koje u naravi predstavlja vrt i betonirano dvorište, pozvan na vještačko izjašnjenje o tome, sudski vještak za građevinarstvo i procjenu nekretnina Pavao Pandžić je dopunio prethodni svoj nalaz i mišljenje prema nalogu suda iz raspravnog rješenja od 22. srpnja 2021. godine.

53. Iz ove dopune vještačkog nalaza i mišljenja sudskoga vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina dostavljenoga sudu 3. veljače 2022. godine, razvidno da je ovaj sudski vještak dao i odredio procjenu vrijednosti svake pojedine etaže kao i svaki taj prostor pojedine etaže označio sukladno pripadajućim suvlasničkim udjelima cjeline i omjera ukupne neto korisne površine objekta i pripadajuće tržišne vrijednosti tako i označio pripadajući vrijednost zemljišta oko zgrade kao i okućnice.

54. Iz ovoga dopunjenoga vještačkoga nalaza i mišljenja imenovanoga građevinskog vještaka i procjenitelja nalazi se kako sveukupno etaža prizemlja koja predstavlja udio od 53/278 idealnog dijela objekta, uz udio zemljišta oko zgrade i okućnice pripadajuće za etažu prizemlja koje iznosi odgovarajuću površinu od 40,41 m2 (neto korisne površine 5,59 m2), u svojoj ukupnosti predstavlja udio od 59/309 od cjelokupne cjeline ove nekretnine, te etaža prvog kata koja predstavlja udio od 70/278 idealnog dijela objekta, uz udio zemljišta oko zgrade i okućnice pripadajuće za etažu prvoga kata koje iznosi odgovarajuću površinu od 53,38 m2 (neto korisne površine 7,38 m2), u svojoj ukupnosti predstavlja idealni udio od 78/309 od cjelokupne cjeline ove nekretnine, dok etaža drugog kata koja predstavlja udio od 75/278 idealnog dijela objekta, uz udio zemljišta oko zgrade i okućnice pripadajuće za etažu drugoga kata koje iznosi odgovarajuću površinu od 57,19 m2 (neto korisne površine 7,90 m2), u svojoj ukupnosti predstavlja idealni udio od 83/309 od cjelokupne cjeline ove nekretnine, a konačno etaža trećega kata koja predstavlja udio od 80/278 idealnog dijela objekta, uz udio zemljišta oko zgrade i okućnice pripadajuće za etažu trećega kata iznosi odgovarajuću površinu od 61,01 m2 (neto korisne površine 8,43 m2), u svojoj ukupnosti predstavlja idealni udio od 89/309 od cjelokupne cjeline ove nekretnine.

55. Nadalje, iz ovoga dopunjenoga vještačkoga nalaza i mišljenja imenovanoga građevinskog vještaka i procjenitelja nalazi se proces procjene tržišne vrijednosti predmetne nekretnine prema prikazanoj poredbenoj metodi vještačenja, iz čega proizlazi vještački zaključak kako bi prosječna vrijednost procjenjivane nekretnine iznosila 1.431,08 EUR-a/m2, tako da je procijenjena tržišna vrijednost imenovanih posebnih samostalnih jedinica po etažama s pripadajućim zemljištem oko zgrade i okućnice, tako da je ovim procijenjena tržišna vrijednost prostora garaže u prizemlju s pripadajućim udjelom zemljišta u iznosu od 33.401,24 EUR-a (sama vrijednost prostora garaže u prizemlju procijenjena je u visini iznosa od 30. 238,57 EUR-a) , te je procijenjena tržišna vrijednost prostora stana u prizemlju s pripadajućim zemljištem oko zgrade u iznosu od 50.588,43 EUR-a (sama vrijednost prostora stana u prizemlju procijenjena je u visini iznosa od 45.765,72 EUR-a), i isto tako je procijenjena tržišna vrijednost prostora stana na prvom katu s pripadajućim udjelom zemljišta u iznosu od 111.323,17 EUR-a (sama vrijednost prostora stana na prvom katu procijenjena je u visini iznosa od 100.761,85 EUR-a), kao i što je procijenjena tržišna vrijednost prostora stana na drugom katu s pripadajućim udjelom zemljišta u iznosu od 119.165,00 EUR- a (sama vrijednost prostora stana na drugom katu procijenjena je u visini iznosa od 97.073,98 EUR-a), tako da je ova vrijednost samoga stana umanjena za 10% iz razloga što ovaj predmetni stan nije u potpunosti dovršen za stanovanje što je procijenjeno u tržišnoj vrijednosti ovog stana s pripadajućim zemljištem u visini iznosa od 107.248,91 EUR-a te i konačno procijenjena tržišna vrijednost prostora stana na trećem katu s pripadajućim udjelom zemljišta u iznosu od 126.793,07 EUR-a (sama vrijednost prostora stana na trećem katu procijenjena je u visini iznosa od 80.310,39 EUR-a), tako da je ova vrijednost samoga stana umanjena za 30% iz razloga što je ovaj stan izveden u fazi grubih građevinskih radova tako da nije dovršen za stanovanje što je procijenjeno u tržišnoj vrijednosti ovoga stana s pripadajućim zemljištem u visini iznosa od 88.755,15 EUR-a. Prema ovome dopunjenom nalazu i mišljenju ukazana je procjena tržišne vrijednosti samoga zemljišta koje se nalazi oko zgrade i okućnice, tako je zemljište koje predstavlja okućnicu- parking procijenjeno u visini vrijednosti od 23.086,07 EUR-a, zemljište oko zgrade procijenjeno je u visini vrijednosti od 18.807,16 EUR-a, dok je ukupno tržišna vrijednost zemljišta oko zgrade i okućnice procijenjena u visini vrijednosti od 41.893,23 EUR-a.

56. Tako je iz ovoga dopunjenoga vještačkoga nalaza i mišljenja građevinskog vještaka i procjenitelja izveden zaključak o tržišnoj vrijednosti svih prostora objekta po postojećim etažama s udjelom onoga zemljišta oko zgrade i okućnice iz kojeg proizlazi da u paritetu odnosa svakoga pojedinačnog prostora objekta i njemu pripadajućeg zemljišta u odnosu na cijelu nekretninu prostor garaže u prizemlju predstavlja udio od 21/278 suvlasništva ili omjer od 8%, odnosno zajedno s pripadajućim zemljištem udio od 23/309 suvlasništva ili omjer od 7%, prostor stana u prizemlju predstavlja udio od 32/278 suvlasništva ili omjer od 11%, odnosno zajedno s pripadajućim zemljištem udio od 36/309 suvlasništva ili omjer od 12%, prostor stana na prvom katu predstavlja udio od 70/278 suvlasništva ili omjer od 25%, odnosno zajedno s pripadajućim zemljištem udio od 78/309 suvlasništva ili omjer od 25%, prostor stana na drugom katu predstavlja udio od 83/309 suvlasništva ili omjer od 27% te prostor stana na trećem katu predstavlja udio od 89/309 suvlasništva ili omjer od 29%.

57. Prema ovako izvedenom građevinskom vještačenju tužitelj je smatrao da se može izvršiti predložena i tužbenim zahtjevom zahtijevana dioba predmetne nekretnine smatrajući da bi u takvoj diobi pripadajući udio tužitelja bio odgovarajući realnoj diobi u kojoj bi tužitelju trebao pripasti prostor garaže i stana u prizemlju i prostor zemljišta ispred prizemlja položen s južne strane što bi predstavljao parkirališni prostor kao i što bi mu trebao pripasti prostor potkrovlja, a tuženici da bi trebao pripasti ostatak nekretnine odnosno prostor stana prvog i drugog kata kao i ostaloga dijela zemljišta-okućnice uz mogućnost dosude eventualnoga ukazanoga novčanoga ekvivalenta ukoliko bi se ukazala neka razlika u utvrđenima suvlasničkim omjerima stranaka stečena s osnove bračne stečevine.

58. S obzirom da je bilo potrebno dodatno raspraviti primjedbe tužitelja o mogućnosti podjele nekretnine kako objekta tako i pripadajuće mu okućnice i o tome potrebe vještačke prezentacije, izveden je dokaz saslušanja imenovanoga sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina iz kojeg proizlazi kako je za izrađeni vještački nalaz i mišljenje kao i njegovu dopunu ovaj sudski vještak koristio sve one dostupne mu podatke o građevini i zemljištu koje su mu prezentirale stranke u dostavljenoj mu dokumentaciji radi potrebe izrade vještačkoga nalaza i mišljenja, tako da je prema iskazu ovoga sudskog vještaka za izračun površine zemljišta korištena geodetska snimka geodetskoga ureda Geokompas d.o.o koja je izrađena u upravnom postupku legalizacije objekta, tako da je u svom vještačkom nalazu i mišljenju, a kako bi mogao najbolje odgovoriti na traženje suda, ovaj sudski vještak u svoj nalaz uvrstio parkiralište i zemljište kao pripadak stanovima u predmetnoj zgradi tako i u elaboratu prikazao omjere koliko bi kome od stranaka moglo pripadati parkinga tako i okućnice usporedno s pripadajućom površinom garaže i stanova, s tim da konačno mišljenje o razdiobi pripadajućeg zemljišta prema svim potrebnim parametrima može jedino dati sudski vještak za geodeziju.

59. Budući se stalni sudski vještak za građevinarstvo i procjenu nekretnina izjasnio u svom vještačkom iskazu kako konačno mišljenje o razdiobi pripadajućeg zemljišta dakle zemljišta oko objekta (obiteljske kuće) prema svim potrebnim parametrima može jedino dati sudski vještak za geodeziju to je ovaj sud, a s tim u vezi i s tako suglasnim prijedlogom stranaka i umješača, odlučio izvesti dokaz davanja stručnoga mišljenja u pogledu razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetne nekretnine diobom zemljišta na kojem je pripadajući objekt izgrađen od strane sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića iz Splita, koji je svoj nalaz i mišljenje temeljio prema dotadašnje pribavljenim podacima iz rezultata vještačkoga nalaza i mišljenja sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina Pavla Pandžića kao i u pogledu situacije legalizacije nekretnine prema rješenju nadležnoga upravnoga tijela iz toga postupka legalizacije i pripadajuće mu geodetske snimke, što je sve to opservirao u ovom postupku imenovani sudski vještak za geodeziju.

60. Iz izvedenoga vještačkoga nalaza i mišljenja stalnoga sudskoga vještaka za geodeziju Ivana Barbalića iz svibnja 2023. godine, nekretnina koja je predmet ove diobe identificirana je kao čest. zem. [katastarska čestica] (katastarske numeracije 1809) k. o. [katastarska općina], tako da je prema pripadajućim podacima katastra priklopom sa stanjem na terenu koje je dobiveno georefernciranjem geodetske snimke izvedenoga stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađenim od strane tvrtke Geokompas d.o.o Split iz veljače 2013. godine, kojom je snimkom obuhvaćena kuća, južni dio posjeda kao i djelomično istočni i zapadni dio posjeda, što sve predstavlja stambenu kuću, betonsko dvorište i okućnicu-vrt (dok ostali sjeverni dio posjeda u takvoj geodetskoj snimci nije prikazan), nalazi se kako katastarske granice znatno odstupaju od stanja na terenu niti je predmetna nekretnina usklađena oblikom i površinom prema službenim evidencijama katastra i zemljišne knjige (ne postoji upis površine) tako da proizlazi izvedeni vještački zaključak ovoga vještaka kako geometrijska dioba samoga zemljišta koju čine okućnica i dvorište objekta nije moguća, već da je moguće razvrgnuće suvlasničke zajednice samo i jedino onako kako je to sudski vještak građevinske struke izveo u svom vještačkom nalazu i mišljenju, davanjem odgovarajuće površine zemljišta kao pripatka stanovima, a sukladno površinskim udjelima ili na drukčiji način jedino po eventualnom dogovoru stranaka.

61. Kako se imenovani sudski vještak za geodeziju Ivan Barbalić u svom vještačkom zaključku izjasnio da nije moguća geometrijska dioba predmetne nekretnine, odnosno zemljišta na kojem je objekt izgrađen, već samo onako kako je to prethodno svoj nalaz i mišljenje temeljio sudski vještak za građevinarstvo i procjenu nekretnina, a kako ni same stranke niti umješač na strani tuženice nisu imali prigovora niti primjedbi na tako izveden zaključak sudskog vještaka za geodeziju to je sud istom naložio izradu ponovno dopunjenoga vještačkoga nalaza i mišljenja kojim će uz to što je već prikazao mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice podjelom po etažama objekta obuhvatiti i pripadajuću površinu zemljišta na kojem je objekt sagrađen, a koja površina zemljišta bi i odgovarala površinskim udjelima svake od stambenih jedinica tako i usporedno s tim prikaže procijenjene tržišnu vrijednost svake takve stambene jedinice i zemljišta oko zgrade koje bi imalo pripasti svakoj takvoj stambenoj jedinici, što je po tom nalogu sudski vještak za građevinarstvo i procjenu nekretnina postupio dopunjenim nalazom i mišljenjem dostavljenim sudu 26. siječnja 2024. godine.

62. Iz takve dopune nalaza građevinskog vještaka iz siječnja 2024. godine izveden je vještački nalaz temeljem izračunate neto korisne i neto korisne površine i prikazane samostalne uporabne cjeline po idealnim dijelovima odnosno korisne površine svake samostalne uporabne cjeline prema ukupnoj korisnoj površini zgrade, a kako je to u svom prethodnom nalazu i mišljenju i njegovoj dopuni sudski vještak za građevinarstvo i procjenu nekretnina našao s obzirom na pripadajuće suvlasničke udjele svake posebne samostalne cjeline- etaže prema cjelini objekta, tako da je u pogledu sveukupnosti etaže prizemlja koja ukupno zbrojeno predstavlja 53/278 dijelova cjeline, ovaj sudski vještak uračunao pripadajuću površinu udjela zemljišta oko zgrade i okućnicu za tu etažu-prizemlje od 40,41 m2 (neto korisne površine 5,59 m2), a u pogledu etaže prvoga kata koja predstavlja 70/278 dijelova cjeline, ovaj sudski vještak uračunao pripadajuću površinu udjela zemljišta oko zgrade i okućnicu za tu etažu- prvi kat od 53,38 m2 (neto korisne površine 7,38 m2), tako i u pogledu etaže drugoga kata koja predstavlja 75/278 dijelova cjeline, ovaj sudski vještak uračunao pripadajuću površinu zemljišta oko zgrade i okućnicu za tu etažu- drugi kat od 57,19 m2 (neto korisne površine 7,90 m2), dok je konačno u pogledu etaže trećega kata koja predstavlja koja predstavlja 80/278 dijelova cjeline, ovaj sudski vještak uračunao pripadajuću površinu zemljišta oko zgrade i okućnicu za tu etažu- treći kat od 61.01 m2 m2 (neto korisne površine 8,43 m2 m2).

63. Iz takve dopune nalaza građevinskog vještaka iz siječnja 2024. godine izveden je vještački nalaz temeljem izračunate neto korisne površine i prikazane samostalne uporabne cjeline po idealnim dijelovima, prema kojemu su izračunate procijenjene tržišne vrijednosti, prema izabranoj poredbenoj metodi izračuna, tako da je vještačenjem izveden zaključak o tržišnoj procijenjenoj vrijednosti etaže prizemlja- garaže prikazane neto korisne površine od 21,13 m2 u iznosu od 30.238,57 EUR-a, s pripadajućim udjelom zemljišta oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi prikazane tako ukupne neto korisne površine od 23,99 m2 u iznosu od 34.310,94 EUR-a, te je vještačenjem izveden zaključak o tržišnoj procijenjenoj vrijednosti etaže prizemlja-stana prikazane neto korisne površine od 31,98 m2 u iznosu od 45.765,72 EUR-a, s pripadajućim udjelom zemljišta oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi prikazane ukupne neto korisne površine od 36,34 m2 u iznosu od 51.974,13 EUR-a, kao i što je vještačenjem izveden zaključak o tržišnoj procijenjenoj vrijednosti etaže prvoga kata- stana prikazane neto korisne površine od 70,41 m2 u iznosu od 100.761,85 m2, s pripadajućim udjelom zemljišta oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi prikazane ukupne neto korisne površine od 79,95 m2 u iznosu od 114.345,96 EUR-a i što je vještačenjem izveden zaključak o tržišnoj procijenjenoj vrijednosti etaže drugoga kata- stana prikazane neto korisne površine 75,37 m2 u iznosu od 107.859,98 EUR-a, s pripadajućim udjelom zemljišta oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi prikazane ukupne neto korisne površine od 83,27 m2 u iznosu od 119.165,45 EUR-a, umanjeno za 10% zbog razloga što stan na ovoj etaži nije u potpunosti dovršen u svim završnim radovima što iznosi procjenu njegove tržišne vrijednosti od 97.073,98 EUR-a, tako i uračunato ukupno s pripadajućim zemljištem oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi u iznosu od 110.171,15 EUR-a, tako i što je vještačenjem izveden zaključak o tržišnoj procijenjenoj vrijednosti etaže trećega kata-stana prikazane neto korisne površine od 80,17 m2 u iznosu od 114.729,13 EUR-a, s pripadajućim udjelom zemljišta oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi prikazane ukupne neto korisne površine od 91,07 m2 u iznosu od 130.249,98 EUR-a, umanjeno za 30% zbog razloga što je ovaj stan nedovršen i u fazi je izrade grubih građevinskih radova što iznosi procjenu njegove tržišne vrijednosti od 80.310,39 EUR-a, tako i uračunato ukupno s pripadajućim zemljištem oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi u iznosu od 91.174,99 EUR-a.

