Poslovni broj: R1-170/2023-27

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, po sucu ovoga suda Heleni Stojić, u izvanparničnoj stvari predlagatelja ĐC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Korini Troskot, odvjetnici u Rijeci, protiv protustranke EC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ani Vlašić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva "Višić i partneri" u Šibeniku, radi uređenja međa, na očevidu obavljenom dana 17. rujna 2025., po prispijeću skice mjesta očevida, dana 10. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I .Uređuje se sporna međa između nekretnine predlagateljice oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Betina i susjedne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Betina, vlasništvo protustranke po posljednjem mirnom posjedu, a koja međa je u skici vještaka mjernika BC, mag. ing. geod. et. geoinf. iz Šibenika od 22. rujna 2025. označena točkama 5-6-7, i ta linija ide po rubu pomoćnog objekta u smjeru jugoistok-sjeverozapad te nastavlja po betonskom zidu dužine 1m.

II. Naprijed navedene međne točke su na terenu označene crvenom bojom.

III. Strankama je predat posjed do novouređene međne linije.

IV. Svoje jače pravo na spornu međašnu površinu svaka stranka može ostvariti putem parnice u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

V. Nalaže se predlagateljici da protustranci naknadi troškove ovoga postupka u iznosu od 437,50 eura, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je dana 8. rujna 2023. podnijela prijedlog radi uređenja međe. U istome su navela da je vlasnica nekretnine koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjel Tisno ima oznaku kat. čest. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Protustranka je vlasnik nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Betina, koja neposredno graniči sa nekretninom predlagateljice. Između nekretnina stranaka se nalazio stari suhozid, međutim međa da je pogrešno označena, a ne na način kako je to ranije dogovoreno među strankama. Protustranka da učestalo nasipava dio nekretnine predlagateljice ne poštujući razgraničenje između nekretnina stranaka, zadirujući na prostor nekretnine predlagateljice. Priložila je u spis Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja s prijedlogom novoutvrđene međe izrađen od geodetskog i arhitektonskog ureda ACES d.o.o., u kojem je sadržan prijedlog diobe, odnosno novoutvrđene međe. U navedenome nacrtu je prikazan nekadašnji zatrpani suhozid koji je razdjeljivao nekretninu u vlasništvu predlagateljice od nekretnine u vlasništvu protustranke. Dakle, trenutno utvrđena međa ne odražava stvarno stanje jer je između predlagateljice i protustranke dogovoreno da će se međa utvrditi po sredini nekadašnjeg suhozida, koji je ujedno predstavljao granicu razgraničenja nekretnine predlagateljice, te su sukladno tome dogovoru stranke svoje nekretnine na taj način koristile i uživale. Slijedom navedenoga, a obzirom je međa između nekretnina predlagateljice i protustranke postala sporna, to predložila da sud uredi spornu među između nekretnina stranaka.

2. Protustranka se protivio prijedlogu za uređenje međe u cijelosti, navodeći da je nekretnina protustranke oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina]-Betina sa svih strana omeđena betonskim zidom. Prema nekretnini predlagateljice oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Betina među čini dijelom betonski zid, a dijelom pomoćni objekt koji je izgrađen 2006., sve sukladno Sporazumu iz 2006. Naime, majka predlagateljice LC i protustranka su Sporazumom od 18. svibnja 2006. nesporno utvrdili da su njihova zemljišta međašna (zemljište predlagateljice je tada nosilo oznaku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Betina), da protustranka može ograditi svoje zemljište na način da ogradni zid u dijelu koji graniči sa nekretninom predlagateljice na sjeverozapadnoj i jugozapadnoj strani izgradi nas svojoj granici posjeda koja će se zajednički utvrditi i to betonskim zidom u visini 1,80 metar. Dakle, stranke Sporazuma su utvrdile granice posjeda i protustranka je odmah na utvrđenoj granici izgradio betonski zid, a neposredno nakon izgradnje zida, na postojeći betonski zid je izgradio danas postojeći pomoćni objekt. Prema tome prijedlog predlagateljice da nova međa prolazi sredinom postojećeg pomoćnog objekta protustranke uz obrazloženje da stranke dugi niz godina koriste svoje nekretnine na taj način je nelogičan i proturječan, slijedom čega predložio da sud odbije prijedlog predlagateljice za uređenjem međe kao neosnovan, a podredno da označi među po postojećem zidu i pomoćnom objektu koji su na terenu.

3. Odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje ZV) propisano je da će sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnoviti ili ispraviti među prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristajnu, a ako to nije u stanju među može obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ukoliko stranke ne postignu sporazum tada među uređuje prema posljednjem mirnom posjedu, a ako ga ne uspije utvrditi prema pravičnoj ocjeni.

4. Nadalje, za navesti je da posjed postaje miran ukoliko osoba koja smatra da mu posjed pripada nije u roku od 30 dana, odnosno najkasnije u roku od godine dana od nastalog smetanja posjeda, sukladno odredbi čl. 21. st. 3. ZV-a štitila svoje pravo posjeda. Po proteku 30 dana, odnosno godine dana od ulaska u posjed, ukoliko u tom roku nije zatražena posjedovna zaštita u smislu odredbe čl. 21. st. 1. ZV-a, posjed postaje miran te takav posjed može biti osnova za uređenje međe.

5. Posjed se stječe kada stjecatelj uspostavi faktičnu vlast na stvari, bilo jednostranim činom bilo da mu je prenesena vlast (čl. 13. ZV-a), a prestaje između ostalih načina , kada mu druga osoba oduzme stvar ako on nije ostvario zaštitu svom posjedu (čl. 28. st. 2. ZV-a).

6. Radi uređenja sporne međe, sud je u postupku obavio očevid uz sudjelovanje vještaka mjernika.

7. Na očevidu je predlagateljica sudskoj komisiji pokazala svoju nekretninu. Izvršen je obilazak i pregled te nekretnine koju je vještak mjernik identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Betina, kulture put, površine 100 m2. Pokazana nekretnina je u naravi teren u jednom dijelu nasut ostacima građevinskog materijala i kamenja, a na drugom dijelu je nasuta tamponom i koristi se kao parking. Nekretnina predlagateljice na jugozapadnoj strani graniči sa nekretninom protustranke i to dijelom betonskim zidom, a dijelom novoizgrađenim objektom (po kazivanju stranaka betonski zid i pomoćni objekt je izgradila protustranka), te je ista priljubljen uz nerazvrstanu cestu – [adresa] .

8. Protustranka je pokazala svoju nekretninu, pa nakon što je ista pregledana vještak je tu nekretninu identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Betina, kulture dvorište, površine 3128 m2, kulture bazen, površine 33 m23, kulture kuća, površine 175 m2, pomoćna zgrada, površine 20 m2, što čini ukupnu površinu od 3356 m2. Nekretnina protustranke je u naravi kuća sa okućnicom sa svih strana omeđena betonskim zidom, s ulazom na sjevernoj i južnoj strani. Vještak mjernik je prilikom identifikacije nekretnine protustranke naveo da pomoćni objekt koji je pokazan od protustranke, a koji je granična linija između nekretnina stranaka se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Betina, kulture oranica, bez iskazane površine, a za koju nekretninu je utvrđeno da je predlagatelj izvanknjižni vlasnik.

8. Predlagateljica je sudu pokazala spornu među, pa je konstatirano da po predlagateljici međa ide po spoju donje strane suhozida i pomoćnog objekta, kroz pomoćni objekt u smjeru sjeverozapada na spoj pomoćnog objekta i betonskog zida , po betonskom zidu te se lomi prema sjeveroistoku. Međa pokazana po predlagateljici u skici vještaka mjernika je označena točkama1-2-3-4.

9. Pozvan da pokaže kuda po njegovom mišljenju ide sporna međa protustranka je izjavio da međa ide po rubu pomoćnog objekta u smjeru jugoistok-sjeverozapd te se nastavlja po betonskom zidu 1m, s tim da su betonski zidovi u pripadnosti protustranke, Međa pokazana po protustranci je u skici vještaka mjernika označena točkama 5-6-7.

