REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10000 ZAGREB

Poslovni broj: Pr-2412/2019-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja EP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, kojeg zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 23. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i PP, savjetnice u OGDO, 10. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati ukupan iznos od 97,80 EUR bruto zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od:

- 19,93 EUR od 16. listopada 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,76 EUR od 16. studenog 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 10,96 EUR od 16. ožujka 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 9,57 EUR od 16. siječnja 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,62 EUR od 16. travnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,01 EUR od 16. listopada 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 10,72 EUR od 16. prosinca 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,23 EUR od 16. siječnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena za razdoblje od dospijeća do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati ukupan iznos od 83,12 EUR bruto zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od 16. rujna 2014. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena za razdoblje od dospijeća do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 906,25 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 10. prosinca 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, na poslovima osiguranja zatvorenika. U razdoblju od 2. kolovoza 2014. do 2. kolovoza 2019. tužitelj je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, koji se mjesečno donosio u ustanovi u kojoj je zaposlen, odrađivao mjesečne sate prekovremenog rada koji mu nisu priznati, pravilno obračunati i isplaćeni kao prekovremeni rad, a bili su duži od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i sati rada duži od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati, i to: u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati; u smjenama i turnusima (u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni) i (u turnusu duže od 12 sati, koliko je trebao raditi u turnusu) jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati; u radu na drugi način, koji rad je bio duži od 8 sati dnevno i 40 sati tjedno; u navedenim oblicima rada, tužitelj je radio tijekom mjeseca – u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja određeno je da: prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće-2 dana slobodan) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno, iz razloga jer je tuženik prekidao ciklus rada u turnusu te se isti rad smatra radom na drugačiji način sukladno odredbama KU-a. Tužitelj je u navedenom razdoblju, u pojedinim mjesecima, ostvarivao sate prekovremenog rada na način da je radio u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, da je u takvom radu odrađivao sve dane i sate rada prema rasporedu poslodavca, a radio je po 8 sati zbog potrebe posla subotom i nedjeljom u istom tjednu. Tužitelj je u navedenom razdoblju, u pojedinim mjesecima radio u turnusu, te je u takvom radu ostvarivao prekovremeni rad, na način da je radio duže od smjena i što je po potrebi službe radio u dane odmora, nakon odrađenog turnusa u ciklusu 12-24-12- 48, te mu je poslodavac svaki sat takvog rada trebao obračunati kao prekovremeni rad. Tko ostvarene prekovremene sate rada poslodavac je prenosio u sljedeći kalendarski mjesec, a iste je trebao obračunati na nivou mjeseca u kojem su isti sati ostvareni kao prekovremeni rad. Isto tako je određeno, da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane, Uskrs, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj se obratio tuženiku sa Zahtjevom za mirno rješenje spora, ali je isti odbijen u cijelosti.

