Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-757/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Vesne Rep kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Tatjane Kučić kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja ŠZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Maji Antić Tucak, odvjetnici iz Šibenika, protiv tuženika ĆZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i TZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Bori Ercegu, odvjetniku iz Šibenika, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, te u postupku istog suda broj P-1492/2017 u pravnoj stvari tužitelja ĆZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i TZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Bori Ercegu, odvjetniku iz Šibenika, protiv tuženika ŠZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Maji Antić Tucak, odvjetnici iz Šibenika, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbama ŠZ kao tužitelja i tuženika te ĆZ i TZ kao tuženika i tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1592/2024 od 12. svibnja 2025., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 10. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e

I. Žalbe stranaka djelomično se odbijaju kao neosnovane, a djelomično se prihvaćaju kao osnovane te se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1592/2024 od 12. svibnja 2025.:

- potvrđuje u točki I. izreke presude u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja ŠZ da je stekao pravni temelj za stjecanje prava suvlasništva za ½ dijela nekretnine koji dio je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Marija Jurasa od 24. svibnja 2021. označen kao površina omeđena brojevima 8-9-10-11-23-24-8, dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], u točki II. izreke u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja ĆZ i TZ da su isti suvlasnici dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa] označenog brojevima 8-9-10-11-23-24-8 sukladno skici mjesta očevida izrađenoj od strane vještaka mjernika Marija Jurasa, koja skica je zaprimljena kod naslovnog suda 29. lipnja 2022. i sastavni je dio prvostupanjske presude i to svaki za ¼ dijela i rješenje kojim je odbačen tužbeni zahtjev tužitelja ŠZ radi utvrđenja da je isti stekao pravni temelj za stjecanje prava vlasništva dijela nekretnina, a koji dijelovi su na skici mjesta očevida vještaka mjernika Marija Jurasa od 29. lipnja 2022. označeni kao površina omeđena brojevima 1-2-7-8- 9-10-1, dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa] i dio omeđen brojevima 3-4-5-6-3, koja skica je sastavni dio prvostupanjske presude,

- ukida u točki I. izreke presude u dijelu kojim je utvrđeno da je tužitelj ŠZ stekao pravni temelj za stjecanje prava suvlasništva za ½ dijela nekretnine koji dio je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Marija Jurasa od 24. svibnja 2021. označen kao površina omeđena brojevima 8-9-10-11-23-24-8, dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], te se u tom dijelu odbacuje tužba zaprimljena pod brojem P-1549/2017 od 4. rujna 2017.,

- preinačuje u točki II. izreke presude u dijelu u kojem se utvrđuje da su tužitelji ĆZ i TZ suvlasnici dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa] označenog brojevima 8-9-10-11-23-24-8 sukladno skici mjesta očevida izrađenoj od strane vještaka mjernika Marija Jurasa za potrebe predmetnog postupka, koja skica je zaprimljena kod naslovnog suda 29. lipnja 2022. i sastavni je dio prvostupanjske presude, i to svaki za 1/4 dijela, te u točki III. izreke tako da se sudi:

Odbija se zahtjev tužitelja ĆZ i TZ na utvrđenje da su isti suvlasnici dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], označenog brojevima 8-9-10-11- 23-24-8 sukladno skici mjesta očevida izrađenoj od strane vještaka mjernika Marija Jurasa, koja skica je zaprimljena kod naslovnog suda 29. lipnja 2022. i sastavni je dio prvostupanjske presude, i to svaki za 1/4 dijela.

II. Svaka stranka snosi svoje troškove.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

„I.Prihvaća se djelomično tužbeni zahtjev tužitelja ŠZ OIB: [osobni identifikacijski broj] u predmetu pod posl. br. P-1592/2024 u dijelu koji glasi:

Utvrđuje se da je tužitelj ŠZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) stekao pravni temelj za stjecanje prava suvlasništva za ½ dijela nekretnine koji dio je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Mario Juras od dana 24.svibnja 2021.g. kao površina omeđena brojevima 8-9-10-11-23-24-8, dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] - [adresa]., dok se za 1/2 dijela tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Prihvaća se djelomično tužbeni zahtjev tužitelja ĆZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i TZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u predmetu pod posl. br. P- 1492/2017 koji glasi:

Utvrđuje se da su tužitelji ad.1)ĆZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i ad.2) TZ iz [adresa],OIB [osobni identifikacijski broj] suvlasnici dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]-[adresa], označenog brojevima 8-9-10-11-23-24-8 sukladno skici mjesta očevida izrađenoj od strane vještaka mjernika Maria Juras, ing geod. za potrebe predmetnog postupka koja skica je zaprimljena kod naslovnog suda dana 29. lipnja 2022. godine i sastavni je dio ove presude, i to svaki za 1/4 dijela., dok se tužbeni zahtjev u odnosu na dio od 1/2 odbija kao neosnovan.