10. Sudac je na očevidu poučio stranke na odredbe čl. 103. ZV-a. Upitan vještak mjernik je kazao da predmetnu među moguće urediti po katastarskom nacrtu i to na osnovu parcelacijskog elaborata oznake Rn-06/2014, te se ta međa na terenu proteže upravo kako je pokazala protustranka.

11. Predlagateljica se protivila uređenju međe prema katastarskom nacrtu, pa upitane stranke su izjavile da među njima nema niti sporazuma o spornoj međi.

12. Prema tome, kako se međa nije mogla urediti po gore navedenim kriterijima, to se pristupilo uređenju sporne međe prema posljednjem mirnom posjedu.

13. Na upit suda kada je napravljen betonski zid i pomoćni objekt koji na jugozapadnoj strani graniči sa nekretninom protustranke, te da li je vezano za predmetni zid i pomoćni objekt bilo sporova zbog smetanja posjeda, stranke su kazale da je zid izgrađen neposredno nakon sklapanja Sporazuma iz 2006. godine, a zid i pomoćni objekt je izradila protustranka, te je predlagateljica kazala da je vezano za sada sporni zid i pomoćni objekt podnijela tužbu protiv protustranke radi uznemiravanja prava vlasništva, postupak je vođen pod posl. brojem P-1982/2023, a u kojem postupku je predlagateljica povukla tužbu.

14. Na okolnost posljednjeg mirnog posjeda na očevidu je saslušan prisutni svjedok ZC, dok je punomoćnica predlagateljice izjavila da odustaje od prijedloga za saslušanjem predlagateljice.

15. Svjedok ZC, suprug predlagateljice je izjavio da mu je poznato da je majka predlagateljice, Luca Šikić 2006. godine sa protustrankom sklopila Sporazum, pa je protustranka nedugo nakon sklapanja sporazuma izgradio danas sporni betonski zid i objekt. Oni nisu bili zadovoljni na koji način je izgrađen zid jer smatraju da protustranka nije poštivao postojeće međe. Na upit suda, a vezano za vršenje posjeda od strane predlagateljice unutar betonskog zida na nekretnini protustranke isti je izjavio da predlagateljica ni na koji način ne vrši svoj posjed na tom dijelu nekretnine.

16. U slučaju kada se međa utvrđuje po posljednjem mirnom posjedu, sud je dužan utvrditi koja od stranaka ima faktičnu vlast na spornoj međašnoj površini. Kako se u tom slučaju radi o činjeničnom pitanju, ono se mora utvrđivati svim raspoloživim dokaznim sredstvima. (saslušanjem svjedoka, neposrednim zapažanjem činjeničnog stanja na licu mjesta i sl.), a koji se dokazi moraju ocijeniti u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

17. Sud je u postupku saslušao svjedoka DC, izvršio uvid u dokumentaciju priloženu spisu te obavio očevid na licu mjesta.

18. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svih u postupku izvedenih dokaza ( čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je predlagateljica u posjedu svoje nekretnine do ruba pomoćnog objekta u smjeru jugoistok-sjeverozapad te u nastavku ruba betonskog zida dužine 1m, koji su u vlasništvu protustranke.

19. Da je tome tako proizlazi iz stanja nađenog na terenu gdje je zatečen betonski zid kojim je sa svih strana ograđena nekretnina protustranke-dakle kuća sa okućnicom, te pomoćni objekt u nastavku betonskog zida na jugozapadnoj strani, za koji zid i pomoćni objekt je nesporno utvrđeno da su izgrađeni od strane protustranke 2006. godine, dakle prije 19 godina, i koji dijele nekretninu predlagateljice i protustranke.

20. Dakle, nekretnina protustranke je jasno omeđena betonskim zidom i pomoćnim objektom od 2006. godine, pa u odnosu na tvrdnju predlagateljice da izgrađeni zid nije pratio dogovorenu liniju razgraničenja (dogovoreno je da će se međa utvrditi po sredini nekadašnjeg suhozida koji je ujedno predstavljao i granicu razgraničenja između nekretnina stranaka), ovaj sud nije prihvatio kao vjerodostojnim.