1.1. Podneskom od 11. srpnja 2025. tužitelj predlaže da sud usvoji konačno postavljeni tužbeni zahtjev koji se odnosi na prekovremeni rad na drugačiji način (točka I. izreke presude) i naloži tuženiku isplatu ukupnog iznosa od 97,80 EUR do isplate sa zateznim kamatama tekućim na mjesečne iznose od dana nakon dospijeća plaće u mjesecu za prethodni mjesec izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, te tužbeni zahtjev koji se odnosi na nadopunu satnice – blagdan (točka II. izreke presude) i naloži tuženiku isplatu iznosa od 83,12 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 16. rujna 2014. do isplate izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, kao i naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe kako je tužitelj 16. siječnja 2019. podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika u kojoj također tvrdi kao i u ovoj tužbi, da mu je tuženik nepravilno obračunao mjesečne sate prekovremenog rada, odnosno da mu osnovnu plaću nije uvećavao za sav mjesečno ostvaren prekovremeni rad. I u navedenoj tužbi od 16. siječnja 2019. i u predmetnoj tužbi tužitelj navodi da mu sati prekovremenog rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati nisu priznati niti pravilno plaćeni. Iz navedenog je razvidno da je tužitelj podnio sudu dvije tužbe kojima potražuje istu stvar od tuženika. Po tužbi tužitelja od 16. siječnja 2019. osnovan je na ovom sudu spis poslovnog broja Pr-218/2019. Navedenom tužbom od 16. siječnja 2019. utuženo je razdoblje od 15. listopada 2013. do 1. kolovoza 2018., dok je predmetnom tužbom utuženo razdoblje od 2. kolovoza 2014. do 2. kolovoza 2019. Dakle, razvidno je kako je predmetnom tužbom obuhvaćeno i razdoblje koje je već utuženo tužbom od 16. siječnja 2019., a tužitelj objema tužbama potražuje istu stvar, odnosno potražuje naknadu za odrađeni prekovremeni rad koja mu prema njegovim tvrdnjama nije pravilno obračunata i isplaćena. Također, u ranije pokrenutom postupku tužitelj je podneskom od 16. travnja 2019. postavio i zadatak vještaku iz kojeg se također vidi da tom ranijom tužbom potražuje istu stvar kao i predmetnom tužbom. Poziva se na čl.194. ZPP-a te predlaže da sud izvrši uvid u spis ovog suda poslovnog broja Pr-218/2019 te odbaci predmetnu tužbu uz naknadu troška tuženiku. Nadalje, tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te ističe prigovor zastare. Tužitelj u tužbi nije dostavio niti jedan dokaz za svoje tvrdnje. Dakle, tužitelj nje priložio dokaz niti o aktivnoj niti o pasivnoj legitimaciji iako teret dokazivanja navedenih činjenica leži na tužitelju sukladno čl. 135. st. 1. Zakona o radu, čl. 219. ZPP-a i 232. ZPP-a. Tužitelj u tužbi tvrdi da je pravosudni policajac raspoređen na radno mjesto u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu te navodi kao dokaz "rješenje tužitelja o rasporedu na radno mjesto u posjedu tuženika" no navedeno rješenje ne dostavlja. Također tvrdi da mu je tuženik nepravilno obračunao mjesečne sate prekovremenog rada, no za isto ne dostavlja također niti jedan dokaz. Nadalje, predlaže da sud donese rješenje kojim će naložiti tuženiku da dostavi obračunske liste za tužitelja za svaki mjesec u utuženom razdoblju iako mu ih je tuženik uredno dostavljao svaki mjesec prilikom isplate plaće, pa tuženik predlaže da sud donese rješenje sukladno čl. 219. i 232. ZPP-a kojim će naložiti tužitelju da dostavi rješenje o rasporedu na radno mjesto na koje se poziva u tužbi, dokaz da je tuženik tužitelju nepravilno obračunao mjesečne sate prekovremenog rada u utuženom razdoblju kao i obračunske liste za isplatu plaća. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbaciti tužbu, odnosno odbiti tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od donošenja odluke do isplate.

3. Podneskom 17. ožujka 2024. tužitelj je u odnosu na prigovor tuženika o postojanju dvostruke litispendencije istaknuo da je u predmetu pod poslovnim brojem:

Pr-11682/2021 (ranije Pr-218/2019) dana 22. travnja 2022. povučena tužba te je isto rješenje postalo pravomoćno 25. svibnja 2022. slijedom čega je neosnovan prigovor tuženika.

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora (str. 5-6 spisa), presliku dokumentacije u predmetu Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovnog broja Pr-218/2019 (str. 16-33, 38-49 spisa), rješenje tuženika o uvećanju koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta tužitelja (str. 63-64 spisa), rješenja o rasporedu tužitelja na radno mjesto (str. 65-68 spisa), obračunske isprave za isplatu plaće (str. 70-95, 251-348, 360-457 spisa), evidencije o radnom vremenu (str. 96-121, 143-250 spisa), presliku dokumentacije u predmetu Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovnog broja Pr-11682/2021 (str. 124-129 spisa) te je proveden dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. (str. 460-474 spisa), a vještak se i dopunski očitovao 3. rujna 2025. (str. 486-487 spisa).

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev osnovan.

6. Nije sporno da je tužitelj državni službenik zaposlen u državnoj službi u Zatvoru u Zagrebu kao i da se tužitelj, sukladno čl. 186.a ZPP-a, prije podnošenja tužbe obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu radi mirnog rješenja spora.

7. Predmet ove parnice je zahtjev tužitelja za isplatu razlika plaća koje su nastale zbog neisplaćenih prekovremenih sati za razdoblje od 2. kolovoza 2014. do 1. kolovoza 2018.

8. Prije svega, a u odnosu na prigovor dvostruke litspendencije, valja reći da iz rješenja ovosudnog spisa posl. broj: Pr-11682/2021-64 proizlazi da je tužba u ovom predmetu povučena kao i da je predmetno rješenje postalo pravomoćno 10. svibnja 2022. slijedom čega je utvrđeno kako je prigovor tuženika neosnovan.

9. Čl. 94. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17 - dalje: ZR/14) propisano je da radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

10. Čl. 44. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj: 104/13) odnosno čl. 38. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 112/2017 – dalje KU/17) propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, između ostalog i za prekovremeni rad za 50%. Dodaci na osnovnu plaću se ne isključuju, a što je propisano stavkom 2. istog članka.

