Poslovni broj: P-1290/2024-24

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

PRESUDA ZBOG OGLUHE

I

PRESUDA

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Maji Ivković, u pravnoj stvari tužitelja HJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Jurici Kvartuču, odvjetniku iz Zadra, protiv tuženika: 1) OJ, pok. ĆJ, [adresa], nepoznata prebivališta i boravišta, 2) BJ, H, [adresa], nepoznata prebivališta i boravišta, 3) ŽJ, H, [adresa], nepoznata prebivališta i boravišta, 4) ĆJ, H, [adresa], nepoznata prebivališta i boravišta, 5) GJ, O, [adresa], nepoznata prebivališta i boravišta, 6) OJ, pok. ČJ, nepoznata prebivališta i boravišta, 7) ČJ, pok. H, nepoznata prebivališta i boravišta, 8) SJ, pok. OJ, [adresa], nepoznata prebivališta i boravišta, 9) ČJ, pk. OJ, [adresa], nepoznata prebivališta i boravišta, 10) EJ, žena OJ, nepoznata prebivališta i boravišta, 11) JJ, pok. OJ, nepoznata prebivališta i boravišta, 12) ŠJ, r. JJ, nepoznata prebivališta i boravišta, 13) [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 23000 [adresa], zastupan po gradonačelniku CJ, a ovaj po punomoćnici ZJ, diplomiranoj pravnici kod tuženika pod 13), 14) LJ, ud. OJ, nepoznata prebivališta i boravišta, 15) TJ, ž. Ć, nepoznata prebivališta i boravišta, 16) PJ, pok. B, [adresa], 17) RJ, pok. B, [adresa], 18) HJT, OIB: [osobni identifikacijski broj], 770W Summerland ave, apt. 201, San Pedro, Sjedinjene Američke Države, 19) VJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], Ca 90009-8008 0, 88008 Los Angeles, Sjedinjene Američke Države, (u zemljišnoj knjizi sa adresom: „Post office box 88008, CA, Los Angeles, SAD“), 20) OJT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 21) ĆJT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tuženici pod 1)-12), 14)- 15) i 18)-21) kao odsutni i nepoznata boravišta zastupani po privremenom zastupniku Marku Zekanoviću, odvjetniku u Zadru, 22) NJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne, usmene i javne rasprave održane i zaključene 26. studenog 2025. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja MJ, odvjetničke vježbenice kod Jurice Kvartuča, odvjetnika u Zadru, punomoćnice tuženika pod 13) ZJ, diplomirane pravnice kod tuženika, privremenog zastupnika tuženika pod 1)-12), 14)- 15) i 18)-21) Marka Zekanovića, odvjetnika u Zadru, presude objavljene 10. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica HJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekla pravo vlasništva, za cijelo, nekretnina oznake: k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što su tuženici dužni priznati i trpjeti, te da tužiteljica po pravomoćnosti ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru upiše svoje pravo vlasništva na naprijed navedenim nekretninama, na svoje ime i za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena pravnog tuženika, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku pod 13) nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.481,18 eura zajedno sa zakonskim zateznima kamatama koje teku od dana donošenja ove presude, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, dok se preko dosuđenog odbija zahtjev tužiteljice za naknadom parničnog troška kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica HJ u tužbi podnesenoj 13. lipnja 2024. navodi da je stvarna vlasnica i posjednica utuženih nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1900 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 899 m2. Međutim su u zemljišnim knjigama pogrešno kao vlasnici predmetnih nekretnina upisani ovdje tuženici, iako isti ne polažu pravo vlasništva niti ostala stvarna prava ne predmetnim nekretninama, s obzirom da iste predstavljaju dugogodišnji samostalni posjed i vlasništvo za cijelo, ovdje tužiteljice. Tužiteljica ističe kako je predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem svojega brata BJT pok. Ž, temeljem