REPUBLIKA HRVATSKA
Trgovački sud u Zagrebu
Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11
P-2610/2024-24
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Hrvoju Lukšiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ALLIANZ HRVATSKA d.d., Zagreb, Heinzelova 70, OIB: 23759810849, koga zastupa punomoćnik Domagoj Rukavina, odvjetnik iz Odvjetničkog društva ŠPEHAR & ŠPEHAR & RUKAVINA j.t.d., Zagreb, Masarykova ulica 7, protiv tuženika HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912, radi isplate (vps: 597,89 eur), nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 7. studenog 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, s objavom dana 10. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja
Tuženik HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Širolina ulica 4, 10000 Zagreb, OIB:57500462912 dužan je tužitelju ALLIANZ HRVATSKA d.d., Heinzelova 70, 10000 Zagreb, OIB:23759810849 platiti: iznos od 597,89 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 02.03.2022. godine do isplate, kao i naknaditi trošak parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja odluke do isplate, sve po stopi zatezne kamate propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužbom od dana 12. prosinca 2024. tužitelj je pokrenuo parnični postupak, i predložio da sud nakon provedenog postupka donese presudu, kojom se nalaže tuženiku platež platež iznosa od 597,89 eur sa zateznim kamatama tekućim od 02. ožujka 2022. do isplate, te platež troškova postupka.
2. U obrazloženju tužbe tužitelj navodi da je dana 9. siječnja 2022. u 04,35 sati na cesti A1-Zagreb (čv. Lučko, A3)-Karlovac- čv. Bosiljevo 2 (A6)- Split- Ploče – Opuzen- Zavala (granica RH/BIH) – Imotica (granica RH/BIH)-Dubrovnik dogodila se prometna nezgoda na način da je I IČ upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] te je na vozilo naletio zec zbog čega ja na osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka] nastala imovinska šteta, kao I da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u trenutku prometne nezgode bilo osigurano kod tužitelja policom kasko osiguranja.
3. Dalje, tužitelj u tužbi navodi da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u trenutku prometne nezgode bilo je u vlasništvu PORSCHE LEASING d.o.o. te je kod tužitelja imalo sklopljenu policu kasko osiguranja broj: 1190-174961972, da je tužitelj je svojem osiguraniku dana 2. ožujka 2022. isplatio ukupan iznos od 597,89 EUR/ 4.504,81 HRK temeljem računa – otpremnice L.F. AUTO d.o.o. za uslugu, trgovinu i ugostiteljstvo broj: 13/POSL2/1 od 9. veljače 2022., umanjen za PDV i franšizu, da je isplatom iznosa od 597,89 EUR/4.504,81 HRK na tužitelja je prešlo pravo potraživati isplaćeni iznos od odgovorne osobe sukladno čl. 963. Zakona o obveznim odnosima i čl. 15. tužiteljevih uvjeta osiguranja, slijedom čega tužitelj potražuje kamate od dana 2. ožujka 2022., kao dana kada je isplatio iznos štete.
4. Isto tako, tužitelj u tužbi navodi da je 27. studenog 2024. uputio dopis predloženom svjedoku poštom preporučeno radi davanja pisanog iskaza, a sve sukladno čl. 492.c. ZPP-a, time da ukoliko tužitelj primi pisani iskaz isti će dostaviti sudu, kao i da tužitelj zadržava pravo tražiti od suda da se svjedok sasluša usmeno na ročištu za glavnu raspravu, te dostavio pisane dokaze za koje smatra da dokazuju njegove navode. (list 5-36 spisa).
4. U odgovoru na tužbu od dana 13. siječnja 2025. tuženik je naveo da osporava tužbeni zahtjev u cijelosti, nastanak štetnog događaja, odnosno dinamiku nastanka štetnog događaja, odgovornost i uzročno-posljedičnu vezu između postupanja tuženika.