III. Svaka stranka snosi svoje troškove.“

1.1. Prvostupanjski sud je u sklopu citirane presude donio i rješenje čija izreka glasi: „Odbacuje se tužbeni zahtjev tužitelja ŠZ u dijelu koji glasi: „Utvrđuje se da je tužitelj ŠZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) stekao pravni temelj za stjecanje prava vlasništva dijela nekretnina, a koji dijelovi su na skici mjesta očevida vještaka mjernika Mario Juras od dana 29. lipnja 2022.g. označeni kao površina omeđena brojevima 1-2-7-8-9-10-1, dio čest. zem. [katastarska čestica] K.O. -[adresa] i dio omeđen brojevima 3-4-5-6-3 koja skica je sastavni dio ove presude.“

2. Protiv točke I. izreke presude u odbijajućem dijelu i točke II. izreke u dosuđujućem dijelu te protiv rješenja pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnio je tužitelj ŠZ 22. svibnja 2025. zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda te obveže tuženike ĆZ i TZ da mu naknade troškove cjelokupnog postupka, kao i troškove žalbe.

3. Protiv točke I. izreke presude u dijelu u kojem je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja ŠZ, protiv točke II. izreke u dijelu u kojem je odbijen njihov zahtjev kao tužitelja i protiv točke III. izreke pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnijeli su i tuženici ĆZ i TZ 16. svibnja 2025. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 11219/99., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka USRH, 84/2008., 96/2008.-Odluka USRH, 123/2008.-ispravak, 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), a predlažu da drugostupanjski sud preinači pobijanu odluku na način da odbaci tužbeni zahtjev tužitelja iz točke I. izreke presude ili da isti odbije u cijelosti, te da usvoji njihov tužbeni zahtjev u cijelosti te obveže ŠZ kao tužitelja i kao tuženika da im naknadi troškove prvostupanjskog postupka i troškove žalbe.

4. Odgovori na žalbe nisu dani.

5. Žalbe su djelomično osnovane.

6. ŠZ je kao tužitelj protiv ĆZ i TZ kod prvostupanjskog suda podnio tužbu 4. rujna 2017., koja je zaprimljena pod poslovnim brojem P-1549/2017 i kojom traži da se utvrdi da je on darovanjem stekao pravo vlasništva dijela nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to realnih dijelova koji su na skici ovlaštenog ing. geodezije ČZ od 14. ožujka 2017. označeni kao površina omeđena slovima A-B-H-L-M-N-R-A, površine 147 m2, D-E-F-G-D, površine 48 m2, I-M-N-R-P-O-K-I, površine 23 m2, C-D-G-I-H-B-C, dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 53 m2. Podneskom od 10. siječnja 2023. sređuje tužbeni zahtjev na način da traži da se utvrdi da je on stekao pravni temelj za stjecanje prava vlasništva dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], a koji dijelovi su u skici mjesta očevida vještaka mjernika Marija Jurasa od 24. svibnja 2021. omeđeni brojevima 1-2-7-8-9-10-1, 2-3-6-7-2 i 8-9-10-11-23-24-8 te dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa] omeđene brojevima 3-4-5-6-3.

6.1. ĆZ i TZ su 25. kolovoza 2017. protiv tuženika Grada Vodice i ŠZ podnijeli tužbu koja je zaprimljena pod poslovnim brojem P-1492/2017 kojom traže da se utvrde da su oni vlasnici svaki u ½ dijela na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to površine 5 m2 označene slovima A-B-N-M-A, površine 3 m2 označene slovima U-S-T-U, površine 11 m2 označene slovima J-U-T-G-H-I-J i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 43 m2 označenog slovima B-C-D-P-O-N-B, sve sukladno geodetskom snimku postojećeg stanja izrađenom od strane Ureda ovlaštenog ing. geodezije BZ od 12. srpnja 2017., koji geodetski snimak je sastavni dio presude. Svojim podneskom od 15. prosinca 2022. uređuju tužbeni zahtjev na način da traže da se utvrde da su suvlasnici svaki u ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa] označenog brojevima 5-6-18-17-5, 22-23-24-22 i 8-9-10-11-23- 24-8 i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa] označenog brojevima 14-15-16-17-18- 19-20-14, sve sukladno skici mjesta očevida izrađenoj od strane vještaka mjernika Marija Jurasa od 29. lipnja 2022., a koja je sastavni dio presude.