11. Čl. 44. st.1. toč. 5. oba Kolektivna ugovora propisano je da, ako službenik i namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Prekovremenim radom, a u slučaju kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, kao i svaki sat rada duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom rada (čl. 44. st.10. KU-a).

12. Čl. 40. st. 11. KU/13 odnosno čl. 38. st. 11. KU/17 propisano je da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno.

13. Čl.44. st.12. oba Kolektivna ugovora propisano je da su redovni mjesečni fond radnih sati, oni sati koje službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

14. Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (dalje: Zajednička komisija), utvrdila je u svojim tumačenjima broj 7/44 od 29. travnja 2013., 8/44 od 13. lipnja 2013., 19/44 od 20. prosinca 2013., 24/44 od 22. siječnja 2014., 27/44 od 20. svibnja 2014., 2/35 od 23. svibnja 2018., 16/44 od 16. prosinca 2013., 21/44 od 22. siječnja 2014., 25/44 od 04. travnja 2014., 32/44 od 31. listopada 2014., 35/44 od 21. studenog 2014., da je poslodavac dužan organizirati rad na način da djelatnik odradi najmanje puni mjesečni fond radnih sati. Ako djelatnik odradi manje sati od mjesečnog fonda sati, poslodavac je dužan isplatiti djelatniku punu plaću koja se u takvim slučajevima treba evidentirati i obračunati kao ''nadopuna satnice''. Prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom, ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati. Sati za koje se djelatniku isplaćuje naknada plaće zbog bolovanja, plaćenog dopusta ili godišnjeg odmora, prilikom obračuna prekovremenog rada ulaze u ukupno odrađene sate kao sati koje bi djelatnik odradio da nije bio opravdano odsutan s posla. Prekovremeni rad koji se koristi kao slobodni dani (sati) je jedna vrsta preraspodjele rada o kojoj odlučuje djelatnik u dogovoru s poslodavcem. Službeniku koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni mjesečni fond radnih sati, u određenom mjesecu, ne može se ''manjak sati'' prenositi u slijedeći kalendarski mjesec.

15. Na okolnost visine proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. iz čijeg nalaza i mišljenja od 8. srpnja 2025. proizlazi da su tužitelju za razdoblje od kolovoza 2014. do zaključno kolovoza 2018. isplaćeni svi sati prekovremenog rada, a uzimajući u obzir, da se promjena rada tužitelja dogodila u ciklusima u okviru rada u turnusa. Obračun je dan u Tabeli 1 iz nalaza. Visina neisplaćene bruto plaće tužitelja za razdoblje od kolovoza 2014. do kolovoza 2018. s osnova prekovremenog rada, a uzimajući u obzir da je u pojedinim mjesecima došlo do promjene rada iz turnusa u rad na drugačiji način, iznosi ukupno 97,80 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa); pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘s’ Tabele 1a iz nalaza, a dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa dana su u stupcu ‘t’ Tabele 1a iz nalaza. Tužitelju nije isplaćena „nadopuna satnice – blagdan“ za kolovoz 2014. u ukupnom iznosu od 83,12 EUR (obračun je iskazan u nalazu).

16. Obzirom je tuženik imao prigovore na nalaz i mišljenje i to da se ne može zaključiti na koji način je vještak utvrdio da je u rujnu i listopadu 2014., veljači i prosincu 2015., ožujku, rujnu, studenom i prosincu 2017. došlo do promjene rada iz turnusa u rad na drugačiji način, niti se može zaključiti da tužitelju nisu isplaćeni sati koje je vještak iskazao u Tabeli 1 (stupac 'q1') kraj okolnosti da se odrađeni broj sati podudara s ukupnim satima vještak se dodatno očitovao 3. rujna 2025. te je istaknuo kako je rad na drugačiji način (=rad koji nije obuhvaćen čl. 8. i čl. 44. od stavka 6. do stavka 10., te čl. 8. i čl. 38. od stavka 6. do stavka 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 104/2013. i 112/2017.), evidentirao kad je tužitelj radio u nejednakom rasporedu radnog vremena, odnosno u kojima je njegov raspored rada odstupao od uobičajene tj. očekivane dinamike rada u turnusu (12-24-12-48) 17. Iz očitovanja vještaka od 3. rujna 2025. proizlazi da je vještak utvrdio sve tjedne i dane u kojima tužitelj nije radio isključivo u turnusu u ciklusu 12-24-12-48, te je iskazao neplaćene prekovremene sate rada za rad u turnusu, uzimajući u obzir da se promjena rada tužitelja dogodila u ciklusima u okviru turnusa (prema shvaćanju tuženika), a uzimajući u obzir da je došlo do promjene rada iz turnusa u rad na drugačiji način (prema shvaćanju tužitelja). Nadalje vještak je na primjeru za mjesec rujan 2014. i studeni 2017. dao pojašnjenje obračunatih neplaćenih prekovremenih sati, uzimajući u obzir da se radi o radu na drugačiji način, a koje obrazloženje sud prihvaća jer ga ocjenjuje logičnim i sačinjenim sukladno pravnim propisima te pravilima struke. Iz navedenih primjera razvidno je da je tužena isplatila tužitelju u svakom mjesecu sve sate rada, ali da je prekovremene sate rada obračunala kao razliku između ostvarenih sati rada i mjesečnog fonda radnih sati odnosno da nije obračunavala prekovremene sate rada na tjednoj osnovi ili ako je došlo do odstupanja uobičajene dinamike rada. Nadalje, vezano za obračunatu neisplaćenu nadopunu satnice u kolovozu 2014. (16 sati) u iznosu od 83,12 EUR, sud je također prihvatio izračun vještaka koji je utvrdio kako je u tom mjesecu tužitelju nije plaćeno 16 sati naknade za blagdan, kao i da je u svim ostalim mjesecima utuženog razdoblja tuženik tužitelju pravilno, prema navedenoj metodologiji vršio obračun sati.