21. U postupku uređenja međe sud nije dužan utvrđivati da li je predlagatelj prilikom gradnje zida i pomoćnog objekta pratio granicu katastarske međe niti utvrđuje površine nekretnina između kojih se međa uređuje, već je sud u smislu citirane odredbe čl. 103. ZV-a u postupku uređenja međe dužan samo utvrditi posljednji mirni posjed. Kako su zid i pomoćni objekt prema nekretnini predlagateljice sagrađeni pred 19 godina (2006. godine), a u odnosu na posjed spornog dijela nekretnine protustranke, predlagateljica nije pokrenula postupak radi smetanja posjeda u smislu odredbe čl. 21. ZV-a (predlagateljica je 2023. podnijela tužbu radi uznemiravanja prava vlasništva protiv ovdje protustranke, a koji postupak je okončan povlačenjem tužbe (sud izvršio uvid u spis P-1982/2023), sud je utvrdio da se granica posljednjeg mirnog posjeda proteže upravo betonskim zidom i pomoćnim objektom.

22. Na okolnost posljednjeg mirnog posjeda je iskazivao i svjedok ZC koji je potvrdio da predlagateljica od 2006. godine, kada je protustranka izgradila betonski zid i pomoćni objekt prema nekretnini predlagateljice pa do danas, ni na koji način ne vrši svoj posjed na tom dijelu nekretnine protustranke.

23. Slijedom svega navedenoga, sud je spornu među uredio po zadnjem mirnom posjedu jer smatra da je isti nađen stanjem zatečenim na terenu, na način da međa ide linijom koja je u skici vještaka mjernika OC, mag. ing. geod. et geoinf. od dana 22. rujna 2025. označena brojevima 5-6-7, a koja linije ide po rubu pomoćnog objekta u smjeru jugoistok-sjeverozapad te nastavlja po betonskom zidu dužine 1m.

24. Međa je na terenu označena, a strankama je predan posjed do te uređene međne linije.

25. Temeljem odredbe čl. 103. st. 5. ZV-a od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati , a st. 6. propisano je da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

26. Slijedom navedenog predlagateljica je ovlaštena temeljem čl. 103. st. 6. ZV- a svoje pravo vlasništva spornog dijela dokazivati u parnici.

27. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 32. Zakona o izvaparničnom postupku („Narodne novine“ broj: 59/23).

28. Odredbom čl. 32. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku propisano je da sud će o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, dok je st. 2. propisano da u postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti.

29. Sukladno odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23-dalje ZPP) propisano je da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaću naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

30. Protustranka je potraživao trošak sukladno Tbr. 16. i 18. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, i to za zastupanje na ročištu u dane 18. ožujka 2025., 9. travnja 2025. i 17. rujna 2025., te za sastav obrazloženog podneska od 1. travnja 2025. u iznosu od po 100 bodova za svaku radnju, odnosno 200,00 eura, ukupno 800,00 eura uvećano za pripadajući PDV.

31. Sud je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine": broj 138/2023-dalje Tarifa) protustranci priznao trošak zastupanja na ročištima u dane 18. ožujka 2025. 9. travnja 2025. i 17. rujna 2025. u iznosu od po 100,00 eura za svako ročište (Tbr. 17. Tarife), te za sastav obrazloženog podnesak od 1. travnja 2025. nagrada u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 16. toč. 3. Tarife).

32. Dakle, protustranci je priznat trošak u sveukupnom iznosu od 350,00 eura, a koji iznos uvećan za PDV od 25% (87,5 eura) čini iznos od 437,50 eura.

33. Slijedom navedenoga, obzirom je postupak vođen po prijedlogu predlagateljice, a protustranka je tvrdila da međa nije sporna, te je sud među uredio na način kako je to tvrdila protustranka, to je sud obvezao predlagateljicu da protustranci naknadi troškove ovoga postupka u sveukupnom iznosu od 437,50 eura.

U Šibeniku, 10. prosinca 2025.

Sudac:

Helena Stojić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom drugostupanjskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DN-a:

-predlagateljici po punomoćniku uz skicu i zapisnik sa očevida od 17. rujna 2025.

-protustranci po punomoćniku uz skicu i zapisnik sa očevida od 17. rujna 2025.