64. Iz takve dopune nalaza građevinskog vještaka iz siječnja 2024. godine izveden je i vještački nalaz temeljem postojeće površine zemljišta, prema kojemu su izračunate procijenjene tržišne vrijednosti, prema izabranoj poredbenoj metodi izračuna, tako da je vještačenjem izveden zaključak o tržišnoj procijenjenoj vrijednosti zemljišta koje predstavlja okućnicu-parking u prikazanoj površini toga dijela od 80,66 m2 u iznosu od 23.086,07 EUR-a ( prema izračunatom koeficijentu koje vrijedi za karakter i funkciju zemljišta takve namjene od 0,20 ), tako je vještačenjem izveden zaključak o tržišnoj procijenjenoj vrijednosti zemljišta koje predstavlja zemljište oko zgrade u prikazanoj površini toga dijela od 131,42 m2 u iznosu od 18.807,16 EUR-a (prema izračunatom koeficijentu koje vrijedi za karakter i funkciju zemljišta takve namjene od 0,10) kao i što je vještačenjem izveden zaključak o tržišno procijenjenoj vrijednosti zemljišta koje predstavlja ono zemljište na kojem se objekt nalazi u prikazanoj površini toga dijela od 86,00 m2 u iznosu od 12.299,88 EUR-a (prema izračunatom koeficijentu koje vrijedi za karakter i funkciju zemljišta takve namjene od 0,10). Prema ovome, uzimajući tržišnu procijenjenu vrijednost zemljišta oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojemu se objekt nalazi, uzimanjem svih gornje naznačenih faktora, izveden je vještački zaključak da je ukupna vrijednost zemljišta u iznosu od 54.168,09 EUR-a, što izračunom iznosi cca 15% od ukupnog iznosa od svih prostora u zgradi.

65. Tako je zaključno izveden vještački zaključak, prema ovome vještačkome nalazu i mišljenju o procijenjenoj tržišnoj vrijednosti svake pojedine etaže s uračunavanjem pripadajućeg joj zemljišta odgovarajuće kvalitete u odnosu na tržišnu vrijednost cjelokupne nekretnine prema svojoj funkciji, namjeni, korištenju i stupnju izgrađenosti, iz čega proizlazi da je udio prostora prizemlja garaže s njemu pripadajućim udjelom zemljišta oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi 24/317 idealnoga dijela u odnosu na ukupnu cjelinu nekretnine ili u omjeru od 8%, da je udio prostora stana u prizemlju s njemu pripadajućim udjelom zemljišta oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi 36/317 idealnoga dijela u odnosu na ukupnu cjelinu nekretnine ili u omjeru od 11%, da je udio prostora stana na prvom katu s njemu pripadajućim udjelom zemljišta oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi 80/317 idealnoga dijela u odnosu na cjelinu nekretnine ili u omjeru od 25%, da je udio prostora stana na drugome katu s njemu pripadajućim udjelom zemljišta oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi 86/317 idealnoga dijela u odnosu na cjelinu nekretnine ili u omjeru od 27%, te da je udio prostora stana na trećem katu- potkrovlja s njemu pripadajućim udjelom zemljišta oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi 91/317 idealnoga dijela u odnosu na cjelinu nekretnine ili u omjeru od 29%.

66. Ovaj sud je u svemu kao vjerodostojne, točne i utemeljene na pripadajućim ispravama te stvarnom stanju terena, prihvatio vještačke nalaza i mišljenja kako sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića iz Splita kada je ovaj dao svoj nalaz i mišljenje u pogledu identifikacije nekretnine koja je ovdje predmet spora (kako zemljišnoknjižne njene oznake tako i katastarske numeracije budući je ovdje riječ o dvostrukoj numeraciji ove katastarske općine) tako i u pogledu vještačkoga zaključka o nemogućnosti izvršenja geometrijske diobe zemljišta na kojem je objekt izgrađen tako i sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina Pavla Pandžića iz Splita, koji je dao sve potrebne faktore predmetne nekretnine vezano za struku za koju je ovdje i imenovan u svojstvu sudskoga vještaka kao i ocjenu mogućnosti razvrgnuća suvlasništva (bez obzira na utvrđeni omjer suvlasništva stranaka) usporedno s utvrđenim etažama predmetnoga objekta i njihovoj površini, namjeni i stupnju građevinske izvedbe uz valjanu procjenu njihove pojedinačne tako i ukupne vrijednosti tako i vrijednosti zemljišta kojemu pripada ova građevina i dvorišta i okućnice tako i zemljišta na kojem se objekt nalazi, sve to uključujući u pripadnost zemljišta tome objektu vezano za pripadajuću površinu svake od etaža s procjenom vrijednosti svake takve etaže s pripadajućim zemljištem sve to u opisanom omjeru suvlasničkog dijela takve uporabne cjeline prema nekretnini u cijelosti odnosno njenom odgovarajućem vrijednosnom udjelu s postotkom toga njenog udjela prema cjelini na koju se ova odnosi, a što su ovi vještaci takve podatke prema postojećem stanju nekretnine izveli i komparirali s ispravama koje su nastale u postupku legalizacije predmetnoga objekta, kakve isprave iz toga upravnoga postupka nisu bile sporne između stranaka već su se stranke suglasile da se te isprave i koriste za potrebe ovih vještačenja, tako da su ujedno s izvedenim usmenim iskazom sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina i višekratnim dopunama i ispravku osnovnoga vještačkog nalaza i mišljenja ovoga sudskoga vještaka s uspjehom otklonjeni svi izjavljeni prigovori i primjedbe na nalaz i mišljenje ovoga sudskoga vještaka tako da se sud u pogledu utvrđenja odlučnih činjenica i izvođenja za to odgovarajućega činjeničnoga stanja rukovodio izvedenim vještačkim zaključcima ovih sudskih vještaka koji proizlaze iz pravilno izvedenih i kompetentnih njihovih nalaza i mišljenja.

67. Konačno sudski vještak za građevinarstvo i procjenu nekretnina Pavao Pandžić iz Splita je, a povodom usuglašenoga prigovora stranaka vezano za pogrešnu oznaku nekretnine koja je predmet ovoga postupka koju je dao u dopunjenome nalazu i mišljenju od 26. siječnja 2024. godine, takvu omašku ispravio i u ispravku dopunjenoga nalaza i mišljenja koje je ovaj sudski vještak dostavio sudu 4. ožujka 2025. godine jeste točno označena nekretnina koja je predmet ovoga spora oznake čest. zem. [katastarska čestica] (katastarske numeracije 1809) sve k. o. [katastarska općina].

68. Iz ovih vještačkih nalaza i mišljenja proizlazi jasan zaključak da se nekretnina koja je predmet ovoga spora, a što se odnosi na zemljište na kojemu je objekt koji se sastoji od više etaža (prizemlja i tri kata) ne može geometrijski podijeliti već samo i isključivo diobom po etažama s pripadajućim omjerom zemljišta koji bi činio s pojedinom etažom jednu cjelinu kao izdvojenu u odnosu na cjelokupnu nekretninu, s tim u vezi da svaka od etaža s pripadajućim zemljištem ima odgovarajući idealni omjer u odnosu na cjelokupnost nekretnine izražen razlomkom i postotkom, što se kao takvo moglo ocjenjivati radi potrebe odlučivanja povodom zahtjeva koji je u ovom postupku postavio tužitelj vezano za pripadajući suvlasnički omjer stranaka u pogledu stjecanja prava na predmetnoj nekretnini i izdvajanja u posebnom dijelu sukladno pripadajućim suvlasničkim omjerima.

69. Prema ovako svemu gornjem utvrđenome činjeničnome stanju valjalo je pristupiti ocjeni osnovanosti ovdje konačno preciziranoga tužbenoga zahtjeva koji je postavljen radi utvrđenje prava vlasništva (suvlasništva) nekretnine koja je ovdje predmet spora koje se izvodi iz osnove bračne stečevine kao i zahtjeva u pogledu osnovanosti predložene mogućnosti i načina razvrgnuća suvlasničke zajednice kao diobe predmetne nekretnine između suvlasnika.

