Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-10771/2023
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Medić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog ĆĆ rođenog **.**.1948. i drugookrivljenog ĆĆ rođenog **.**.1936. zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 5/90., 30/90., 47/90., 29/94.) odlučujući o žalbama tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski i drugookrivljenog ĆĆ podnesenima protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom broj: 18. Pp-965/2022-6 od 16. studenog 2023. godine, na sjednici vijeća održanoj 10. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
I. Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski, pobijana presuda se ukida i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na nadležno odlučivanje.
II. Žalba drugookrivljenog ĆĆ odbacuje se kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona prvookrivljeni ĆĆ (rođen **.**.1948.) i drugookrivljeni ĆĆ (rođen **.**.1936.) oslobođeni su od optužbe da bi počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira s obrazloženjem da je sud ispitujući optužni prijedlog i izvršivši uvid u cjelokupni spis utvrdio da nema uvjeta za dalje vođenje postupka jer je ispitivanjem optužnog prijedloga utvrdio djelo za koje se okrivljenici optužuju, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu ovlaštenog tužitelja po propisu nije prekršaj.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanju te odluke o oslobađanju od optužbe okrivljenika iz razloga navedenih u prvostupanjskoj odluci navodeći da u optužnom prijedlogu koji su podnijeli protiv okrivljenika je navedeno da se prekršaj dogodio na zajedničkom prolazu koji je dostupan pogledu javnosti, te dakle da je obrazloženje prvostupanjskog suda neprihvatljivo. Predlažu da se žalba prihvati te da se provede redovan postupak.
2.1. Drugookrivljeni ĆĆ je podnio žalbu na navedenu presudu zbog oslobađanja od optužbe prvookrivljenog ĆĆ, odnosno žali se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalitelj navodi da dugi niz godina od svibnja 1980. trpi samoovlašće prvookrivljenika koji uspješno koristi koterijsko-nepotističke pogodnosti u ustanovama koje bi trebale štititi red i mir i sigurnost, kulturna dobra bez pogodovanja. Predlaže da se presuda ukine i na temelju činjenica spriječi nasrtaj prvookrivljenika nad njim koji je žrtva.
2.2. Žalba tužitelja je osnovana, a žalba drugookrivljenog ĆĆ je nedopuštena.
3. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbi te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ovaj sud je utvrdio da se nisu stekli uvjeti za oslobađanje od optužbe prvookrivljenika i drugookrivljenika iz razloga navedenih u prvostupanjskoj odluci odnosno ovaj sud nije prihvatio obrazloženje prvostupanjskog suda da iz optužnog prijedloga ne proizlazi da djelo za koje se okrivljenici optužuju nije prekršaj odnosno nisu se stekli uvjeti za donošenje presude na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona prilikom ispitivanja optužnog prijedloga.
4. Naime, u činjeničnom opisu prekršaja navedenom u optužnom prijedlogu tužitelja proizlazi da se prvookrivljeni ĆĆ i drugookrivljeni ĆĆ terete da su narušavali javni red i mir vikom i tučom a do narušavanja javnog reda i mira je došlo na način da bi okrivljeni ĆĆ (1948.) u gore navedenom mjestu ispred svoje obiteljske kuće na zajedničkom prolazu koji je dostupan pogledu javnosti čistio pokošenu travu kada je do njega došao drugookrivljeni ĆĆ rođen (1936.) …, dakle upravo suprotno obrazloženju prvostupanjskog suda navedenom u točki 7. pobijane presude proizlazi da je tužitelj naglasio da je postupanje okrivljenika bilo dostupno pogledu javnosti.
5. Slijedom navedenog prvostupanjski sud je trebao provesti redovni postupak odnosno zakazati glavnu raspravu, provesti sve dokaze koje je predložio tužitelj a jednako tako i dokaze koje ocjeni potrebnim odnoisno utvrditi je li postupanje okrivljenika bilo dostupno javnosti i nakon analize i ocjene svih provedenih dokaza i pravnorelevantnih činjenica u ovom predmetu donijeti novu valjano obrazloženu odluku.
6. Žalba drugookrivljenog ĆĆ je nedopuštena budući da žalitelj nije ovlaštenik prava na žalbu u smislu odredbe članka 191. stavka 1. Prekršajnog zakona te članka 192. stavka 4. Prekršajnog zakona. Naime, žalitelj nije podnio optužni prijedlog protiv prvookrivljenog ĆĆ već je isti podnijet od strane Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski, dakle drugookrivljenik nije ovlaštenik za podnošenje žalbe u odnosu na oslobađajući dio presude za prvookrivljenog ĆĆ već je istu ovlašten podnijeti samo tužitelj u konkretnom slučaju VII. Policijska postaja. Osim toga žalba drugookrivljenog ĆĆ je nedopuštena iz razloga što nema pravnog interesa pobijati presudu kojom je oslobođen od optužbe, budući da žalitelj predlaže da se presuda ukine u cijelosti.
7. Slijedom navedenog prvostupanjski sud će zakazati glavnu raspravu te u postupku provesti sve raspoložive dokaze te nakon toga ocjenom i analizom svih provedenih dokaza i pravnorelevantnih činjenica u ovom predmetu donijeti valjanu i obrazloženu odluku.
U Zagrebu, 10. prosinca 2025.
Zapisničarka:
Koraljka Polak Medaković,v.r.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Medić,v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Makarskoj u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike i tužitelja.