ovosudnog rješenja o nasljeđivanju, posl. broj. O-372/2013, od 24. travnja 2013. godine, kao i nasljeđivanjem svojega oca, Ž (Johna) Mikuličića, temeljem ovosudnog rješenja o nasljeđivanju, posl. broj. O-78/01, od 23. ožujka 2001. Tako iz priloženih rješenja o nasljeđivanju jasno proizlazi da su predmetne nekretnine bile dio ostavinske mase iza pok. ŽJT, oca tužiteljice, nakon čije smrti su iste pripale u vlasništvo tužiteljici i njezinom sada pok. bratu BJT, svakome za ½ dijela, da bi po smrti BJT, predmetne nekretnine za cijelo pripale ovdje tužiteljici, kao jedinoj nasljednici iza istoga. Nadalje se ukazuje kako je pravni prednik tužiteljice, njezin otac, BJT (John) Mikuličić predmetne nekretnine stekao dijelom nasljeđivanjem svojega oca DJ pok. OJ, a dijelom kupoprodajom od ostalih sunasljednika, svoje braće i sestara, i to: UJ žene Ž, IJ žene Ž i OJ pok. DJ. Iz priložene povijesti zemljišnoknjižnog upisa proizlazi kako su predmetne nekretnine bile vlasništvo za cijelo, djeda tužiteljice, DJ pok. OJ. Ističe se kako je između nasljednika DJ, nakon njegove smrti, u naravi provedena dioba naslijeđene imovine, na način da su predmetne nekretnine, za cijelo prenesene u posjed i vlasništvo KJ pok. DJ, ocu tužiteljice. Da je tomu tako, jasno proizlazi iz priložene dokumentacije, odnosno ugovora o kupoprodaji te izjava, kojima su ostali nasljednici DJ pok. OJ, svoj naslijeđeni udio na predmetnim nekretninama prenijeli na oca tužiteljice, KJ pok. DJ. Tako iz priložene dokumentacije proizlazi kako je IJ, kupoprodajnim ugovorom sklopljenim dana 6. rujna 1929., prodala svoj udio na predmetnim nekretninama, ocu predlagateljice KJ pok. DJ. Jednako tako je i UJ ž. Ž, kupoprodajnim ugovorom od 1932. godine, ocu predlagateljice KJ pok. DJ, prodala „svoj pripadajući udio baštine od ostavštine njenog pokojnog oca DJ pok. OJ“. Tako je OJ pok. DJ, Izjavom od listopada 1931. godine, ovjerenom od strane ambasade u Buenos Airesu, 8. siječnja 1931., potvrdio da je svu svoju imovinu koju je „baštinio od očinstva u rodnom mjestu [adresa] prodao ocu predlagateljice, KJ pok. DJ. Iz svega naprijed navedenoga proizlazi da je još početkom 20. stoljeća, a nakon smrti tadašnjeg vlasnika predmetnih nekretnina, DJ pok. OJ (djeda tužiteljice), u naravi provedena dioba njegove imovine, na način da su predmetne nekretnine za cijelo prenesene u vlasništvo i posjed ocu tužiteljice, KJ pok. DJ, koji je bio isključivi vlasnik i samostalni posjednik istih sve do svoje smrti, kada su predmetne nekretnine nasljeđivanjem prešle u vlasništvo tužiteljice i njezina brata, a u konačnici u isključivo vlasništvo tužiteljice. Slijedom naprijed navedenoga ukazuje se kako predmetne nekretnine predstavljaju dugogodišnji samostalan i nesmetan posjed i vlasništvo tužiteljice i njezinih pravnih prednika, još od dvadesetih godina prošlog stoljeća kada je otac tužiteljice iste stekao u odvojen posjed i vlasništvo, te u razdoblju od preko 100 godina tužiteljici i njezinim pravnim prednicima nitko nikada nije osporavao niti smetao posjed i vlasništvo na predmetnim nekretninama, a o čemu mogu posvjedočiti mnogobrojni svjedoci i stanovnici [adresa]. U prilog činjenici da je tužiteljica stvarna vlasnica i posjednica predmetnih nekretnina jasno govori i ovosudna presuda od 16. siječnja 2024. poslovni broj: P-123/2023 kojom je tužiteljica po istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, i u odnosu na iste tuženike, utvrđena vlasnicom za cijelo nekretnine oznake: k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. S obzirom na sve naprijed navedeno, ponovno se ukazuje kako su predmetne nekretnine stečene od strane oca tužiteljice, nasljeđivanjem i kupoprodajom, još dvadesetih godina prošlog stoljeća, kada je otac tužiteljice na valjanom pravnom temelju stupio u posjed istih, te se nalaze u samostalnom i nesmetanom posjedu tužiteljice i njezinih pravnih prednika preko 100 godina.