70. U odnosu na utvrđenje prava vlasništva, odnosno odgovarajućeg suvlasničkog udjela stranaka na nekretnini koja je ovdje predmet spora.

71. Prema ovako utvrđenom činjeničnom supstratu, kao predmetu tužbenoga zahtjeva riječ je o nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], sada upisane u novi ZU 8868 k. o. [katastarska općina], (ranije upisane u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), katastarske numeracijske oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zajedno sa izgrađenom na toj nekretnini slobodno stojećom stambenom zgradom koja se sastoji od prizemlja, prvoga, drugoga i trećega kata s dvostrešnim kosim krovom, kojem objektu pripada dvorište i okućnica prema onim površinama svake postojeće samostalne cjeline objekta kao i onaj dio zemljišta na kojem je objekt izgrađen, a što je sve to kao takvo i prikazano od strane imenovanih sudskih vještaka kako sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića iz vještačkoga nalaza i mišljenja iz svibnja 2023. godine tako i konačnoga zaključka iz dopunjenoga vještačkoga nalaza i mišljenja sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina Pavla Pandžića iz siječnja 2024. godine (ispravljenoga takvoga dopunjenoga vještačenja od 4. ožujka 2025. godine), što je sve tim ovaj sudski vještak komparirao ranije nalaze i mišljenja iz osnovnoga vještačenja iz rujna 2020. godine, te njegove ranije dopune iz veljače 2022. godine.

72. Prvo je u ovom postupku ostalo sporno pitanje stjecanja stvarnih prava stranaka na zemljištu na kojemu je izgrađen predmetni, ovdje identificirani objekt, međutim kako je nesumnjivo utvrđeno da su stranke izgradile objekt na predmetnom zemljištu ( riječ je prema uviđaju lica mjesta i identifikaciji nekretnine prema ovdje izvedenome vještačkom nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića o dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), koji je objekt kao takav povodom postavljenoga zahtijeva ovdje tuženice i legaliziran prema rješenju o izvedenom stanju Upravnog tijela za prostorno uređenje Splitsko dalmatinske županije, Ispostave Solin od 29. kolovoza 2014. godine, to je time došlo do pripajanja toga objekta predmetnom zemljištu na kojem su u vrijeme gradnje objekta bile kao vlasnici upisane treće osobe prema kojima je prednik tuženice ishodio ispravu kao osnovu stjecanja vlasništva, tako je došlo do sjedinjenja ove izgrađene zgrade sa zemljištem na kojem je zgrada izgrađena, pa je ovdje riječ o stjecanju prava vlasništva na cjelokupnom predmetu spora i to zemljištu koje pripada izgrađenom objektu prema posebnoj pravnoj osnovi i to po osnovi građenja time da su graditelji toga objekta (ovdje stranke iz postupka) bile pošteni graditelji.

73. Odredbom čl. 20 st. 1. Zakona o osnovnim vlasničkim odnosima ( "Narodne novine" broj 73/91- nastavno ZOVO-a) kao općeg propisa, koji se Zakon ovdje ima primijeniti s obzirom na vrijeme nastanka spornog pravnog odnosa (gradnja objekta završena je početkom 1990-ih godina), propisano je da se pravo vlasništva stječe po samom zakonu, na temelju pravnog posla i nasljeđivanjem, dok je odredbom čl. 21. ZOVO-a, propisno da se po zakonu pravo vlasništva stječe stvaranjem nove stvari, spajanjem, miješanjem, građenjem na tuđem zemljištu, odvajanjem plodova, dosjelošću, stjecanjem vlasništva od nevlasnika, okupacijom i u drugim slučajevima određenim zakonom, a odredbom čl. 23. st. 1. ZOVO-a, propisano je da su stvari koje pripadaju raznim vlasnicima tako spojene ili pomiješane da se više ne mogu razdvojiti bez znatne štete ili bez razmjernih troškova, na novoj stvari nastaje pravo suvlasništva u korist dosadašnjih vlasnika razmjerno vrijednosti koju su te stvari imale u trenutku spajanja ili miješanja.

74. Time u vezi s objekt na zemljištu pripada vlasniku zemljišta prema općem načelu stvarnog prava suerficies solo cedit odnosno načelu da sve što je trajno povezano s određenim zemljištem pripada kao priraštaj (accessio) nositelju prava vlasništva na tom zemljištu, odnosno isto prati sudbinu toga zemljišta, osim u iznimnim slučajevima kada se određeno pravo (ovdje pravo vlasništva) na tom zemljištu stječe građenjem poštenjem graditelja, što bi svakako to bio objekt na zemljištu bilo od jednoga bračnog druga ili njih oboje koji je sagrađen radom i sredstvima bračnih drugova iz rada i s njima povezanim prihodima, tako da s osnove bračne stečevine građenjem objekta od strane bračnih drugova i zemljište koje bi bilo u vlasništvu ili bračnih drugova ili u vlasništvu trećih osoba, a koje bi kao takvo derivativno bilo preneseno u samostalno vlasništvo jednog bračnog druga, sveukupno prelazi u imovinsku masu bračnih drugova, prema posebnom tadašnje važećem pravnom osnovu kao njihova zajednička imovina jer kako se upravo ovdje radi o gradnji objekta od strane bračnih drugova u vrijeme trajanja braka na spornom zemljištu, to se sukladno načelu superficies solo cedit ne može razdvojiti objekt od zemljišta na kojemu je izgrađen, te se radi o jedinstvenoj nekretnini i u ovom slučaju se ne primjenjuje opća odredba čl. 24. st. 1. ZOVO-a, koja kao opći propis propisuje stjecanje vlasništva građenjem na tuđem zemljištu, već se ovdje imaju primijeniti odredbe posebnog zakona koje propisuju način stjecanja bračne stečevine.

75. U vrijeme stjecanja sporne nekretnine na snazi je bio Zakon o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“ broj 11/78, 45/89, 50/90 i 25/94- nastavno ZBPO-a), koji je kao takav poseban propis i koji se u konkretnim slučaju treba primijeniti sukladno odredbi čl. 363. st. 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 162/98- nastavno ObZ-a/98), kojom je odredbom propisano da se danom primjene toga Zakona ne mijenjaju prava i dužnosti stečena po prijašnjim propisima.

76. Kako se ZBPO primjenjivao u razdoblju od 1. siječnja 1979. godine, do vremena stupanja na snagu ObZ-a/98, odnosno do 1. srpnja 1999. godine sukladno odredbi čl. 372. ObZ-a/98, a prava koja se odnose na spornu nekretninu stečena su u vrijeme primjene ZBPO-a, to se u konkretnom slučaju ima primijeniti odredba čl. 276. ZBPO-a, kojom je propisano da imovina bračnih drugova može biti zajednička i posebna, time da je sukladno odredbi čl. 277. ZBPO-a, propisano da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, da je njihova zajednička imovina, kao sukladno i odredbi čl. 287. st. 1. ZBPO- a, kojom je propisano da se kod utvrđenja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. Dakle, sva imovina koju su bračni drugovi u braku stekli radom ili potječe iz te imovine, zajednička je imovina bračnih drugova.

77. Vezano za ovdje kao istaknuto pitanje stjecanja zemljišta na kojem je objekt izgrađen i objektu pripadajućeg mu zemljišta (dvorišta i okućnice), nalazi se ovdje usporedbom svih ovdje izvedenih dokaza da je riječ o zemljištu na kojem je sporni objekt izgrađen kao posebnoj imovini upravo tuženice, te se nedvojbeno izvodi zaključak kako je zemljište na kojem je izgrađen objekt njena vlastita (posebna) imovina, koju je stekla darovanjem od svoga oca, koji je bio stvarni vlasnik ovog zemljišta i koje realizirano darovanje je upućeno upravo i isključivo u korist tuženice.

78. Upravo se iz predmetnog ugovora o darovanju kojim je formalizirano predmetna nekretnina darovana tuženici od strane stvarnoga i isključivoga vlasnika (njenog derivativnoga pravnoga prednika) usporedbom s iskazima stranaka i saslušanih svjedoka, nalazi se točna i jasna tvrdnja tuženice da sporno zemljište pripada u njenu posebnu imovinu, koja je nekretnina (dakle zemljište na kojem je predmetni objekt izgrađen i njemu pripadajućeg zemljišta što u naravi čini dvorište i okućnicu) kao njen doprinos unesena u bračnu stečevinu na način da su bračni drugovi ovo zemljište iskoristili za gradnju objekta, što je obiteljska kuća, a primjenom načela jedinstvenosti nekretnine ta nekretnina postaje jedinstvena cjelina i time predstavlja zajedničku imovinu bračnih drugova, upravo ovdje parničnih stranaka.