5. Tuženik isto tako navodi da zec nije pronađen niti na kolniku, niti na pojasu uz kolnik, a niti su pronađena bilo kakva oštećenja zaštitne žičane ograde na dijelu dionice na kojem se navodni događaj dogodio, odnosno da navod da se navod o naletu na zeca temelji isključivo na kazivanju vozača predmetnog vozila i na nestručnoj procjeni djelatnika policije koji su u Potvrdi naveli da „su izuzeti tragovi dlake koji svojom bojom i izgledom podsjećaju na dlaku divljači-zeca.
6. Tuženik dalje u odgovoru na tužbu navodi da smatra da je iz tužbenog zahtjeva nije vidljivo u čemu bi se točno sastojao propust tuženika radi kojeg bi došlo do prometne nesreće, pod pretpostavke da se ista stvarno i dogodila., odnosno da pretpostavka kako se divljač našla na kolniku autoceste sama po sebi ne znači i ne može značiti da tuženik nije u potpunosti u svemu postupio sukladno zakonskim propisima i pravilima struke.
7. Nadalje navodi da su radnici nadležne Tehničke jedinice održavanja Lučko postupili su u svemu sukladno propisima i pravilima struke u pogledu održavanja i zaštite javnih cesta, odnosno u skladu sa Zakonom o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14, 110/19 i 114/21), Pravilnikom o održavanju cesta (NN 90/14 i 3/21) i Pravilnikom o ophodnji javnih cesta (NN 75/14 i 7/21), da autoceste ulaze u kategoriju cesta na kojima se ophodarska služba obavlja svakodnevno od 00:00 do 24:00 sata i to na način da ophodarska služba redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi autocestu te intervenira ukoliko uoči da su nastupile okolnosti koje ugrožavaju sigurnost prometa, da je na navedeni način je bila organizirana ophodnja i na dan štetnog događaja, time da se prema odredbi čl. 3. Pravilnika o ophodnji javnih cesta, ophodnja obavlja najmanje tri puta dnevno s time da se prema odredbi čl. 12. istog Pravilnika ophodnja smatra obavljenom, ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati, odnosno jednom u dvanaest sati kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom i blagdano, kao i da radnici Tehničke jedinice održavanja Lučko redovito i svakodnevno pregledavaju zaštitnu žičanu ogradu u sklopu redovne ophodnje autoceste, a obavljaju i redoviti detaljni pregled zaštitne žičane ograde, time da tuženik smatra da u skladu s Pravilniku o ophodnji javnih cesta ophodarski dnevnik predstavlja dokaz da je ophodanja izvršena uredno i da nije bilo nikakvih propusta u izvršavanju ophodnje. Putni radni list, dnevnik rada, ophodarski dnevnik mjerodavne su i vjerodostojne isprave iz kojih je vidljivo da je ophodnja na autocesti obavljena duž cijele dionice i to lijeve i desne strana i da je mjesto prometne nesreće obiđeno prije nesreće, iz čega se može zaključiti kako je ophodarska služba na kvalitetan način vršila kontrolu stanja kolnika.
8. Isto tako, tuženik u svom očitovanju navodi da je, a radi radi zaštite ceste i korisnika od ulaska životinja, autocesta čitavom dužinom ograđena zaštitnom žičanom ogradom sukladno Projektu prometne signalizacije i opreme koji je sastavni dio građevinske dozvole i u skladu je s Općim tehničkim uvjetima i važećim hrvatskim normama (HRN U.S4.102; HRN U.106, HRN U.S4.112) te se ista održava na način da se redovito pregledava, po potrebi popravlja ili zamjenjuje, kao I da je za predmetnu dionicu autoceste izdana je uporabna dozvola bez koje ista ne bi bila puštena u promet, a što jasno ukazuje da je izvedeno stanje dionice autoceste uključujući i postavljenu zaštitnu žičanu ogradu u skladu s projektnom dokumentacijom i građevinskom dozvolom, kao ida je dana 8. /9. siječnja 2022. godine, prilikom ophodnje dionice autoceste na mjestu gdje se dogodila navodna prometna nesreća, nisu postojala niti su primijećena bilo kakva oštećenja zaštitne žičane ograde, a što proizlazi iz radne dokumentacije tuženika.
9. Tuženik u svom očitovanju navodi da osporava dinamiku nastanka štetnog događaja odnosno ističe prigovor doprinosa vozača predmetnoj šteti koji je bio obvezan brzinu kretanja prilagoditi osobinama i stanju na cesti tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom preprekom, naveo da osporava se i visina nastale štete kao i potraživanje zakonske zatezne kamate na traženi iznos i to od 02. ožujka 2022. godine, obzirom da sukladno čl. 1086. ZOO-a zatezne kamate na naknadu imovinske štete teku od dana donošenja presude pa do isplate, da je u vrijeme štetnog događaja tuženik je imao zaključen ugovor o osiguranju od opće odgovornosti na predmetnoj dionici kod osiguravajućeg društva HOK osiguranje d.d., Capraška ulica 6, Zagreb, slijedom čega je predložo da se, sukladno čl. 211. Zakona o parničnom postupku, obavijestiti o parnici naznačeno osiguravajuće društvo s dostavom tuženikovog odgovora na tužbu s prilozima kako bi isto moglo sukladno čl. 206. Zakona o parničnom postupku stupiti u parnicu kao umješač, te uz podnesak dostavio dokumentaciju za koju smatra da dokazuje njegove navode (list 46-63 spisa).
10. Zaključno, tuženik je u svom očitovanju naveo da postoje sudske odluke iz kojih je razvidno da ne postoji odgovornost tuženika za štetni događaj, te dostavio preslike odluka za koje smatra da dokazuje njegove navode (list 64-85 spisa).
11. Postupajući po prijedlogu tuženika sud je Rješenjem od dana 1. travnja 2025. obavijestio HOK osiguranje d.d. Zagreb, Capraška 6, o otpočetoj parnici izneđu tužitelja i tuženika (list 100 spisa).
12. U daljnjem tijeku postupka tužitelj je u svom očitovanju od dana 29. kolovoza 2025. naveo da tužitelj prihvaća mišljenje vještaka i ne stavlja primjedbe niti prigovore, time da iz nalaza i mišljenja proizlazi kako je osiguranik tuženika prednjim lijevim donjim vrhom naletio na desni bočni dio zeca koji je pretrčavao kolnik, dolazeći vozilu s lijeve strane, da je vještak naveo kako je kako je tehnički moguće da se vozilo osiguranika tužitelja kretalo brzinom od oko 130 do 135 km/h, da kada je osiguranik tužitelja ugledao zeca bio bio udaljen 33 metra od mjesta naleta te pri iskazanoj brzini kretanja zaustavni put iznosi više od 116 metara, kao i da bi osiguranik tužitelja eventualno mogao stati da se kretao brzinom od 63,5 km/h odnosno pri iskazanoj brzini kretanja od 130 do 135 km/h osiguranik tužitelja nije mogao izbjeći nalet na zeca, odnosno zaključno tužitelj smatra da, uzimajući u obzir navode vještaka, ne postoji doprinos osiguranika tužitelja ovom štetnom događaju.
13. Nakon zaprimanja nalaza i mišljenja vještaka, tuženik je u svom očitovanju naveo da tuženik nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, a u odnosu na sadržaj Nalaza i mišljenja, tuženik je naveo da smatra da je Nalaz sačinjen temeljem dostupne dokumentacije uz jasnu napomenu kako je policija nakon štetnog događaja vozilo osiguranika tužitelja pregledala na naplatnoj postaji Karlovac i tom prilikom nije sačinila skicu mjesta štetnog događaja, odnosno policija nije skicirala mjesto štetnog događaja te nisu pronađeni tragovi zaostali na kolniku nakon štetnog događaja, nije bilo moguće utvrditi točno mjesto naleta, kako po dužini tako niti po širini kolnika.
14. Nadalje, tuženik u svom očitovanju navodi da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi kako tehničkim putem nije moguće izračunati brzinu kojom se vozilo osiguranika tužitelja kretalo neposredno prije i u trenutku naleta, time da uzimajući u obzir oštećenja koja je utvrdio vještak dozvoljava mogućnost da se vozilo kretalo iskazanom brzinom od oko 130 do 135 km/h, time da je dinamika nastanka događaja u nalazu i mišljenju vještaka utvrđena iz iskaza vozača, a samim time i mogućnost izbjegavanja štetnog događaja.
15. Isti tako, tuženik u svom očitovanju navodi da iz dokaza izvedenih tijekom postupka dokaza nije moguće sa sigurnošću utvrditi da je upravo zec udario u auto osiguranika tužitelja, odnosno da se u konkretnom slučaju ne zna se koja je životinja udarila u vozilo osiguranika tužitelja, ne zna se točno ni na kojem dijelu ceste tj. na kojem mjestu je došlo do udara, time da na navodnom mjestu nesreće nije bilo tragova, a zaustavni položaj vozila nije utvrđen.
16. Isto tako, u svom očitovanju tuženik je naveo da je tijekom postupka dostavljen putni radni list, ophodarski dnevnik i dnevnik rada za II. smjenu za dan 8. siječnja 2022., Zapisnik o prometnoj nesreći, Dnevnik rada referenta – operatera za praćenje prometa te je već spomenutim ispravama dokazao da je ophodnja autoceste predmetnog dana uredno izvršena i da nije bilo nikakvih propusta u održavanju autoceste, time da su navedena promišljanja potvrđena i iskazom svjedoka NČ, kako pisanim tako i usmenim.
17. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u dostavljenu dokumentaciju i to kopiju potvrde Postaje prometne policije Karlovac od 12. rujna 2023. (list 5-8 spisa), kopiju police automobilskog kaska (list 9-10 spisa), kopiju uvjeta za osiguranje vozila od svih rizika Auto+, u primjeni od 16. prosinca 2019. (list 11-22 spisa ), kopiju odštetnog zahtjeva (list 23-24 spisa), kopiju prometne dozvole (list 25-26 spisa), kopiju izvida štete br. KA00704/2022/1/1-osnovni+br 1 naknadni (list 27 spisa), kopiju fotografija oštećenog automobila (list 28-30 spisa), kopiju računa-otpremnice 13 /POSL2/1 od dana 9. veljače 2022. na iznos od 7.884,06 kn (list 31 spisa), kopiju naloga za isplatu od dana 1. ožujka 2022. u iznosu od 597,89 eur/4.504,81 kn, isplata po računu popravka umanjena za pdv i franšizu (list 32 spisa), kopiju prometa izvadaka po zadanim uvjetima od 2. ožujka 2022. na iznos od 4.504.81 kn (list 33 spisa), kopiju dopisa punomoćnika tužitelja svjedoku od dana 27. studenog 2024. s potvrdom o primitku (list 34-35 spisa), kopiju dnevnika rada tuženika od dana 8. siječnja 2022. (list 46 spisa), kopiju putnog radnog lista od dana 8. siječnja 2022. (list 47-49 spisa), kopiju zapisnika (list 50-52 spisa), kopiju fotografija oštećenog automobila (list 53-56 spisa), kopiju izjave svjedoka NČ od dana 3. siječnja 2025. (list 57-59 spisa), kopiju dnevnika rada operatera CUNP od dana 8. siječnja 2022. (list 60-61 spisa), kopiju police osiguranja odgovornosti br. 13-0000010476 s početkom kratkoročnog osiguranja 4. ožujka 2021. i istekom 3. ožujka 2022. (list 62-63 spisa), kopiju presude VTS RH br. Pž-2822/2019-2 od 18. prosinca 2020. (list 64-67 spisa), kopiju presude VTS RH br. Pž-3608/2019-2 od 21. prosinca 2020. (list 68-71 spisa), kopiju presude VTS RH br. Pž-59/2017-2 od 22. studenog 2019. (list 72-75 spisa), kopiju presude VTS RH br. Pž-7228/2019-2 od 21. veljače 2021. (list 76-79 spisa), kopiju presude VTS RH br. Pž-4322/2021-2 od 26. siječnja 2023. (list 80-85 spisa), kopiju dopisa MUP-a od dana 24. prosinca 2024. s dokumentacijom (list 90-97 spisa), kopiju nalaza i mišljenja vještaka prometne struke RČ dipl. ing. (list 122-128 spisa), time ime da je tijekom postupka izveden dokaz saslušanjem svjedoka OČ (list 103 spisa), saslušanjem svjedoka LČ (list 105-106 spisa), te je izveden dokaz vještačenjem po vještaku prometne struke Berislavu Šimunović, i vještak je dostavio Nalaz i mišljenje (list 122-128 spisa), na koji stranke nisu imale primjedbi, slijedom čega vještak nije bio pozvan na ročište radi eventualne dopune i obrazloženja pisanog nalaza.
18. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaz zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan. Prema odredbi čl. 219 st.1. ZPP-a, svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, dok prema odredbi članka 221.a ZPP-a ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o dokazivanju.
19. U konkretnom slučaju ovaj sud je na temelju saslušanja svjedoka NČ, uvida u preslike Dnevnika rada br. 16 od 8. siječnja 2022. za II. smjenu, Putnog radnog lista br.26/2022 od 8. siječnja 2022. za II. smjenu; Ophodarskog dnevnika br. 16 od 8. siječnja 2022., i Zapisnika o prometnoj nesreći od 9. siječnja 2022., utvrdio da je kolnik autoceste A1 na kojem je po kazivanju tužitelja došlo do štete bio ograđen zaštitnom ogradom.
20. Uvidom u kopiju dnevnika rada tuženika od dana 8. siječnja 2022. (list 46 spisa), sud je utvrdio da je sačinjen za dionicu Lučko-Karlovac, da je ophodar NČ, da se odnosi za smjenu od od 19-00 do 07.00, te da je smjena predana 6.45 sati, time da je u spis dostavljena kopija izjave svjedoka NČ od dana 3. siječnja 2025. (list 57-59 spisa), te je navedeni ophodar dao svoj iskaz na ročištu (list 105-106 spisa).
21. Iz pisane izjave ophodara LČ proizlazi da je dana 8. siječnja 2022. radio na radnom mjestu ophodara u drugoj smjeni od 19,00 do 7,00 sati, da se ophodnja obavlja u dvije smjene koje traju po 12 sali, od 07,00 sali do 19,00 sali i od 19,00 sati do 07 00 ali sljedećeg dana i to tako da se obavlja dva puta tijekom 12 sati, da se prilikom ophodnje pregleda stanje kolnika, prometne signalizacije, kao i stanje zaštitne ograde, kao i da se svi obavljeni zadatci upisuju u dokumentaciju.
22. Nadalje, iz iskaza svjedoka proizlazi da je svjedok zaprimio sam poziv od Centra za nadzor i upravljanje prometom o dojavi korisnika koji je navodno autom naletio na zeca kod PUO Draganić, time da je toga dana vršena redovna ophodnja, a ranijim obilaskom mjesta nesreće (oko 1 sat prije, što se bilježi u Putnom radnom listu da nije uočena divljač na cesti, da prilikom redovne ophodnje nije uočena ni divljače na na cesti, a niti oštećenje zaštitne žičane ograde, a koja je postavljena prema propisima i uredno održavana.
23. Isto tako, iz izjave proizlazi da je svjedok po dojavi o naletu na zeca ponovno obišao dionicu na kojoj se dogodio navodni nalet, te da nije pronašao ništa, da je izvršen naknadni detaljan pregled kolnika i prostora uz kolnik te zaštitne žičane ograde međutim nije uočena niti životinja niti nikakva oštećenja ograde, kao i da je sve radnje koje je obavio zabilježio u Dnevniku rada, Putnom radnom listu i u Ophodarskom dnevniku.