6.2. Radi zajedničkog raspravljanja, jer se i tužba zaprimljena pod brojem P-1492/2017 i tužba zaprimljena pod brojem P-1549/2017 u jednom dijelu odnose na istu nekretninu (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), prvostupanjski sud je izvršio spajanje spisa broj P- 1492/2017 na spis broj P-1549/2017 radi provođenja jedinstvenog postupka.

6.3. Radi lakšeg razumijevanja ove odluke, ovaj sud će u nastavku postupka ŠZ označavati kao tužitelja-protutuženika, a ĆZ i TZ kao tuženike-protutužitelje.

6.4. Prvostupanjski sud je o zahtjevima stranaka donio presudu broj P-1549/2017-72 od 19. siječnja 2024. kojom je djelomično usvojio tužbeni zahtjev tužitelja- protutuženika u odnosu na dijelove čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], označene brojevima 1-2-7-8-9-10-1 i 3-4-5-6-3 te dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], označenog brojevima 2-3-6-7-2, dok je odbijen sa zahtjevom koji se odnosi na dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], označenog brojevima 8-9-10-11-23-24-8. U odnosu na tužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja isti je usvojen u cijelosti u odnosu na utvrđenje da su isti suvlasnici na jednake dijelove dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], označenih brojevima 5-6-18-17-5, 8-9-10-11-23-24-8 i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], označenog brojevima 14-15-16-17-18-19-20-14, dok su odbijeni sa zahtjevom u odnosu na dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], označenog brojevima 8- 9-10-11-23-24-8. Doneseno je i rješenjem kojim je utvrđeno da su tuženici-protutužitelji povukli tužbu u odnosu na tuženika Grad Vodice.

6.5. Povodom žalbi stranaka na navedenu presudu ovaj sud je svojim rješenjem broj Gž-527/2024-2 od 1. kolovoza 2024. prihvatio žalbe stranaka te ukinuo navedenu presudu u dijelu u kojem je utvrđeno da je tužitelj-protutuženik stekao pravni temelj za stjecanje prava vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], označenog brojevima 1-2-7-8-9-10-1, te brojevima 3-4-5-6-3, te u odbijajućem dijelu i odluci o naknadi parničnog troška, kao i u dijelu u kojem su tuženici-protutužitelji utvrđeni kao vlasnici svaki u ½ dijela na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], označenog brojevima 8- 9-10-11-23-24-8, te u odbijajućem dijelu u točki II. izreke i u odluci o naknadi parničnog troška te je u tom dijelu predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

6.6. Navedena prvostupanjska presuda nije bila osporavana žalbom u odnosu na utvrđenje da je tužitelj-protutuženik stekao pravni temelj za stjecanje prava vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], označenog brojevima 2-3-6-7-2 i u dijelu u kojem su tuženici-protutužitelji utvrđeni suvlasnicima na jednake dijelove na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], označenog brojevima 5-6-18-17-5, brojevima 22-23-24- 22 i dijelu čest. zem. [katastarska čestica], označenog brojevima 14-15-16-17-18-19-20-14, sve u k. o. [katastarska općina]-[adresa].

6.7. Dakle, u nastavku postupka, a na koji se odnosi pobijana prvostupanjska odluka, tužbeni zahtjevi o kojima je prvostupanjski sud odlučivao glase, i to po tužbi tužitelja- protutuženika na utvrđenje da je stekao pravo vlasništva na dijelu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], označenog brojevima 8-9-10-11-23-24-8, te na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], označenog brojevima 1-2-7-8-9-10-1 i 3-4-5-6-3, a po tužbi tuženika-protutužitelja utvrđenje da su oni na jednake dijelove, odnosno svaki u ½ dijela, stekli pravo vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], označenog brojevima 8-9-10-11-23-24-8.

6.8. U odgovoru na tužbu tužitelja-protutuženika tuženici-protutužitelji istaknuli su prigovor nedostatka pravnog interesa za podnošenje tužbe na utvrđenje jer da je tužitelj-protutuženik upisan kao samovlasnik u zemljišnoj knjizi na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], zbog čega tužbu treba odbaciti, te ukoliko prvostupanjski sud ocijeni da tužitelj-protutuženik ima pravni interes za podnošenje tužbe, da oni nisu pasivno legitimirani iz razloga što nisu upisani kao vlasnici u zemljišnim knjigama.

6.9. Polazeći od obrazloženja tužitelja-protutuženika u čemu se sastoji njegov pravni interes za pokretanje konkretne parnice (želi izvršiti parcelaciju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], a da nema mogućnosti cijepanja dijela građevinskog zemljišta bez pravomoćne sudske presude na utvrđenje da je isti vlasnik tog dijela), prvostupanjski sud zaključuje da tužitelj-protutuženik nema pravni interes za provođenje postupka radi utvrđenja postojanja pravnog temelja za stjecanje prava vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa] i to dijelovima označenim brojevima 1-2-7-8-9-10-1 i 3-4-5-6-3, kad je u zemljišnim knjigama uknjižen kao vlasnik za cijelo na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], pa je u tom dijelu odbacio njegovu tužbu. Pri tome se pozvao i na iskaz vještaka mjernika Marija Jurasa koji je na pitanje je li moguće cijepanje građevinskog zemljišta sa čistim vlasničkim stanjem bez pravomoćne presude na utvrđenje, odgovorio da se u vrijeme podnošenja tužbe neizgrađeno građevinsko zemljište moglo cijepati samo na temelju akta urbanizma ili prostornog uređenja ili sudske odluke, dok je nakon izmjene zakonske regulative to moguće, ali isključivo za usklađivanje stvarnog stanja na terenu s katastarskim zemljišnoknjižnim operatom.

6.10. Odbijen je prigovor promašene pasivne legitimacije za dio čest. zem. [katastarska čestica], označenog brojevima 8-9-10-11-23-24-8, u naravi izbetonirana staza, jer tuženici- protutužitelji tužitelju-protutuženiku osporavaju pravo vlasništva na navedeni realni dio nekretnine koja je u njegovom vlasništvu.

6.11. Prvostupanjski sud je na temelju dokaza koji su provedeni u postupku utvrdio:

- da je tužitelj-protutuženik upisan kao samovlasnik na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i opisane kao neplodno bez navođenja površine,

- da iz nalaza mjernika vještaka proizlazi kako postoje dvije nekretnine s istim katastarskim oznakama 3385, između kojih se nalazi nekretnina označena kao 3386/1,

- da su tužitelj-protutuženik kao obdarenik i njegov otac IZ kao darovatelj 29. kolovoza 2017. zaključili Ugovor o darovanju prema kojemu je darovatelj obdareniku darovao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je u predmetu broj P-1929/2014 donesena presuda 12. veljače 2015. po tužbi tužitelja ŠZ protiv tuženika ZZ i ŽZ radi uknjižbe prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a temeljem Ugovora o darovanju od 7. listopada 2014. sklopljenog između tužitelja-protutuženika kao obdarenika i IZ kao darovatelja, prema kojemu mu je darovana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koju je prednik tužitelja-protutuženika, IZ, stekao 1982. godine od NZ, ZZ i AZ,

- da je tužitelj-protutuženik kao kupac s EZ i OZ kao prodavateljima 2. studenog 2016. zaključio Ugovor o kupoprodaji čest. zem. [katastarska čestica] k.o.

[katastarska općina] u površini od 120 m2,

- da su tuženici-protutužitelji kao kupci s ZZ kao prodavateljem 27. rujna 1965. zaključili Kupoprodajni ugovor za čest. zem. [katastarska čestica], koja je nastala cijepanjem čest. zem. [katastarska čestica], sve u k. o. [katastarska općina],

- da su tuženici-protutužitelji kao kupci s FZ 26. lipnja 1970. zaključili Kupoprodajni ugovor kojim su kupili čest. zem. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica], sada oznake 922, sagrađena kuća tuženika- protutužitelja,

- da su tuženici-protutužitelji 16. studenog 1987. uputili pismo IZ, predniku tužitelja-protutuženika, u kojem stoji da su saznali kako on ima namjeru betonirati stazu uz njihovu kuću i da mu to ne dozvoljavaju bez prethodnog dogovora, jer su oni odstupili 80 cm od svoje zemlje, a koji se koristi kao zajednička staza te ga pozivaju da prekine radove do njihovog zajedničkog dogovora o svim uvjetima pod kojima se mogu izvesti planirani radovi,

- da su tuženici-protutužitelji i IZ 7. prosinca 1987. zaključili Dogovor prema kojemu ovdje tuženici-protutužitelji navode da su IZ isplatili polovicu svote koju je isti naveo kao trošak za betoniranje zajedničke staze te da će tu stazu oni koristiti trajno te izjavljuju da neće osporavati jedni drugima korištenje i u budućnosti, te da neće ometati prolaz stazom radnjama koje bi za vrijeme prolaza mogle isti ometati,