79. Dakle, osnovano tužitelj tvrdi da nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], sada upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], katastarske oznake 1809 k. o. [katastarska općina], u naravi obiteljska stambena zgrada, kojoj pripada dvorište i okućnica kao zemljište koje služi za redovitu uporabu na njemu izgrađene zgrade, predstavlja bračnu stečevinu stranaka, sve to s obzirom da je objekt koji je trajno i neodvojivo vezan za zemljište na kojemu se nalazi i na kojem je izgrađen prati njegovu pravnu sudbinu jer je utvrđeno da je izgrađen sredstvima ostvarenih radom za vrijeme trajanja bračne zajednice bračnih drugova, odnosno potječe iz te imovine, sukladno odredbi čl. 277. ZBPO-a, tako da je ovaj objekt izgrađen upravo sredstvima bračnih drugova ostvarenih radom i izravnim doprinosom bračnih drugova u osobnom ili posrednom angažmanu u tom dijelu ocjenjenom jednakom dijelu.

80. Ostvarena zarada koju su bračni drugovi s osnova rada ostvarivali kroz vrijeme trajanja braka pa do stjecanja ove imovine njihova je zajednička imovina, bez obzira koliko je koji od bračnih drugova zarađivao odnosno prihodio novčanih sredstva od rada ili druge zarade jer bračni drugovi nisu ugovorili posebnim ugovorom da njihove zarade budu posebna imovina svakog od njih, kako je to propisano odredbom čl. 279. ZBPO-a. Prema odredbi čl. 287. st. 1. ZBPO-a, udio bračnog druga kod utvrđenja suvlasničkih dijelova u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, a ovdje je još ostao kao sporan za utvrditi doprinos unosom u zajedničku stvar objektu pripadajućeg zemljišta (za njegovu redovnu uporabu) i zemljišta na kojem se ovaj objekt nalazi, što je upravo ovdje utvrđeno da je to posebna imovina tuženice, jer je ovdje izvan svake sumnje utvrđeno da su u ostalom dijelu jednakovrijednim doprinosom parnične stranke kao tadašnji bračni drugovi sudjelovali u izgradnji zgrade (objekta izgrađenom na predmetnom zemljištu), budući bi tako ukazana vrijednost unosa posebne imovine u odnosu na cjelokupnu tako zajedničku imovinu bila potreba kod izračuna odgovarajućih suvlasničkih dijelova svakoga od bračnih drugova.

81. Iz ovoga razloga što je zemljište na kojem je objekt izgrađen i objektu pripadajućega zemljišta koje služi njegovoj redovnoj uporabi (što je ovdje kao određeno dvorište i pripadajuća okućnica) posebna imovina tuženice unesena u tako građenjem objekta na tom zemljištu nastalu zajedničku imovinu stranaka kao bračnih drugova tužitelj neosnovano postavlja tužbeni zahtjev da s ove osnove pripada svakom od bračnih drugova suvlasnički udio od po 1/2 suvlasničkog udjela na ovoj predmetnoj kao zajedničkoj imovini jer unos nekretnine, odnosno zemljišta na kojoj je izgrađen sporni objekt i njemu pripadajućega zemljišta nije nastao niti je stečen s osnova rada ili prihodima vezanim za rad bračnih drugova.

82. U ovom slučaju, tuženica je nedvojbeno dokazala da je u stjecanje predmetne bračne stečevine, kao svoju vlastitu imovinu unijela zemljište u onom dijelu na kojem je objekt izgrađen i u onom dijelu koje za redovnu uporabu objektu kao takvo pripada, te u tom slučaju u odnosu na vrijednost toga zemljišta usporedbom s vrijednosti objekta, koji je u pogledu objekta što je obiteljska kuća sud ocijenio u njegovoj izgradnji u jednakovrijednom doprinosu bračnih drugova, ipak tužitelj nije ničim dokazao da su njegova ulaganja veća u razmjeru od onih ulaganja suprotne strane odnosno tuženice koja je u zajedničku imovinu kao bračnu stečevinu unijela i vrijednosti zemljišta na kojem je predmetni objekt izgrađen i koje objektu za redovnu svrhu pripada kao posebni udio koji izvodi iz stečenoga prava njenoga vlastitoga prednika odnosno njenog oca koji joj je ovo zemljište darovao u stjecanje zajedničke stvari. Upravo je tužitelj ta stranka koja je trebala dokazati, prema pravilima o teretu dokazivanja, da je zajedno s prednikom tuženice kupio određeni dio ovoga zemljišta, odnosno upravo zemljišta na kojem je izgrađen predmetni objekt i onog dijela što sada predstavlja dvorište objekta i pripadajuću okućnicu, a na tu okolnost tužitelj niti je pružio dokaz ili dokaznim prijedlogom zatražio valjani dokaz iz kojeg bi se nedvojbeno takvo što moglo dokazno ocijeniti kao nesumnjivo jer sam iskaz ove stranke u tom dijelu nije potkrepljen nikakvim drugim činjenicama koje bi proizlazile iz iskaza suprotne stranke ili iskaza ovdje saslušanih svjedoka i to svjedokinje EP kao i iskaza ranijeg svjedoka SP, kasnije kao pridruženoga umješača na strani tuženice, koji iskaz istoga je u tom svojstvu sud i ocjenjivao, a prema dokaznim ispravama proizlazi zaključak koji je upravo suprotan ovakvoj tvrdnji tužitelja.

83. Teret dokaza je na strani tužitelja koji je i zahtijevao iz zajedničke imovine nastale s osnova bračne stečevine utvrđenje točno određenog suvlasničkog omjera od 1/2 dijela. Takav omjer ulaganja u zajedničku imovinu s obzirom na vrijednost unesenog zemljišta tuženice koje ova pravo izvodi iz prava svoga pravnoga prednika po valjanoj pravnoj osnovi kao njene posebne imovine s korelacijom s vrijednosti izgrađenog objekta koji je izgrađen u jednakim udjelima bilo je jedino moguće utvrditi ovdje izvedenim dokaznim sredstvom (odgovarajućim vještačenjem po imenovanom sudskom vještaku za građevinarstvo i procjenu nekretnina na tu okolnost).

84. Prema konačno izvedenom kao takvom i dopunjenom vještačkom nalazu i mišljenju sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina iz siječnja 2024. godine (koje je ispravljeno u numeracijskoj oznaci nekretnine ispravkom od 4. ožujka 2025. godine) procijenjena je tržišna vrijednost kako građevine- izgrađene višekatne stambene obiteljske zgrade po etažama s udjelom zemljišta oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi u ukupnom iznosu od 401.977,17 EUR-a, u što ulazi izračun procijenjene tržišne vrijednosti prostora 1. -garaže u prizemlju u iznosu od 34.310,94 EUR-a, prostora 2.-stana u prizemlju u iznosu od 51.974,13 EUR-a, prostora 3.- stana na prvom katu u iznosu od 114.345,96 EUR-a, prostora 4.-stana na drugom katu u iznosu od 110.171,15 EUR-a i prostora 5.- stana na trećem katu u iznosu od 91.174,99 EUR-a, tako je i procijenjena tržišna vrijednost posebno samoga zemljišta oko zgrade i okućnice kao i zemljišta na kojemu se objekt nalazi (što je u zajedničku imovinu kao bračnu stečevinu unesena kao posebna imovina od strane tuženice) u iznosu od 54.168,09 EUR-a. Uzimajući da je vrijednost sveukupno zgrade (sa svim postojećim etažama i prostorima koje se nalaze na etažama) i zemljišta ispod (zemljišta na kojemu je objekt izgrađen) i oko zgrade (dvorišta i okućnice koja služi za njegovu redovnu uporabu) utvrđena u procjeni tržišne vrijednosti u iznosu od 401.977,17 EUR-a, a od čega ulazi u tu vrijednost i vrijednost zemljišta na kojem je predmetni objekt izgrađen u utvrđenom iznosu od 54.168,09 EUR-a, to je valjalo procijeniti da je doprinos u zajedničkoj imovini ulaganjem predmetnoga zemljišta tuženice kao posebne imovine u tom iznosu, što bi kao zajednička imovina bila preostala vrijednost objekta bez zemljišta na kojemu je izgrađen i zemljišta oko toga objekta koje služi za njegovu redovitu uporabu (dvorišta i okućnice) u iznosu od 347.809,08 EUR-a.