24. Isto tako, iz iskaza svjedoka proizlazi da Devnik rada, sastavlja svaki djelatnik za svaku ophodnju, te mora biti gotov isti dan tako da se može dogoditi da je radno vrijeme dulje kako bi se sačinio dnevnik rada za taj dan, da se putni radni list (list 47-48 spisa) sačinjava uz dnevnik rada, a u odnosu na sastavljanje Ophodarskog dnevnika (list 49- 52 spisa), svjedok je rekao da i taj dokument popunjen i dostavljen.
25. Prilikom donošenja odluke sud je iskaz saslušanog svjedoka ocijenio neposredno uvjerljivim i prihvatio ga kao valjan dokaz, jer ne proturječi ostalim izvedenim dokazima, time da je svjedok imao neposredna saznanja o ophodanja koje su vršene, sačinio pisane isprave koje su dostavljene u spis, te u usmenom iskazu potvrdio navode iznesene u pisanoj izjavi.
26. Uvidom u kopiju dnevnika rada operatera CUNP od dana 8. siječnja 2022. (list 60- 61 spisa), sud je utvrdio da se odnosi na dan 08. siječnja 2022., da je u njemu navedeno Izvršenje radnih zadataka, te primjedbe i napomene, te je uz taj dokument dostavljen i Ophodarski dnevnik zajedno sa Zapisnicima (list 50-52 spisa), u kojim je navedeno da je došlo do nezgode, te na kraju Zapisnika (list 52 spisa) ..zec nije pronađen u 2 obilaska .
27. Iz sadržaja Putnog radnog lista, ophodarskog dnevnika i dnevnika rada ophodara te saslušanja navedenog svjedoka, svakako uzimajući u obzir i pisanu izjavu svjedoka proizlazi da je tuženik poduzeo sve mjere zaštite koje je prema Zakonu o cestama bio dužan poduzeti.
28. Uvidom u iskaz svjedoka IČ sud je utvrdio da je svjedok iskazivao na koji način je došlo do štetnog događaja, odnosno da je vidljivost je bila lijepa, da nije bilo magle, negdje na potezu između Draganića i Jastrebarskog prošao kamione i vozio sam oko 130 km/h, da je u jednom trenutku sam vidio životinju, on se samo zaletio i udario u bočni branik, te navodi da je udaljenost od kada ga je vidio 10 m, da je udaljenost mogla biti o biti 10-20 m, da je vidio zeca uz rub ograde s lijeve strane, da je zec išao od ruba ograde prama sredini ceste s lijeva na desno, time da su oštećenja bila na lijevoj strani vozila.
29. Nadalje iz iskaza svjedoka proizlazi da nije nije zaustavio auto neposredno nakon udara već da je vozio prve benzinske pumpe, da je krenuo s benzinske i zvao informacije, te mu je rečeno da izađe u Karlovcu, da je došla policija i djelatnici cesta, da su djelatnici policije pogledali auto, da je bio alkotestiran, nakon čega je dobio sam papire, odnosno što su napravili na licu mjesta, da su djelatnici cesta pogledali auto, te su rekli da mu nije ništa, te da su dva puta prošli na mjesto gdje je došlo do udara i zeca nisu našli, kao i da je sačinjen zapisnik te je konstatirano da je su na autu dlake zeca.
30. Sud je prihvatio iskaz svjedoka kao istinit, osim u dijelu u kojem je svjedok naveo da je došlo do udara sa zecom, obzirom da iz Potvrde (list 5 spisa) proizlazi da je prema izjavi vozača došlo do udarca sa životinjom-zecom, da je u auto udarila divljač- zec, time da su na oštećenim dijelovima pronađeni izuzeti tragovi dlake koji svojom bojom i izgledom podsjećaju na dlaku divljači-zeca.
31. Uvidom u Nalaz i mišljenje vještaka sud je utvrdio da je vještak u svom nalazu naveo, u odnosu na brzinu vozila (4.) da kako nije poznat zaustavni položaj vozila u odnosu na mjesto naleta, jer je vozač nastavio s vožnjom, to tehničkim putem nije moguće izračunati brzinu kojom se vozilo osiguranika tužitelja kretalo neposredno prije i u trenutku naleta, a u odnosu na na dinamiku nezgode (5.) da ju je radio temeljem iskaza vozača, time da je u mišljenju (list 127 spisa) naveo da mjesto naleta nije moguće točno utvrditi, da za izračun brzine kretanja vozila osiguranika tužitelja neposredno prije i u trenutku naleta nema elemenata, da je o brzina kretanja i uočavanju zeca iskazivao vozač oštećenog automobila, te da je samu dinamiku štetnog događaja izradio temeljem parametara koje je dobio od vozača oštećenog automobila, pa tako i ocjenu o mogućnosti izbjegavanja naleta, kao i brzine kretanja.
32. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao stručan i logičan, ako se uzme u obzir da je sačinjen temeljem nekih parametara koje je dobio od vozača oštećenog automobila, obzirom da drugih podataka o nastanku štetnog događaja nema, te je moguće da je do štetnog događaja došlo na način kako je to iskazivao svjedok, pa slijedom toga i Nalaz i mišljenje vještaka, time da sud smatra da iz ostalih dokaza izvedenih tijekom postupka nije utvrđeno da je do štetnog događaja došlo na način kako je to tvrdio vozač oštećenog vozila.
33. Nakon provedenog postupka sud smatra da nije dokazano da je oštećeni udario u zeca, obzirom da ta okolnost proizlazi iz iskaza svjedoka, a ostali pisani dokazi se temelje na iskazu svjedoka koji je zainteresirana osoba, pa tako i Potvrde od dana 12. rujna 2023, gdje je navedeno da tragovi dlake podsjećaju na dlaku zeca, odnosno da iz te isprave ne proizlazi da je ta činjenica dokazana, odnosno zaključno, u konkretnom slučaju ne zna se koja je životinja udarila u vozilo osiguranika tužitelja, odnosno da li se radio o udaru u životinju, obzirom da iz pisanih isprava tuženika proizlazi da zec nije pronađen, time da je ophodnja vršena dva puta (list 50 spisa).
34. S obzirom da u postupku nije utvrđen niti jedan propust tuženika u održavanju ceste za koju bi bio odgovoran u smislu odredaba članka 50. Zakona o cestama i članka 1045. Zakona o obveznim odnosima, sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
35. Sud je na temelju izvedenih dokaza utvrdio da je tuženik poduzeo sve mjere zaštite koje je prema Zakonu o cestama (Narodne novine, broj 84/11,18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 114/21, dalje: Zakon o cestama), Pravilniku o održavanju cesta (Narodne novine broj 90/14. i 3/21) i Pravilniku o ophodnji javnih cesta (Narodne novine;, broj 75/14 i 7/21) bio dužan poduzeti.
36. Navedenim zakonskim i podzakonskim propisima propisne su radnje koje su pravne osobe, nadležne za održavanje javnih cesta, dužne poduzeti u svrhu održavanja cesta. Propisana je svaka radnja, mjera s rokom izvršenja, osobe nadležne za održavanje autoceste, način vođenja brige o nesmetanom i sigurnom odvijanju prometa na javnoj cesti, uspostava i učestalost ophodarske službe, a sve upravo iz razloga što ophodarska služba fizički ne može biti u svakom trenutku na svim dijelovima autoceste.
37. Odredbom članka 50. stavka 1. Zakona o cestama propisano je da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje.
38. Iz dokaza koji su izvedeni tijekom postupka sud smatra da je je tuženik dokazao svoje postupanje sukladno zakonskim i podzakonskim propisima, a kojima je regulirano tuženikovo postupanje u obavljanju njegove djelatnosti. Tuženik je, postupajući po propisanim procedurama iz podzakonskih propisa koje donose nadležna tijela državne vlasti, postupao s pažnjom dobrog gospodarstvenika. Iz pisanog iskaza svjedoka, kao i iskaza na ročištu, a koji je vršio ophodnju toga dana, proizlazi da na kolniku nije prilikom posljednje ophodnje prije štetnog događaja zatekli nikakvu divljač, a da je propisana oprema autoceste, dakle žičana ograda koja sprječava ulazak divljači na kolnik, bila uredna.
39. Iz dostavljene dokumentacije, kao i iz pisanog iskaza djelatnika tuženika LČ, proizlazi da da je postojala uredna žičana ograda na spornome mjestu, dakle propisana oprema u smislu odredbi članka 93. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama.
40. Da bi se činjenica uzrokovane štete drugom mogla tretirati kao činjenica koja dovodi do odgovornosti za popravljanje uzrokovane štete, ako se ne radi o odgovornosti po osnovi uzročnosti, mora postojati protupravnost u postupanju štetnika. Za tuženika kao pravnu osobu koja upravlja i održava autoceste, to znači postupanje s nekim oblikom krivnje, pri čemu se predmnijeva samo obična nepažnja, a na tuženiku je teret dokaza da takvog oblika krivnje u konkretnom slučaju nije bilo. Polazeći od predmnijeve tuženikove krivnje stupnja obične nepažnje, kao i od prihvaćenog pravnog shvaćanja da tužitelj ne mora činjenično odrediti konkretnu protupravnu radnju zbog koje se divljač našla na kolniku autoceste, ali polazeći i od zakonskog ovlaštenja tuženika dokazivati da je do štete došlo bez njegove krivnje, postavlja se pitanje koje sve činjenice tuženik treba dokazati da bi sud zaključio kako je do štete došlo bez njegove krivnje. Sud smatra da je tuženik dokazanim obavljanjem propisane uobičajene ophodnje i kontrole žičane ograde, kao Pravilnikom propisanog načina zaštite autoceste od ulaska divljači na kolnik, tuženik dokazao da je do štete došlo bez njegove krivnje u predmnijevanom stupnju. Pri tome treba imati u vidu činjenicu da je u konkretnom slučaju na kolnik dospio zec, a za kojeg je općepoznata činjenica da se može bitno drugačije kretati nego, primjerice, srna, jelen ili divlja svinja, odnosno dospjeti na kolnik autoceste i uz potpuno uredno održavanu žičanu ogradu uz autocestu.
41. U predmetnoj stvari valja primijeniti i pravno shvaćanje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske do 22. prosinca 2022. koje glasi: Za naknadu štete nastale naletom divljači na vozilu na autocesti pravna osoba koja upravlja autocestom pravna osoba koja upravlja autocestom odgovara po načelu predmnijevane krivnje. Kada je utvrđeno da se divljač nalazila na kolniku autoceste samim time dokazan je propust u održavanju autoceste od pravne osobe koja upravlja autocestom. Na tuženiku je teret dokaza da nije bilo njegovih propusta u održavanju autoceste pri čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih se divljač zatekla na kolniku autoceste.
42. Sud o troškovima odlučuje temeljem odredbe čl. 154. i 155. st 1. ZPP-a ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022 i 155/2023) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023), time da je tužitelj odbijen sa tužbenim zahtjevom u cijelosti, slijedom čega je odbijen i sa zahtjevom za naknadu troškova postupka.
43. Tuženik nije pristupio na ročište na kojem je zaključena glavna rasprava, nije potraživao trošak postupka, slijedom čega nije ni donesena odluka o troškovima zastupanja tuženika.
U Zagrebu, 10. prosinca 2025.
Sudac
Hrvoje Lukšić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 8 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem ovog suda (elektronički, putem informacijskog sustava e-Komunikacija ovog suda, ako su podnositelji odvjetnici i pravne osobe, a fizičkom predajom podneska putem pošte ili u sudskoj pisarnici ako su podnositelji fizičke osobe).
DNA
1. ALLIANZ HRVATSKA d.d., Zagreb, Heinzelova 70, OIB: 23759810849 po odvjetniku Domagoju Rukavini, uz rješenje za sudsku pristojbu na presudu
2. HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912