- da je dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a oko kojeg se stranke spore, u skici vještaka mjernika Marija Jurasa od 22. lipnja 2022. označeno brojkama 8-9-10-11-23-24-8 i ima površinu od 11 m2,

- da se na tom dijelu, a koji u naravi predstavlja betononsku stazu, nalazi vodovodni šaht za potrebe nekretnine tuženika-protutužitelja te električni kablovi,

- da prema nalazu mjernika vještaka se navedena staza nalazi na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica],

- da su tuženici-protutužitelji ogradili nekretninu na kojoj se nalazi kuća betonskom ogradom i da sa navedene staze ulaze na svoju nekretninu jer drugog ulaza nemaju.

6.12. Prvostupanjski sud je saslušao i svjedoke JZ, MZ, PZ, CZ, UZ i LZ, koji su u pravilu iskazivali o načinu korištenja spornog dijela nekretnine, dok o samoj kupovini spornog dijela nekretnine od strane tuženika-protutužitelja još 1965. godine nisu imali nikakvih neposrednih saznanja.

6.13. Iz njihovih iskaza prvostupanjski sud utvrđuje da je sporni prolaz, odnosno staza nastao po dogovoru prednika tužitelja-protutuženika, IZ, i tuženika- protutužitelja te da su oni taj prolaz koristili zajednički na način da bi istim prolazili i to IZ od svoje nekretnine na kojoj je imao kuću prema centru mjesta i prema moru, a tuženici-protutužitelji za ulazak u svoju kuću. Nadalje, da je navedena staza, ali ne kao betonirana, postojala još od 60-ih godina prošlog stoljeća te da je IZ još 1983. godine pravcem staze položio cijevi za vodu i kablove za struju u dogovoru s tuženikom-protutužiteljem ĆZ s kojim je dogovorio i betoniranje staze i način korištenja.

6.14. Prvostupanjski sud usvaja tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika na utvrđenje da je on stekao pravni temelj za stjecanje prava suvlasništva na ½ spornog dijela nekretnine iz razloga što je njegov prednik navedeni dio nekretnine zajednički koristio s tuženicima-protutužiteljima, ali i da su tuženici-protutužitelji također stekli pravo suvlasništva svaki za po ¼ dijela na spornom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer su tu nekretninu zajednički koristili s IZ. Obzirom na Dogovor od 7. prosinca 1987. u odnosu na predmetnu nekretninu s IZ, da ne mogu zahtijevati da su oni suvlasnici predmetne staze svaki u ½ dijela jer je ista u zajedničkom korištenju kako po tužitelju-protutuženiku i njegovom predniku, tako i po tuženicima-protutužiteljima.

6.15. O naknadi parničnog troška odlučeno je na način da svaka stranka snosi svoje troškove jer se vodio jedinstveni postupak i jer su stranke podjednako uspjele u odnosu na spornu predmetnu nekretninu, a koja je jedino i bila sporna i u odnosu na koju su i nastali svi parnični troškovi.

7. I tužitelj-protutuženik i tuženici-protutužitelji ističu u svojim žalbama da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer da nisu jasni razlozi o odlučnim činjenicama za presuđenje u ovoj pravnoj stvari. Kontradiktorna da je tvrdnja prvostupanjskog suda da tužitelj-protutuženik ima pravni interes za utvrđenje postojanja pravnog temelja za stjecanje prava vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označenog brojevima 8-9-10-11-23-24-8, a da pravni interes ne postoji u odnosu na druge realne dijelove iste čestice koji su označeni brojevima 1-2-7-8-9-10-1 i 3-4-5-6-3. Također, da je pogrešno interpretiran iskaz vještaka Marija Jurasa da tužitelj-protutuženik može bez sudske presude izvršiti cijepanje čest. zem. [katastarska čestica] onako kako bi on to želio, jer da je navedeni vještak iskazivao da 2017. godine takvo cijepanje nije bilo moguće bez sudske odluke.

7.1. I po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je počinio navedenu bitnu povredu jer nije dao jasne razloge zbog čega smatra da u odnosu na spornu nekretninu postoji pravni interes tužitelja-protutuženika za podnošenje navedene tužbe i to u odnosu na tuženike-protutužitelje, osim što se poziva na iskaz vještaka, a koji iskaz doista nije u cijelosti interpretiran onako kako je vještak iskazivao. Pored toga, odluka prvostupanjskog suda, kada odlučuje o meritumu, ne sadrži jasne i razumljive razloge zbog čega ocjenjuje te na temelju kojih materijalnih propisa da bi trebalo usvojiti tužbeni i protutužbeni zahtjev i to u polovini dijela, a u drugoj polovini istog odbiti.