85. Tako je utvrđeno da tržišna vrijednost cjelokupnog predmeta spora (višeetažnog objekta i pripadajućeg mu zemljišta i zemljišta na kojemu je izgrađen) prema ovdje izvedenom vještačkome nalazu i mišljenju imenovanoga sudskoga vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina iznosi ukupno 401.977,17 EUR-a , to je uzimajući u obzir da su stranke na jednaki način i jednakim ulaganjima izgradile višeetažni objekt koji je samostalno procijenjen u iznosu od 347.809,08 EUR-a (svaka stranka jednakim ulaganjima u gradnju toga objekta čini omjer suvlasništva predmetnoga objekta od po 1/2 dijela) , time da je kao posebna imovina uz to unesena imovina tuženice kao njena posebna imovina u procijenjenoj vrijednosti od 54.168,09 EUR-a, što je paritet ove posebne imovine tuženice u odnosu na procijenjenu tržišnu vrijednost cjelokupne nekretnine.

86. Dakle, prema ovome izračunu uzimajući u obzir da su stranke jednako ulagale u izgradnju cjelokupnoga objekta, ali da je tuženica svojom kao posebnom imovinom uložila u nastanak te zajedničke imovine i vrijednost objektu pripadajućega zemljišta i zemljišta na kojem je građen, to doprinos stranaka kao bračnih drugova u stjecanju te imovine u njihovom ukupnom zajedničkom i vlastitom doprinosu nije jednak, već je time veći omjer doprinosa u zajedničkoj imovini tuženice prema tužitelju i to tako da je ocjenjen doprinos tuženice (zajedničkim ulaganjima s tužiteljem u izgradnju objekta u jednakoj vrijednosti, ali uz ulaganje vrijednosti svoje posebne kao vlastite imovine) u omjeru od 567/1000 idealnoga dijela u odnosu na cjelinu, u odnosu na preostali tako utvrđeni doprinos tužitelja u zajedničkoj imovini ( zajedničkim ulaganjima s tuženicom u izgradnju objekta u jednakoj vrijednosti) u omjeru od 433/1000 idealnoga dijela u odnosu na cjelinu.

87. Ovim izračunom omjera, konverzijom u izračun suvlasništva stranaka kao bračnih drugova u nastanku zajedničke imovine kao bračne stečevine, a što čini nekretninu označenu zemljišnoknjižne oznake kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 8868 k. o. [katastarska općina], a katastarske oznake kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zajedno sa slobodno stojećom stambenom zgradom sagrađenoj na istoj toj nekretnini koja se sastoji od prizemlja, prvoga, drugoga i trećega kata s dvostrešnim kosim krovom s pripadajućim tom objektu dvorištem i okućnicom, sve to anagrafske oznake u [adresa], a koja nekretnina u svojoj ukupnosti predstavlja zajedničku imovinu ( bračnu stečevinu) parničnih stranaka, nesumnjivo proizlazi da je sukladno doprinosu tužitelja njegov suvlasnički udio u tako stečenoj zajedničkoj imovini s osnova bračne stečevine u pripadajućem omjeru od 433/1000 suvlasništva cjeline, tako da je sukladno doprinosu tuženice njen suvlasnički udio u tako stečenoj zajedničkoj imovini s osnova bračne stečevine u pripadajućem omjeru od 567/1000 suvlasništva cjeline, zbog čega se u tom dijelu ukazuje kao osnovan postavljeni konačno precizirani tužbeni zahtjev, pa je kao takav i prihvaćen, dok je u preostalom traženom suvlasničkom udjelu tužitelja od više traženog udjela od onoga dosuđenoga za razliku od 67/1000 idealnoga dijela cjeline ukazan kao neosnovan u tom dijelu konačno precizirani tužbeni zahtjev, zbog čega je u tom dijelu i odbijen, sve kako je to i odlučeno kao u toč. I. izreke.

88. U odnosu na zahtijevani način razvrgnuća ovdje po osnovi bračne stečevine zasnovane suvlasničke zajednice parničnih stranaka na nekretnini koja je ovdje predmet spora kao i predmet zatraženoga razvrgnuća.

89. S obzirom da nije bila moguća geometrijska dioba predmetne nekretnina, kao način razvrgnuća ukazao se jedino mogući onaj način razvrgnuća kakvog je to našao za moguće vještak građevinske struke i procjenitelj nekretnina, diobom nekretnine po etažama i davanjem pripadaka postojećim etažama- stanovima što su i pripadajući djelovi zemljišta i to dvorišta i okućnice, a sukladno površinskim udjelima.

90. Tužitelj je preciziranim tužbenim zahtjevom predložio da se razvrgnuće suvlasničke zajednice provede na način da njemu u vlasništvo pripadne etaža prizemlja i prvoga kata stambene zgrade s pripadajućim pripatcima tim etažama usklađeno prema vještačkom nalazu i mišljenju ovdje imenovanoga sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina.

91. Tužitelj je takav zahtjev postavio računajući da mu pripada suvlasnički udio na predmetnoj nekretnini kao predmetu razvrgnuća od 1/2 idealnoga suvlasničkoga dijela, odnosno da s obzirom na preostali suvlasnički udio tuženice na predmetnoj nekretnini za koji tužitelj smatra da joj pripada u omjeru od 1/2 idealnoga suvlasničkoga dijela istoj pripadne ovim zahtijevanim razvrgnućem etaža drugoga i trećega kata stambene zgrade s pripadajućim pripadcima tim etažama usklađeno prema vještačkom nalazu i mišljenju ovdje imenovanoga sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina.

92. Ovdje između stranaka nije sporno da nekretninu za stanovanje koriste od prestanka životne zajednice parnične stranke i to na način da tužitelj koristi za stanovanje prostor stana u prizemlju s garažnim prostorom u prizemlju, a tuženica koristi s obitelji za stanovanje prostor stana na prvom katu, pa je i u tom slučaju ovako zatečeno stanje i posjed stranaka na nekretnini koja je njihova bračna stečevina valjalo razmotriti i uvažiti kod predložene diobe, s tim u vezi se ne ukazuje osnovano i opravdano traženje tužitelja da mu u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice u vlasništvo pripadne prostor stana prvoga kata s odgovarajućim pripatkom tome stanu jer je to prostor koji služi za stanovanje tuženice tako da taj način, kako je to tužitelj zahtijevao da mu u vlasništvo ovom diobom pripadne stan na prvom katu s pripatcima, nije legitimno njegovo očekivanje jer je veći legitimitet interesa u tom slučaju na strani tuženice, a tužitelj ničim nije dokazao niti opravdao tako postavljeni zahtjev za takav način diobe niti je dokazao da bi isti pretrpio štetu ukoliko mu takav stambeni prostor prvoga kata u samostalno vlasništvo ne pripadne, već upravo sud zaključuje i izvodi jasan zaključak da bi nastala nerazmjerna šteta upravo tuženici kao posjednici i korisnici toga stana koji joj i služi za stanovanje i u tu svrhu je namijenjen i opremljen, suviše toga što u ovoj stambenoj zgradi postoje još druge etaže (koje sada i nisu u punoj funkciji stanovanja) po kojima se može izvršiti tražena dioba nekretnine po osnovi razvrgnuća suvlasničke zajednice.

93. Stranke su nadalje, bile suglasne, uz uvjet tuženice da se utvrdi kao osnovan u određenom dijelu postavljeni tužbeni zahtjev radi utvrđenja bračne zajednice i odgovarajućeg udjela tužitelja u toj zajedničkoj imovini, da tužitelju pripadne u samostalno vlasništvo i posjed prostor prizemlja što čini garažni prostor i stan s odgovarajućim pripatkom tome stanu, što od toga čini 24/317 idealni suvlasnički dio koji je neodvojivo povezan sa cjelinom- garaže položene sa zapadne strane prizemlja zgrade, južne orijentacije, ulaz sa juga, a koja se sastoji od jedne prostorije – garaže, neto podne površine 35,22m2 kao i 36/317 idealnog suvlasničkog dijela koji je neodvojivo povezan sa cjelinom- stana položenog s istočne strane prizemlja zgrade, južne orijentacije, ulaz sa juga, ukupne neto podne površine 31,98m2, te pripadaka otvorenog parkirnog mjesta podne površine 15,44m2 i dvorišta podne površine 41,37m2.

94. Udio prostora prizemlja garaže s njemu pripadajućim udjelom zemljišta oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi, predstavlja 24/317 idealnoga dijela u odnosu na ukupnu cjelinu nekretnine ili omjer od 8%- za što je utvrđena tržišna vrijednost od 34.310,94 EUR-a, a udio prostora stana u prizemlju s njemu pripadajućem udjelom zemljišta oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi, predstavlja 36/317 idealnoga dijela u odnosu na ukupnu cjelinu nekretnine ili omjer od 11%- za što je utvrđena vrijednost od 51.974,13 EUR-a, ovom diobom bi pripao tužitelju sukladno njegovom utvrđenom suvlasničkom udjelu.

95. Sud je ovdje utvrdio kao opravdani legitimni interes da tuženici pripadne u samostalno vlasništvo i posjed prostor stana na prvom katu s pripadajućim pripatkom tom stanu, što čini 80/317 idealnog suvlasničkog dijela koji je neodvojivo povezan sa cjelinom- stana položenog na etaži prvog kata zgrade, južne orijentacije, ulaz sa zapada, koji se sastoji od kuhinje i blagovaonice, dnevnog boravka, predsoblja, dvije spavaće sobe, kupaonice i WC-a, ukupne neto podne površine 70,41m2, te pripadaka balkona na jugu podne površine 10,14m2 i otvorenog parkirnog mjesta podne površine 20,40m2 i dvorišta podne površine 54,64m2.

96. Udio prostora stana na prvom katu s njemu pripadajućem udjelom zemljišta oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi, predstavlja 80/317 idealnoga dijela u odnosu na ukupnu cjelinu nekretnine ili omjer od 25%- za što je utvrđena vrijednost od 114.345,96 EUR-a, ovom diobom bi pripao tuženici sukladno njenom utvrđenom suvlasničkom udjelu.

97. Ovim su dvije etaže zgrade sa pripadajućim zemljištem ovom diobom raspoređene tužitelju i tuženici, prema posjedu kojeg vrše u funkciji stanovanja, a kako je i prostor stana na drugom katu što čini 86/317 idealnog suvlasničkog dijela koji dio je neodvojivo povezan s cjelinom- stana položenog na etaži drugog kata zgrade, južne orijentacije, ulaz sa zapada, koji se sastoji od hodnika, dnevnog boravka, kuhinje i blagovaonice, spreme, predsoblja, tri spavaće sobe, kupaonice i WC-a, ukupne neto podne površine 75,37m2, te pripadaka balkona na jugu podne površine 10,14m2 i otvorenog parkirnog mjesta podne površine 21,85m2 i dvorišta podne površine 58,54m2, ionako u funkciji namijenjenoga stanovanja, koji se kao takav koristi od strane tuženice i članova uže obitelji stranaka, sud je odlučio da i ovaj stambeni prostor s pripatcima tome stanu pripadne u samostalno vlasništvo i posjed tuženici, uzimajući u obzir da se taj stambeni prostor nalazi iznad stana prvog kata koji je pripao tuženici, koji ima kao takvu komunikacijsku vezu s unutarnjim stubištem tako da se očekuje na taj način da bi ova stranka takvom diobom imala u razmjeru veću korist od takvoga načina diobe od tužitelja čiji je stambeni prostor u prizemlju i komunikacijski izdvojen, tako da se ne nalazi da bi bila opravdana bilo kakva drukčija mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice, suviše toga što je tužitelj predložio da taj stan (zajedno sa stanom na trećem katu) s njima pripadajućim pripatcima pripadne tuženici, a ovakav način diobe nekretnine opravdava ovdje utvrđen veći suvlasnički udio tuženice od tuženika, koji se mora diobom odmjeriti na način da se stranke, po mogućnosti, izdvoje u samostalne cjeline i da u što manjoj mjeri ostaju u suvlasništvu.

98. Udio prostora stana na drugom katu s njemu pripadajućem udjelom zemljišta oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi, predstavlja 86/317 idealnoga dijela u odnosu na ukupnu cjelinu nekretnine ili omjer od 27% - za što je utvrđena vrijednost od 110.171,15 EUR-a, ovom diobom bi pripao tuženici sukladno njenom utvrđenom suvlasničkom udjelu.

99. Kada se uzme u obzir obračun udjela posebnih samostalnih cjelina odnosom na zgradu i pripadajuće zemljište tim samostalnim cjelinama i njihova utvrđena vrijednost na način što udio garaže i stana u prizemlju ukupno predstavlja udio od 60/317 dijela od cjeline, s ukupnom vrijednosti od 86.285,07 EUR-a koji ovom diobom pripada tužitelju, a udio stana na prvom katu ukupno predstavlja udio od 80/317 djela od cjeline, s vrijednosti od 114.345,96 EUR-a i udio stana na drugom katu ukupno predstavlja udio od 86/317 djela od cjeline, s vrijednosti od 110.171,15 EUR- a, koji ovom diobom pripadaju tuženici, dakle s ukupnom vrijednosti od 224.517,11 EUR-a, to je valjalo izračunom utvrditi da s obzirom na utvrđeni suvlasnički omjer tužitelja od 433/1000 idealnoga dijela ove cijele nekretnine, sada umanjeno za onaj dio koji je dobio ovom diobom u samostalno vlasništvo (garaža i stan u prizemlju s pripatcima omjera 60/317 djela od cjeline) tužitelju u odnosu na preostali dio nekretnine, dakle stan na trećem katu s njemu odgovarajućim pripatcima, preostaje pravo suvlasničkoga omjera od 77261/91000, a s obzirom na utvrđeni suvlasnički omjer tuženice od 567/1000 idealnoga dijela ove cijele nekretnine, sada umanjeno za onaj dio koji je dobila ovom diobom u samostalno vlasništvo (stan na prvom i stan na drugom katu s pripatcima ukupnog omjera 166/317 od cjeline) tuženici u odnosu na preostali dio nekretnine, dakle stan na trećem katu s njemu odgovarajućim pripatcima, preostaje pravo suvlasničkoga omjera od 13739/91000.

100. Na ovaj način je sud utvrdio preostali suvlasnički omjer stranaka prema utvrđenom njihovom ukupnom suvlasničkom udjelu cijele nekretnine (zgrade i pripadajućeg zemljišta), usporedo s udjelima koje su stranke dobile u samostalno vlasništvo uračunavajući i vrijednost svake te samostalne cjeline koje su stranke dobile u samostalno vlasništvo komparativno s vrijednosti cjelokupne nekretnine, ( od ukupne utvrđene vrijednosti nekretnine od 401. 977,17 EUR-a, tužitelju uz 86.285,07 EUR-a koje ima vezano za dosuđeni mu posebni dio samostalnoga vlasništva pripada i preostala vrijednost od 77.409,57 EUR-a, kao pripadajuća vrijednost za stan na trećem katu sukladno njegovom suvlasničkom udjelu, a tužiteljici uz 224.517,11 EUR-a koje ima vezano za dosuđeni joj posebni dio samostalnoga vlasništva pripada i preostala vrijednost od 13.765,42 EUR-a, kao pripadajuća vrijednost za stan na trećem katu sukladno njenom suvlasničkom udjelu, pa je s ovako utvrđenim vrijednostima utvrđen i najpribližniji suvlasnički omjer stranaka na tom preostalom dijelu nekretnine kao predmetu diobe.

101. Budući su sve prethodne tri etaže zgrade sa njima pripadajućim zemljištem ovom diobom raspoređene strankama, a kako je preostao prostor stana na trećem katu što čini 91/317 idealnog suvlasničkog dijela koji dio je neodvojivo povezan s cjelinom- stana položenog na etaži trećeg kata zgrade, južne orijentacije, ulaz sa zapada, koji se sastoji od više prostorija, ukupne neto podne površine 80,17m2, te pripadaka balkona na jugu podne površine 10,14m2 i otvorenog parkirnog mjesta podne površine 23,31m2 i dvorišta podne površine 62,45m2, koji stan nije za sada u funkciji namijenjenoga stanovanja jer je riječ o nedovršenom stambenom prostoru zbog čega je kod utvrđenja njegove vrijednosti sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina tom stanu i umanjio vrijednost za 30%, a stranke u tom prostoru ne stanuju, a kako je valjalo zadovoljiti sve pripadajuće suvlasničke omjere i komparirati ih u njihovoj vrijednosti koje su u samostalno vlasništvo dobile diobom, time je odlučeno da ova stambena jedinica ostane u suvlasništvu stranaka jer je za sada tako jedino i moguće budući ovdje stranke nisu prigovarale načinu diobe da se nekretnina podjeli po etažama i njima pripadajućim dijelovima kao pripatcima, a kako se na drukčiji način ova etaža ne može podijeliti jer predstavlja jednu samostalnu uporabnu cjelinu, to je sud odlučio istu ostaviti u odgovarajućim suvlasničkim omjerima stranaka koji su im preostali.

102. Udio prostora stana na trećem katu s njemu pripadajućem udjelom zemljišta oko zgrade i okućnice i zemljišta na kojem se objekt nalazi, predstavlja 91/317 idealnoga dijela u odnosu na ukupnu cjelinu nekretnine ili omjer od 29% - za što je utvrđena vrijednost od 91.174,99 EUR-a, tako da bi ovom diobom isti pripao i ostao u suvlasništvu stranaka sukladno njihovom preostalom, ovdje utvrđenom suvlasničkom udjelu.