2. Tuženici pod 16),17) i 22) su primili tužbu i nisu podnijeli odgovor na tužbu u ostavljenom roku, a utvrđeno je da su ispunjeni uvjeti iz čl. 331. b st. 1. ZPP, te je stoga prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja i u odnosu na ove tuženike je donesena presuda zbog ogluhe.

2.1. Tuženici pod 1) do 12), 14) do 15) i 18) do 21) su se zastupani po privremenom zastupniku, kao odsutni i nepoznata boravišta, usprotivili tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu dok tužiteljica ne dokaže osnovanost istog.

3. Tuženik pod 13) Grad Zadar se u odgovoru na tužbu usprotivio tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, te je predložio isti odbiti ukoliko tužiteljica ne dokaže činjenične navode iz povjesnice tužbe.

4. Ovaj sud je proveo dokazni postupak u odnosu na tuženike pod 1) do 13), 14) do 15) i 18) do 21), te je u dokaznom postupku izvršio uvid i pročitao: zk. izvadak (l.s. 7-9 i 78-80), izvod iz katastarskog plana (l.s. 10), dopis MUP PU zadarske od 16. studenog 2022. (l.s. 12), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-78/01 od 23. ožujka 2001. iza smrti KJ (Johna) pok. DJ (l.s. 13- 14), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-372/2013 od 24. travnja 2013. (l.s. 15-17), povijest zk. upisa zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 18-25), pogodbu kupoprodaje iz listopada 1931. godine (l.s. 26-29), Izjavu UJ pok. Ž iz 1947. godine (l.s. 31), presudu ovoga suda poslovni broj P-123/2023 od 16. siječnja 2024. (l.s. 32-37), te je izvršen uvid u ovosudni predmet poslovni broj P-1325/2024 (u privitku), pročitani su izvodi iz posjedovnog lista (l.s. 81-82) i povijest posjedovanja (l.s. 83-86), te su saslušani svjedoci FJ i ĐJ (l.s. 91-92).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet postupka je utvrđenje prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6.1. Tužiteljica se glavnim tužbenim zahtjevom poziva na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, dok se eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom poziva na stjecanje valjanog pravnog osnova za stjecanje vlasništva temeljem nasljeđivanja, diobe i kupoprodaje.

7. Iz zk. izvatka (l.s. 7-9 i 78-80) proizlazi da su čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak površine 1900 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] šuma površine 899 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist prava vlasništva tuženika, dok je u posjedovnom listu kao posjednik upisan Grad Zadar (l.s. 81).

7.1. Prema povijesti posjedovanja proizlazi da su prema najstarijih podataka koji datiraju iz 1914 godine predmetne čestice 6527 i 8460 k. o. [katastarska općina] evidentirane u starom posjedovnom listu broj 165 s većim brojem upisanih suposjednika. Potom je uslijedila I. revizija iz 1948. godine, a za koju nema posjedovnih listova jer su uništeni. Prema II. reviziji iz 1963. godine je posjednikom utvrđena UJ ud. Ž G". Potom se 1973. godine iza UJ ud. Ž“ na temelju rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-594/72 posjednikom upisuje AJ ud. DJ, a 2017. godine na temelju rješenja o nasljeđivanju broj O-1732/14 iza smrti AJ ud. DJ posjednikom se evidentira Grad Zadar.

7.2. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O- 78/01 od 23. ožujka 2001. iza smrti KJ (Johna) pok. DJ (l.s. 13-14) proizlazi da su predmetne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] ušle u ostavinsku masu iza smrti ostavitelja kao knjižno vlasništvo za (49/224+15/144 +7/224 dijela) i da su njegovi nasljednici sin BJT i kći HJ (Francis) Mikuličić pok. Ivana za ½ dijela svaki. Potom je na temelju uvida u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-372/2013 od 24. travnja 2013. (l.s. 15-17) iza smrti BJT (BJT) utvrđeno da su predmetne nekretnine knjižno vlasništvo ostavitelja (za 42/224) te da je nasljednica ostavitelja HJ za cijelo.

7.3. Iz povijesti zk. upisa zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 18-25) proizlazi da su u istom upisane čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak površine 1900 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] šuma u Zagradama 899 m2 i da je vlasnikom za cijelo bio upisan pradjed tužiteljice DJ, a nakon njegove smrti suvlasnicima su upisani HR. DJ, OR, ĆR, OJ, BR, BR BJ i dr., te da se temeljem kupoprodajne pogodbe suvlasnikom upisuje KJ pok. DJ.