7.2. Međutim, ovaj sud je primjenom članka 373.a stavak 3. u vezi sa stavkom 1. ZPP- a odlučio o žalbama stranaka obzirom da ocjenjuje kako usprkos učinjenoj bitnoj povredi može odlučiti o žalbama stranaka.

7.3. Druge bitne povrede iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a nisu učinjene.

7.4. Tužitelj-protutuženik ističe i da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u svezi sa člankom 288. stavak 2. ZPP-a jer da o odbačaju tužbe zbog nedostatka pravnog interesa nije mogao odlučiti nakon zaključenja pripremnog ročišta.

7.5. Bitnu povredu iz članka 354. stavak 1. ZPP-a čini sud ako u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog Zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

7.6. U konkretnom slučaju, to što prvostupanjski sud nije odbacio tužbu tužitelja- protutuženika do zaključenja prethodnog postupka, odnosno na pripremnom ročištu, time je nepravilno primijenio članak 288. stavak 2. ZPP-a, ali to po ocjeni ovog suda nije bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke.

8. Tužitelj-protutuženik postojanje pravnog interesa za podnošenje tužbe na utvrđenje da ima pravni temelj za stjecanje prava vlasništva na spornom realnom dijelu nekretnine koja je u njegovom vlasništvu obrazlaže na način da je nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] građevinsko zemljište pa da on nema mogućnosti cijepanja dijela građevinskog zemljišta bez pravomoćne sudske presude na utvrđenje da je isti vlasnik tog dijela, pa time ima i opravdani pravni interes za pokretanje postupka sa navedenim tužbenim zahtjevom.

8.1. Navedeni razlog ne može biti pravni interes za podnošenje ovakve tužbe jer je tužitelj-protutuženik upisan kao samovlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa, dakle, i realnog dijela te nekretnine, a koji je sporan u ovom postupku. On svoje vlasništvo dokazuje izvatkom iz zemljišne knjige, pa usvajanjem tužbenog zahtjeva da ima pravni temelj za stjecanje prava vlasništva i na spornom realnom dijelu nekretnine se ne može ostvariti svrha koju on želi postići, jer prihvaćanjem takvog tužbenog zahtjeva samo bi se potvrdilo ono što proizlazi iz javnih knjiga, dakle iz zemljišne knjige, i temeljem čega se on legitimira kao vlasnik u upravnom postupku u kojem se provodi parcelacija prema nadležnim upravnim tijelima. Zbog toga, bez obzira na činjenicu da su tuženici- protutužitelji tužitelju-protutuženiku osporili njegov tužbeni zahtjev, odnosno osporili su njegovo vlasništvo na spornom realnom dijelu nekretnine, tužitelj-protutuženik nema pravni interes za podnošenje takove tužbe u smislu članka 187. ZPP-a zbog čega je ovaj sud ukinuo pobijanu odluku u točki I. izreke u dijelu u kojem je usvojen i odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužitelj-protutuženik stekao pravni temelj za stjecanje prava vlasništva na spornom dijelu nekretnine i odbacio tužbu.

8.2. U odnosu na protutužbeni zahtjev kojim tuženici-protutužitelji traže utvrđenje prava suvlasništva na realnom dijelu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi staza površine 11 m2, tužitelj-protutuženik ocjenjuje kako je pogrešno primijenjeno materijalno pravo u dijelu u kojem je zahtjev tuženika-protutužitelja usvojen jer da korištenje tuđe nekretnine nije pravni osnov za stjecanje prava vlasništva. Tuženici- protutužitelji da nisu stekli pravo korištenja sporne staze, već da su mogli steći posjed prava stvarne služnosti, a temeljem posjeda stvarne služnosti da nisu mogli steći pravo vlasništva.

9. Tuženici-protutužitelji su osporili pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja kako ga tumači sud smatrajući da su preko saslušanih svjedoka dokazali da su oni 1965. godine kupili i sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iako ta nekretnina nije bila navedena u Kupoprodajnom ugovoru. Isto tako, da iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] postojao dijelom suhozid, a dijelom međašno kamenje kao oznaka međe između navedenih dviju čestica. Nadalje, da je staza išla uz suhozid po nekretnini tuženika-protutužitelja i da su oni otpustili 80 cm nekretnine koju su kupili kako bi korisnici predmetne staze, među kojima je i obitelj IZ, mogli ići kraćim putem od svoje nekretnine prema centru, odnosno moru.

9.1. U odnosu na tvrdnju tuženika-protutužitelja da su oni sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] u naravi staza kupili zajedno sa svojom nekretninom na kojoj su izgradili kuću, treba reći da iz priloženih dokaza, prije svega Ugovora o kupoprodaji koji je zaključen 1965. godine, a nakon toga i Ugovora o kupoprodaji koji je zaključen 1970. godine, nije moguće utvrditi da je kupljen i sporni dio čest. zem. [katastarska čestica]. Saslušani svjedoci u pravilu nemaju saznanja o tome što je bio stvarni predmet prodaje, odnosno ne mogu potvrditi jesu li tuženici-protutužitelji koji su zaključili kupoprodajne ugovore za jednu nekretninu doista kupili i dio druge nekretnine.

9.2. Kako je mjernički vještak utvrdio da je sporni dio nekretnine - staza sastavni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da nijedan dio staze nije bio u sastavu neke druge zemljišnoknjižne čestice, te kako tuženici-protutužitelji ne tvrde da su prodavatelji iz njihovog Kupoprodajnog ugovora bili i vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proizlazi da kada bi se i prihvatila tvrdnja da su tuženici-protutužitelji kupili i sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oni ne bi mogli steći pravo vlasništva jer im taj dio čest. zem. nisu mogle prodati osobe koje nisu bile upisane kao zemljišnoknjižni vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] ili kao vanknjižni vlasnici koji su svoje vlasništvo u vrijeme prodaje već stekli na temelju nekog drugog pravnog temelja.

9.3. U odnosu na suhozid kojeg tuženici-protutužitelji navode da je isti bio međa između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] i da je staza išla po njihovoj nekretnini odnosno s njihove strane suhozida, saslušani svjedoci različito iskazuju. Svjedokinja MZ iskazuje kako nije bilo suhozida između nekretnina kao međe, a na pravcu gdje se sada nalazi staza. Svjedok PZ, kojemu je poznato da je istim pravcem staza prolazila još od 1960-ih godina, dakle prije nego što su tuženici- protutužitelji kupili čest. zem. [katastarska čestica], navodi da je „… iza staze bio suhozid koji je ograđivao zemljište od tada prednika tužitelja. Kada se suhozid maknuo onda se staza proširila na širinu suhozida i sada je betonirana. Možda i nije za cijelu širinu suhozida, ali za jedan dio jest… ja ne znam u ovom konkretnom slučaju čiji je bio suhozid…“.

9.4. U svom iskazu tuženik-protutužitelj ĆZ navodi da je prilikom kupnje u početnom dijelu, možda jedan metar dužine, postojao suhozid između čestice koju je kupio i nekretnine koju je kupio tužitelj-protutuženik 2016. godine, a daljnja granica između tih dviju nekretnina je bila samo označena kamenim međašima. Dakle, iz samog iskaza tuženika-protutužitelja ĆZ proizlazi da iskazi svjedoka koji govore o postojanju suhozida kao međe između nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] i nekretnine koju su kupili tuženici-protutužitelji nisu vjerodostojni.

9.5. Iako tuženici-protutužitelji svoju tužbu temelje na tvrdnji kako su oni 1965. godine kupili i sporni dio nekretnine, činjenično navode i ističu kako su oni bili u posjedu spornog dijela nekretnine i kako ih u tome nitko nije smetao, a i saslušani svjedoci govore o načinu na koji se koristio sporni dio nekretnine i tko je sporni dio nekretnine koristio. Time se eventualno ukazuje na stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Iako se prvostupanjski sud ne poziva na materijalno pravo koje primjenjuje kada odlučuje o tužbenom zahtjevu tuženika-protutužitelja, iz obrazloženja proizlazi da prvostupanjski sud ocjenjuje kako su tuženici protutužitelji od kupnje nekretnine na kojoj su sagradili kuću navedenu stazu koristili bez da ih je itko u tome smetao te su na istoj postavili i instalacije za korist nekretnine na kojoj imaju kuću, te spornom stazom i dolaze na nekretninu na kojoj je izgrađena njihova kuća, zbog čega smatra da su oni korištenjem u kojem ih nitko nije smetao stekli suvlasništvo u ¼ dijela svaki od tuženika- protutužitelja, a kako je sporni dio nekretnine koristio i prednik tužitelja-protutuženika te kako su mu tuženici-protutužitelji priznali pravo da koristi navedenu stazu na isti način kao i oni i kako su mu platili polovinu novčanog iznosa kojeg je on potrošio za betoniranje staze, to sud ocjenjuje da je i tužitelj-protutuženik stekao pravo vlasništva u ½ dijela predmetne nekretnine.