18. Dakle, sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka od 8. srpnja 2025. te dopunsko očitovanje vještaka od 3. rujna 2025. jer su sačinjeni nakon pribave i uvida u svu relevantnu dokumentaciju te su isti, kako je već navedeno, logični, obrazloženi i sačinjeni sukladno pravilima struke.

19. Istaknuti prigovor zastare je neosnovan. Naime, sukladno čl. 232. st. 1. i 2. ZR-a primjenjuje se petogodišnji rok zastare iz odredbe čl. 139. ZR-a. Tužba je u ovoj pravnoj stvari podnesena unutar predviđenog zastarnog roka od pet godina dakle u odnosu na niti jedno utuženo potraživanje nije protekao petogodišnji zastarni rok od dospijeća do podnošenja tužbe.

20. S obzirom da je tužitelj specificirao konačno postavljeni tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka, sud je usvojio tako postavljeni tužbeni zahtjev te odlučio kao pod točkom I. i II. izreke presude.

21. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće, tužitelju su dosuđene zatezne kamate tekuće od 16.-og u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) i čl. 92. st. 3. ZR-a, kao u izreci, dok se odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO- a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, te su troškovi odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23), a prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva. Tako je tužitelju valjalo priznati trošak sastava Zahtjeva za mirno rješenje spora po Tbr. 7/1 – 25 bodova, trošak sastava tužbe po Tbr. 7/1 – 25 bodova, trošak sastava podneska od 11. srpnja 2025. kojim je specificiran tužbeni zahtjev po Tbr. 8/1 – 25 bodova, trošak zastupanja na ročištu 3. listopada 2019. po Tbr. 9/1 - 25 bodova, zastupanja na ročištu 25. travnja 2023. po Tbr. 9/2 - 12,50 bodova, zastupanja na ročištu 5. studenog 2024. po Tbr. 9/2 - 12,50 bodova, zastupanja na ročištu 23. listopada 2025. po Tbr. 9/1 - 25 bodova te trošak pristupa na ročište za objavu presude po Tbr. 9/3 - 12,50 bodova odnosno ukupno 162,50 bodova, a što uz vrijednost boda iznosi 325,00 EUR, a što uz PDV ukupno iznosi 406,25 EUR i kojem iznosu treba dodati trošak financijskog vještačenja u iznosu od 500,00 EUR dakle tužitelju je sveukupno priznat trošak u iznosu od 906,25 EUR.

22.1. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 17. prosinca 2021. obzirom se radi o krivnji tužitelja, dok trošak sastava podneska od 21. travnja 2023. nije priznat jer je očitovanje iz predmetnog podneska tužitelj bio dužan iznijeti još u tužbi. Trošak sastava podneska od 27. ožujka 2023. nije priznat jer istim samo dostavlja dokaz o uplati predujma za vještačenje, dok podnesak od 14. srpnja 2025. ne prileži spisu. Tužitelju također nije priznat trošak zastupanja na ročištu 16. ožujka 2022. jer je isto odgođeno krivnjom tužitelja.

22.2. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

23. S obzirom da tuženik nije uspio u postupku, temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a, ne pripadaju mu troškovi parničnog postupka. Pri tome valja istaknuti i da tuženiku nije priznat zatraženi trošak zastupanja na ročištu 16. ožujka 2022. po načelu culpae jer niti tuženik nije postupio po rješenju suda od 8. lipnja 2021. i dostavio potrebnu dokumentaciju.

24. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 10. prosinca 2025.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku