Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž Ovr-264/2025-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Branki Križanić Perharić, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, protiv ovršenice AD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Željko Baranović, odvjetnik u Zagrebu, Palmotićeva 58, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1268/2025-2 od 10. travnja 2025., dana 10. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba ovršenice AD kao osnovana, ukida rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1268/2025-2 od 10. travnja 2025. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem o ovrsi na temelju pravomoćne i ovršne presude zbog ogluhe Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-177/2024-4 od 9. prosinca 2024. određena je ovrha iseljenjem ovršenice iz nekretnine koja je u naravi 1. suvlasnički dio u neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), jednosobni stan površine 41,85 m2, koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, kupaonice, smočnice, WC-a i hodnika, na II. (drugom) katu zgrade, neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, a koji stan se nalazi u kući pop. broj 8560 i dvorište na [adresa], ukupne površine 50,9 čhv, 183 m2, sve upisano na kč. br. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te predajom opisane nekretnine slobodne od osoba i stvari u posjed ovrhovoditeljici. Ovrhovoditeljici je odmjeren trošak postupka u iznosu od 160,00 eura.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnijela ovršenica, ne navodeći određeno žalbene razloge, u bitnom ukazujući da nema drugu imovinu, niti drugi stambeni prostor, zbog čega bi u slučaju iseljenja postala beskućnik.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditeljica osporava žalbene prigovore ovršenice te predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba je osnovana.

5. Naime, ovršenica, između ostalog, u žalbi ističe prigovor prava na dom.

6. Prema odredbi članka 34. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) dom je nepovrediv, a pravo na dom zaštićeno je i člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06). Sukladno pravnim stajalištima Europskog suda za ljudska prava izraženim u brojnim predmetima vezano za tumačenje sadržaja prava na dom (Bjedov protiv Hrvatske, Orlić protiv Hrvatske, Paulić protiv Hrvatske), kao i pravnim stajalištima Ustavnog suda Republike Hrvatske (U III-5917/2013 od 23. svibnja 2014., U III-2073/2010 od 4. ožujka 2014., U III-1479/2018 od 29. siječnja 2020.), svakoj osobi koja istakne prigovor miješanja u njezino pravo na poštovanje doma mjerom prisilnog iseljenja, mora se omogućiti da nezavisni sud ocijeni razmjernost i razumnost takvog zadiranja, odnosno miješanja u pravo na dom. Drugim riječima, sudovi su dužni ispitati razmjernost i nužnost miješanja, polazeći od osobitih okolnosti konkretnog slučaja, utvrđujući može li se miješanje u pravo na dom opravdati razlozima javnog interesa te postoji li za njega prijeka društvena potreba.

7. U konkretnom slučaju ovršni sud prilikom ocjene osnovanosti prijedloga za ovrhu nije razmotrio prigovor miješanja u pravo na dom istaknut u žalbi te su u prvostupanjskoj odluci izostali osnovani i obrazloženi razlozi o ocjeni razmjernosti i razumnosti zadiranja ovrhovoditeljice kao tijela javne vlasti u pravo ovršenice na dom.

8. Kako je prvostupanjski sud propustio postupiti na gore navedeni način, trebalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 – dalje u tekstu: OZ) žalbu ovršenice uvažiti i pobijano rješenje o ovrsi ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

9. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će utvrditi je li ovršenica ostvarila dovoljno jaku, stvarnu i trajnu povezanost s predmetnom nekretninom. Tek ako ima elemenata da se na strani ovršenice radi o domu, u smislu prakse Europskog suda za ljudska prava, treba ispitati i provesti test razmjernosti da bi se dobio odgovor na pitanje je li u konkretnom slučaju došlo do povrede čl. 8. Konvencije, odnosno predstavlja li ovršni prijedlog ovrhovoditeljice neopravdano miješanje u pravo na dom ovršenice. Test razmjernosti provodi se pomoću tri eliminacijska pitanja, kod čega je samo jedan negativan odgovor dovoljan da se radi o povredi prava na dom iz čl. 8. Konvencije. Pored utvrđenja je li miješanje utemeljeno na zakonu, je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja, potrebno je utvrditi i je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu. Pritom ovaj sud napominje da sukladno stajalištu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Bjedov protiv Hrvatske, u okolnostima kada je na jednoj strani država ili jedinica lokalne samouprave, a na drugoj fizička osoba o čijem se pravu na dom radi, isto traži posebno preispitivanje i obrazlaganje zašto interesi države pretežu nad pravima ovršenice.

U Velikoj Gorici 10. prosinca 2025.

Sutkinja

Branka Križanić Perharić