9.6. Obzirom da su tuženici-protutužitelji nesporno koristili sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te su u pravcu utvrđenja tih činjenica predložili i saslušanje svjedoka, to ovaj sud ocjenjuje da su na taj način ukazali na posjedovanje te da se njihov zahtjev trebao razmatrati i temeljem stjecanja vlasništva dosjelošću. Sve to s obzirom na nespornu tvrdnju da tuženike-protutužitelje nitko nije smetao u posjedovanju i korištenju spornog dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa ni raniji zemljišnoknjižni vlasnici koji su nekretninu na kojoj se nalazi staza prodali 2016. godine tužitelju-protutuženiku. Dakle, i tuženici-protutužitelji i prednik tužitelja-protutuženika IZ su bili u suposjedu predmetnog dijela nekretnine, ali su po ocjeni ovog suda bili nepošteni posjednici jer su znali da nekretnina kojom ide staza nije njihovo vlasništvo ili su barem to mogli znati. Da su tuženici-protutužitelji sebe smatrali vlasnicima spornog dijela nekretnine, tada ne bi dogovarali zajedničko korištenje predmetne staze sa IZ, niti bi nekretninu na kojoj se nalazi kuća ogradili na način da staza ostaje izvan ograde njihove nekretnine, jer to nije logično. Da su tuženici-protutužitelji smatrali sebe vlasnicima, tada ne bi nudili tužitelju- protutuženiku da od njega otkupe predmetni dio nekretnine, te svoje postupke u tom pravcu ne mogu pravdati tvrdnjom kako žele da se spor riješi mirnim putem, a sve to sagledavajući u kontekstu činjenice da su odlučni u svojoj tvrdnji kako su upravo oni suvlasnici spornog dijela nekretnine koju su kupili još 1965. godine.

9.7. U vrijeme kada su tuženici-protutužitelji kupili nekretninu na kojoj je sagrađena kuća bio je na snazi Austrijski opći građanski zakonik koji o stjecanju prava vlasništva dosjelošću govori u paragrafima 1466. do 1471. i prema kojima da bi netko tko nije upisan u zemljišne knjige mogao steći pravo vlasništva mora biti pošteni posjednik nekretnine kroz vrijeme od 30 godina. Dana 1. rujna 1980. stupio je na snagu Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/1991, 91/1996) koji je u članku 28. stavak 4. za stjecanje prava vlasništva na nekretnini dosjelošću tražio savjesnost posjednika kroz vremenski period od 20 godina. Dana 1. siječnja 1997. stupio je na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014. i 81/2015.-pročišćeni tekst; dalje: ZV) koji u članku 159. propisuje isti rok poštenog posjedovanja da bi se moglo steći pravo vlasništva.

9.8. Kako ovaj sud ocjenjuje da tuženici-protutužitelji nisu bili pošteni posjednici, to nisu mogli steći vlasništvo spornog dijela nekretnine niti dosjelošću.

9.9. Zbog toga je ovaj sud u odnosu na točku II. izreke potvrdio pobijanu odluku u odbijajućem dijelu, a istu preinačio u dosuđujućem dijelu i odbio tužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja.

10. Primjenom članka 166. stavak 2. ZPP-a ovaj sud je odlučio i o troškovima cjelokupnog postupka.

10.1. Polazeći od tužbe tužitelja-protutuženika i činjenice da je njegov zahtjev djelomično usvojen u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da je protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja pravomoćno usvojen u odnosu na dijelove čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označene brojevima 5-6-18-17-5 i 22-23-24-22 i u odnosu na dio čest. zem. [katastarska čestica], dok sa svojim tužbenim zahtjevom tužitelj-protutuženik nije uspio u odnosu na dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a isto tako niti tuženici-protutužitelji u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], to je ocjena ovog suda da je njihov uspjeh u postupku podjednak zbog čega svaka stranka snosi svoje troškove prvostupanjskog postupka.

10.2. U odnosu na troškove žalbe, kako su i tužitelj-protutuženik i tuženici-protutužitelji uspjeli sa svojim žalbama, a troškovi žalbi su zatraženi u istim iznosima, to je ovaj sud ocijenio da svaka stranka snosi svoje troškove žalbe.

Koprivnica, 10. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća

Veljko Kučeković