7.4. Uvidom u pogodbu kupoprodaje iz listopada 1931. godine (l.s. 26-29) proizlazi da je IJ žena ŽR prodala ŽR zastupanom po ženi LJ, između ostalog, i predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pogodba je zaključena pred notarom GR iz [adresa], te u prisustvu svjedoka ČR, SR.

7.5. U pismenu Izjava Marije ĆR žene Ž rođ. ŽR iz 1947. godine (l.s. 31) se navodi da je 1932. godine u mjesecu studenom zaključen kupoprodajni ugovor prema kojem je UJ prodala KJ sav pripadajući dio baštine svog pok. oca DJ pok. SR. Izjava je potvrđena pečatom Mjesnog Narodnog odbora Olib i potvrdom u kojoj je navedeno da je Izjava dana pred tim tijelom i da odgovara istini.

7.6. Iz presude i presude zbog ogluhe ovoga suda poslovni broj P-123/2023 od 16. siječnja 2024. (l.s. 32-37) vidljivo je da se utvrđuje da je HJ stekla pravo vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u odnosu na iste označene tuženike kao i u ovom postupku. Tužiteljica se u tom postupku pozivala na isti činjenični osnov kao i u ovoj pravnoj stvari.

7.7. Prema sadržaju spisa P-1325/2024 (u privitku) proizlazi da su tužitelji ER, JR, ŠR, CR i ZR podnijeli tužbu protiv Grada Zadra u odnosu na sve nekretnine kojih je vlasnik bila AJ, pa tako i u odnosu na predmetne nekretnine, navodeći da su ER i pok. LR stekli nekretnine AJ temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju zaključenom od 16. ožujka 1999. U postupak je kao umješač na strani tuženika stupila HJ podneskom od 17. siječnja 2025. U postupku je nastupio prekid postupka radi smrti tužiteljice pod 1) ER rješenjem od 13. svibnja 2025.

7.8. Svjedok FJ (l.s. 91-92) pok. Č rođ. 1954. je naveo da mu je poznata pozicija predmetnih nekretnina radi se o dvije nekretnine koje su udaljene oko 2 – 3 km. Jedna se zove Požara, oznaku ne zna, a nalazi se na sjeveroistočnoj strani otoka, a druga se zove Pećine, a širi predio se zove Surestjene i taj dio je bliže selu. Ne zna oznaku ni ove druge nekretnine. Misli da je nekretnina zv. Požara uvijek bila krš kao i danas, dok je nekretnina zvana Pećine nekada bila vinograd i maslinik, a to je zaključio po onome kako je ta nekretnina izgledala 1972. godine jer je imala griž (smilje), tu i tamo koju smriku i smrdelu, te je ograđena zidom od kamenja sa svih strana s tim što to nije neki ukrasni zid već naslagano kamenje visine metar i taj zid je naslagan kako bi ljudi dobili što veću obradivu površinu, pa je po tome zaključio da je ovo nekada bilo obrađeno kao vinograd ili maslinik. Nekretnina zv. Požara je također ograđena ali na drugi način i to kao neobrađena zemlja tako što je stavljen jedan kamen pa na taj jedan kamen u visinu i dalje tako sve do visine od 1 m, a to je takav zid koji bi se srušio da ga malo gurneš, dok je onaj ranije opisani zid na zemlji zv. Pećine bio širi i ne može se tako lako srušiti. Zna da su ove nekretnine u vlasništvu tužiteljice i da ih je ona stekla nasljeđivanjem svoga brata KJ i nasljeđivanjem svoga oca KJ, a otac je te nekretnine stekao od svoga oca DJ. Ne zna je li otac tužiteljice imao braće i sestara. Ne zna u kojoj su relaciji s tužiteljicom UJ, IJ i OJ, a samo je čuo za prvu navedenu UJ koja je umrla kada je on bio dijete. Tužiteljičin brat KJ je otišao u Ameriku 1950./1960., a tužiteljica malo iza njega. Tako da oni nisu više radi toga obrađivali ovu zemlju. Njihovu je zemlju pa tako i ove nekretnine držao jedan TR koji je umro davno u prošlom stoljeću i imao je ovce koje je gonio na zemlji od OJ. Kada netko koristi tuđu zemlju po dopuštenju vlasnika tada se tu zemlju po njihovom prezimenu, pa se tako govorilo za tog TR također. Poznata mu je AJ ž. DJ, ne vjeruje da je ova osoba imala pravo na ovu zemlju jer je to bila druga žena DJ. Što se tiče BR, zna da su svi mrtvi osim jednog koji je došao iz Amerike, od JJ nema više nitko živ kao ni od EJ. Nikada nije bilo sporova oko ove zemlje i da bi ona pripadala tužiteljici. Nikada nitko nije smetao tužiteljicu i naprijed navedenog TR u posjedovanju predmetnih nekretnina.

7.8. Svjedok ĐJ pok. Č (l.s. 92), rođen 1956. godine, je naveo da se jedna od utuženih nekretnina zove Pećine i smještena je prema Velebitu sjeverno i 1 km od sela, dok drugu zovu Požar i ona se nalazi više prema [adresa], između ovih nekretnina je udaljenost oko 2 km. Obje nekretnine su ograđene kamenim suhozidima koji su naslagani onda kada su ljudi čistili zemlju da bi radili vinograde, te su po njegovom mišljenju obje ove lokacije nekada davno prije više od 70 godina bili vinogradi, a S je još i ranije bio vinograd. Inače obitelj tužiteljice je otišla u Ameriku i to otac KJ odavno, a HJ i majka zajedno odmah poslije II. Svjetskog rata, dok je brat KJ otišao odmah poslije njih. Ove nekretnine je držao njihov daljnji rođak TR dok se oni nisu vratili. TR je umro negdje 1990. godine. On je vidio TR da ove nekretnine koristi za ispašu svojih ovaca, a to je inače tako kod njih da rodbina drži zemlju onih koji nisu na [adresa]. Tako je danas nekretnina Požar šuma jer je tu dobra zemlja, a Pećine su više prema Velebitu i tamo vjetar šiša i velike su posolice i tako da nešto teško izraste, iako su ranije tu bili vinogradi, pa je ta nekretnina sada zapuštena s niskim raslinjem. Nitko nikada nije smetao TR kada je držao ove nekretnine od Mikuličića, te u mjestu svi ljudi znaju da ove nekretnine pripadaju E. Na pitanje punom. tuženika pod 13) odgovara, da mu je poznata mu je UJ zvana G koji nadimak je imala po ocu, a kasnije je saznao da je ova UJ bila kršteno AJ i ona je bila daljnja rodica tužiteljice. Kada ga se pita je li otac tužiteljice imao braću i sestre odgovora da je, ali da su ti ljudi ili umri davno ili otišli u Ameriku. Zna iz priče tužiteljičinog brata Ž, koji je rođ. 1927. i preminuo prije 10,12 godina, da je njegov otac KJ ove nekretnine otkupio od svojih braće i sestara. Nije nikada vidio da bi navedena AJ polagala pravo li dolazila na ove nekretnine, ona je bila udata za PR i imala je svoju kuću, svoju starinu i svoju zemlju i od svoga muža kuću, te oni nisu imali potomstva.

8. Sud vjeruje iskazima svjedoka FJ i ĐJ u cijelosti, a posebno kada navode da su ove nekretnine u vlasništvu tužiteljice i da ih je ona stekla nasljeđivanjem svoga brata KJ i nasljeđivanjem svoga oca KJ, a otac je te nekretnine stekao od svoga oca DJ jer su njihovi iskazi uvjerljivi i životni, te sukladni materijalnim dokazima u spisu, a posebno pogodbi kupoprodaje iz listopada 1931. godine, Izjavi UJ pok. [adresa]. godine, povijesti posjedovanja i povijesti zk. upisa prema kojima je vlasnikom predmetnih nekretnina bio upisan djed tužiteljice DJ, a kao posjednica UJ, teta tužiteljice koja je predmetne nekretnine prodala svome bratu Ž (Johnu) Mikuličiću pok. DJ koji je bio otac tužiteljice. Svjedoci su nadalje potvrdili da je ove nekretnine držao, po odobrenju tužiteljice i njezinih prednika, daljnji rođak tužiteljice TR dok se oni nisu vratili iz Amerike, da ih je TR koristio za ispašu svojih ovaca, te da nitko nikada nije smetao TR kada je držao ove nekretnine od DJ i da svi u mjestu znaju da ove nekretnine pripadaju Mikuličićima. Svjedoci nisu nikada vidjeli da bi AJ, a niti bilo tko od tuženika, polagali pravo ili dolazila na ove nekretnine.