103. Ujedno, ovom odlukom stranke raspolažu, za slučaj njene pravomoćnosti, ovršnom ispravom kojom se mogu jedna i druga eventualno legitimirati u posebnom za to ovršnim pravilima propisanom postupku i pokrenuti za taj preostali etažni prostor s pripadajućim pripatcima u kojem su ostale u suvlasništvu ovrhu radi diobe. Naime, odredbom čl. 274. st. 1. Ovršnoga zakona ( "Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24- nastavno OZ-a), propisano je da sud pred kojim teče ovršni postupak odlučuje, po pravilima imovinskog prava, hoće li se dioba obaviti fizički ili prodajom, ako ovršnom ispravom način diobe nije određen niti su se stranke o tome sporazumjele.

104. Upravo je odredbama imovinskoga prava, propisan način i postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice.

105. Odredbom čl. 48. st.1. ZV-a, propisano je da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava, te je odredbom čl. 48. st.2. ZV-a, propisano da će pravo na razvrgnuće ostvarivati suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima se razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno. Sukladno odredbi čl. 48. st.3. ZV-a, propisano je kada se provodi razvrgnuće, sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako zakon ne određuje drukčije.

106. Odredbom čl. 49. st. 1 ZV-a, propisano je da suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućeg i dopuštenog, dok je st. 2. istog članka toga Zakona propisano kad zakonska odredba zabranjuje diobu neke suvlasničke stvari, ta se zabrana ne odnosi na razvrgnuće isplatom niti na civilno razvrgnuće, osim ako je izričito i na njih protegnuta. Za slučaj da se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, svaki može zahtijevati da o tome odluči sud, kako je to propisano odredbom st. 4. toga članka.

107. Odredbom čl. 50. st.1. ZV-a, propisano je kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Prema odredbi st.2. istog članka toga Zakona, propisano je ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Odredbom st. 4. toga članka, propisano je ako dioba iz st.2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji njena vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

108. Odredbom čl. 51. st.1. ZV-a, propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima, vezano za odredbu st.3. istog članka toga Zakona kojom je propisano da suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem devet desetina, ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz stavka 1. ovoga članka.

109. Iz ovih zakonskih odredbi jasno proizlazi, da je sud u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, kako u izvanparničnom tako i u parničnom postupku, vezan za stroge (kogentne) zakonske odredbe o načinu razvrgnuća, te za slučaj da geometrijska dioba nije moguća, ili to proizlazi o mogućem i dopuštenom sporazumu stranaka o načinu razvrgnuća, koji ovdje niti ne postoji, odnosno ako pravo na razvrgnuće isplatom bi imao pojedini suvlasnik, ali samo na temelju pravnog posla ili zakona, bi se moglo odrediti razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina civilnom diobom ili isplatom. Da bi se osnovano moglo zahtijevati razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom treba se neprijeporno utvrditi da geometrijska dioba nije moguća, odnosno da na takvo pravo polaže suvlasnik temeljem zakona ili pravnog posla, odnosno da se učini vjerojatnim da za to postoji osobito opravdan razlog da određenom suvlasniku pripadne stvar u cijelosti a da se za to drugom suvlasniku isplati vrijednost njihovih dijelova ili bez obzira na ovaj uvjet da suvlasnik na stvari ima barem devet desetina suvlasničkog udjela, ovdje nekretnini. Da se radi o nemogućnosti geometrijske diobe, potrebno je utvrditi da ista nije moguća, po posebnim zakonskim odredbama , odnosno da nije izvediva a da se znatno ne umanji njena vrijednost, kada bi bio osnovan zahtjev za razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom.

110. Kako nisu postojale zakonske pretpostavke da sud ovu posljednju treću etažu s njoj pripadajućim pripadcima izdvoji iz suvlasničke zajednice koja je nastala na nekretnini s osnova bračne stečevine na način da pripadne samo jednoj stranci uz mogućnost isplate drugoj strani, s obzirom na postojeće suvlasničke udjele stranaka gdje ne postoji takav omjer koji bi isto opravdao niti postoji za to pravni posao, niti su to stranke u ovom postupku predlagale, a niti su stranke ovdje dokazale da jednoj od njih postoji osobito opravdani razloga da njoj pripadne u isključivo vlasništvo ova preostala samostalna cjelina, jasno uz obvezu isplate suvlasničkog udjela protivnoj stranci, to je sud odlučio da ovu treću etažu s njoj pripadajućim pripatcima odredi u suvlasništvu prema odgovarajućim suvlasničkim udjelima stranaka koji su im preostali nakon što je određena prethodna dioba preostalih samostalnih cjelina, dakle tužitelju u suvlasničkom omjeru od 77261/91000 idealnoga dijela, a tuženici u suvlasničkom omjeru od 13739/91000 idealnoga dijela.

111. Slijedom ovako gornje navedenoga, odlučeno je u odnosu na zahtijevani način razvrgnuća ovdje po osnovi bračne stečevine zasnovane suvlasničke zajednice parničnih stranaka na nekretnini koja je ovdje predmet spora kao i predmet zatraženoga razvrgnuća, kako je to određeno kao u točki II. izreke.

112. U pogledu zahtjeva stranaka za naknadu troškova proizišloga iz ovoga postupka.

113. S obzirom na predmet tužbenoga zahtjeva ( koji se sastoji od zahtjeva za utvrđenje prava tužitelja s osnova bračne stečevine i odgovarajućeg suvlasničkoga omjera u toj imovini i zahtjeva za razvrgnuće suvlasničke zajednice), između stranaka se ukazao spor kako o pravnoj osnovi toga zahtjeva tako i spor u pogledu načina i mogućnosti razvrgnuća suvlasničke zajednice. Sud ovdje ocjenjuje da je uspjeh stranaka u ovom postupku u tolikoj mjeri razmjeran da opravdava odluku da svaka stranka snosi svoje troškove proizišle iz ovoga postupka.

114. Tako u odnosu na zahtijevane troškove postupka po zahtjevima stranaka, s obzirom na predmet spora, visinu vrijednosti predmeta spora i s obzirom na uspjeh stranaka u ovom postupku u odnosu na svaki pojedini dio postavljenog tužbenog zahtjeva, sud je odluku o parničnom trošku donio sukladno odredbi čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- nastavno ZPP-a), kojom je odredbom propisano da ako stranka djelomično uspije u parnici, sud može s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj i umješaču razmjeran dio troškova, pa je s obzirom da je tužitelj u tužbenom zahtjevu samo djelomično uspio, tako da je uspjeh stranaka koje su bile zastupane po punomoćnicima iz reda odvjetnika u pogledu toga zahtjeva gotovo podjednak, budući je tužitelj djelomično uspio u postavljenom tužbenom zahtjevu iz toč. I i toč. II. toga zahtjeva radi utvrđenja svoga prava suvlasništva i s njim vezanog zahtjeva radi razvrgnuća suvlasničke zajednice koje proizlazi iz utvrđenoga prava suvlasništva u određenom manjem omjeru od onoga koji je tužitelj zahtijevao, a koji zahtjevi u svom sadržaju čine jedinstvenu cjelinu i iz čega u odnosu na svaki dio toga zahtjeva nisu nastajali posebni troškovi jer su ti zahtjevi u međusobnoj vezi sukladno već u tužbi postavljenom zahtjevu, dok tuženica nije uspjela u jednako odgovarajućem omjeru od zahtjeva tužitelja u osporavanju pravne osnove i visine zahtijeva te predloženoga načina razvrgnuća predmetne nekretnine kao bračne stečevine, tako da u pogledu uspjeha parničnih stranaka, svake u svom dijelu, osnovano čine odluku suda da svaka stranka snosi svoje troškove proizišle iz ovoga postupka sukladno razmjernosti njihova uspjeha u ovom sporu, a nije bilo onih troškova koji bi opravdavali svaki pojedini ovdje postavljeni zahtjev stranaka za naknadu troškova ovoga postupka tako i radnji umješača na strani tuženice koji bi opravdali zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovoga parničnoga postupka.

115. Sukladno gornje navedenome, odlučeno je kao u točki III. izreke.

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

U Trogiru, dana 10. prosinca 2025. godine

S U D A C :

Denis Dučić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa ovog otpravka izjaviti žalbu. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranku putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku; Branko Čutura, odvjetnik u OD Lubina i Čutura j.t.d. u stečaju, Split,

- tuženici i umješaču na strani tuženice po punomoćniku; ZP, odvjetnik u [adresa],

- u spis