9. Prema odredbi čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12, 152/14 i 81/15 - dalje ZV) određeno je da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine barem pošten, stječe pravo vlasništva na nekretninama protekom 20 godina, u st. 4. istog članka se navodi da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe pravo vlasništva, kada se radi o nekretninama u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, protekom 40 godina, što znači dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme iz čl. 159. st. 3. ZV-a.

10. Temeljem personalnih i materijalnih dokaza je utvrđeno da je tužiteljica HJ predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem svoga brata BJT pok. Ž i oca Ž (ŽJT) Mikuličića pok. DJ. Otac tužiteljice BJT (John) Mikuličić je predmetne nekretnine stekao dijelom nasljeđivanjem svojega oca DJ pok. OJ, a dijelom kupoprodajom od ostalih sunasljednika UJ žene Ž, i IJ žene Ž. Iz svega naprijed navedenoga proizlazi da su predmetne nekretnine u posjedu tužiteljice i njezinih prednika još od početka 20. stoljeća, te da je taj posjed neometan.

11. Vezano za sadržaj predmeta P-1325/2024 navesti je da se radi o predmetu kojeg kao tužitelji vode pravni sljednici AJ protiv tuženika Grada Zadra u odnosu na, između ostalog, i predmetne nekretnine. Iz povijesti posjedovanja proizlazi da je Grad Zadar predmetne nekretnine stekao kao ošasnu imovinu iza AJ jer nisu bili poznati njezini nasljednici. Stav je ovog suda da sadržaj ovosudnog predmeta P-1325/2024 ne dovodi u pitanje utvrđenja u ovoj pravnoj stvari. Naime, tužiteljica je u ovom postupku nedvojbeno dokazala da je njezin otac KJ pok. BJT kupio predmetne nekretnine 1947. godine od UJ koja je bila majka naprijed navedene AJ, prednice tužitelja iz predmeta P-1325/2024. Iz izloženog proizlazi zaključak suda da AJ nikada nije bila vlasnica predmetnih nekretnina jer je njezina majka te nekretnine prodala predniku tužiteljice.

12. Slijedom svih provedenih dokaza je ovaj sud utvrdio da su se na strani tužiteljice, računajući posjed njegovih pravnih prednika, ispunile pretpostavke za stjecanje suvlasništva dosjelošću, te je usvojen glavni postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice kao u izreci ove presude. Kako je sud našao osnovan glavni tužbeni zahtjev, to nije raspravljao o podrednom tužbenom zahtjevu sukladno odredbi čl. 188. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP).

13. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP i sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 183/23) i VPS od 1.400,00 eura, te je tužitelju priznat trošak sastava tužbe od 100 bodova (Tbr. 7.1.), sastav podneska od 6. lipnja 2025. 100 bodova (Tbr. 8.1.), zastupanja na ročištima 8. rujna 2025., 14. listopada 2025. i 26. studenog 2025. od po 100 bodova za svako ročište (Tbr. 9.1.), za odgođena ročišta od 11. ožujka 2025. i 27. svibnja 2025.po 25 bodova za svako ročište (Tbr. 9.5.), 550 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura i PDV od 25 % iznosi 1.375,00 eura, čemu je pridodan trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu od po 53,09 eura tako da ukupni priznati parnični trošak tužitelja iznosi 1.481,18 eura, dok se preko dosuđenog odbija zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška kao neosnovan.

13.1. Sud nije priznao tužiteljici naknadu troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika koje je tužiteljica predujmila u ovom postupku. Naime, radi se o sredstvima koje predujmljuje tužitelj, a u konačnici snosi stranka kojoj je postavljen privremeni zastupnik, sve kako je to propisano u čl. 84. ZPP. Kako je privremeni zastupnik postavljen osobama koje su odsutne i nepoznata boravišta to im u ovoj fazi postupka još nije moguće naložiti snošenje ovog troška nego će to biti moguće ukoliko se sazna za njihovo boravište, odnosno prebivalište.

U Zadru, 10. prosinca 2025.

Sutkinja

Maja Ivković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, u roku od 15 dana od ročišta za objavu odluke, odnosno od primitka odluke, ovisno o ispunjenju uvjeta određenih u čl. 355. ZPP, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- Tužiteljici po punomoćniku

- Tuženicima pod 13),16),17) i 22) osobno

- Tuženicima pod 1) do 12), 14) do 15) i 18) do 21) po privremenom zastupniku

Nakon pravomoćnosti:

-Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured Zadar