Republika Hrvatska

Repubblica di Croazia

Općinski sud u Puli-Pola

Tribunale comunale di Pula-Pola

Stalna služba u Rovinju-Rovigno

Sezione distaccata di Rovinj-Rovigno

52210 Rovinj-Rovigno, Obala Pina Budicina 4

Posl. br. P-326/2022-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

N A  T E M E L J U  P R I Z N A N J A

I

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno po sucu pojedincu Robertu Uggeriju, u parničnom postupku i tužitelja SŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Iris Šoštarić i Velimir Šoštarić, odvjetnici u Rovinju, protiv tuženika 1. SŽK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. JŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. ŽŽ iz [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. RŽ iz [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. PŽ iz [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. JŽK iz [adresa] DE (1170), OIB: [osobni identifikacijski broj], 7. ŽŽK iz [adresa] (1439), OIB: [osobni identifikacijski broj], 8. RŽK iz [adresa] (1742), OIB: [osobni identifikacijski broj], 9. PŽK iz [adresa] (1742), OIB: [osobni identifikacijski broj] i 10. CŽK iz [adresa] (1742), OIB: [osobni identifikacijski broj], 6., 7., 8., 9. i 10. tuženici zastupani po privremenoj zastupnici CŽ, odvjetnici u [adresa], radi utvrđivanja prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave dana 2. prosinca 2025. u nazočnosti tužitelja i njegove punomoćnice, a u odsutnosti privremene zastupnice 6.-7. tuženika, dana 9. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj SŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica]/Z, kuća br. 162, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 36 m2, koje je vlasništvo stekao dosjelošću.

II. Tuženicima se nalaže da tužitelju izdaju ispravu podobnu za upis njegova prava vlasništva na nekretnini iz točke I. ove presude, koju će u protivnom zamijeniti ova presuda po pravomoćnosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj svojom tužbom tvrdi: da je on, kao zakonit, istinit i pošten posjednik, putem svojih pravnih prednika u posjedu kuće koja je nekad bila sagrađena na k.č.

82/Z, kuća br, 162, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to još od 1950.; da su kao vlasnici predmetne nekretnine u navedenom zk. ulošku upisani tuženici; da je obitelj tužitelja oduvijek živjela u susjednoj kući koja nosi oznaku zgr.č. 83/5, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja se bočnim zidom držala za k. č. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina]; da su pravni prednici tužitelja, najprije baka i djed ĐŽ i S, bili prvi susjedi ČŽ, rođenom **.**.1881. da je on u toj kući živio s pok. sestrom ĆŽ (zvanom J), koja je preminula prije njega; da je pok. NŽ bio u to vrijeme upisan kao suvlasnik iste kuće u 1/2 dijela, a na drugoj polovici dijela da je dolazio upisan njegov brat Ž koji je također preminuo prije njega; da Ž nije bio stvarni vlasnik te kuće, jer da su oni u svojoj obitelji još 1919. sklopili Ugovor o podjeli zemljišta, pa da su tako VŽ, udovica R, rođena P (majka ČŽ, pok. CŽK, ĆŽ i C.) te NŽ, ĆŽ i DŽ (sin) sklopili Akt o podjeli nekretnina, kojim se je ĆŽ odrekla prava na vlasništvo većine nekretnina uz upis plodouživanja i zadržala samo k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a majka i braća NŽ i DŽ podijelila preostale nekretnine i na temelju kojeg Akta je pok. ČŽ pripala u samovlasništvo kuća sagrađena na k. č. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina] u cijelosti; da predmetni Akt očigledno nisu nikada dali na provedbu u zemljišne knjige; da se nakon smrti sestre ĆŽ, u svojim poznim godinama i boležljiv NŽ obratio iza 1950. svojoj prvoj susjedi ĐŽ, sa zamolbom da ga obitelj ĐŽ dogleda do kraja života, budući više nije imao nikoga od rodbine koja je ili umrla ili se iselila, a da im on zauzvrat daruje kuću; da su pravni prednici tuženika to prihvatili; te da su ga do kraja života dogledali, hranili, liječili i zadnjih 5 godina života je proveo živeći kod njih u njihovoj kući budući je bio bolestan i nepokretan; da ga je, po njegovoj smrti, obitelj ĐŽ pokopala na mjesnom groblju o svom trošku; te da dan danas imaju u posjedu njegove osobne dokumente i slike; da je predmetna kuća, još prije njegove smrti, bila u njihovom zajedničkom posjedu i korištenju; da su ju ukućani koristili uz suglasnost i znanje HŽ; koji da ih je i uveo u posjed; da su poslije njegove smrti nastavili koristiti kuću; da se po smrti svoga supruga BŽ, baka ĐŽ preselila u istu.

1.1. U nastavku tužbe tužitelj tvrdi: da je ovdje prvotužena 2019. pokrenula parnični postupak; koji se postupak vodio pri Općinskom sudu u Pazinu, Stalna služba Poreč pod posl.br. P-406/2020; u kojem je prvotuženica pravomoćno odbijena sa svojim zahtjevom (jer je prvostupanjsku presudu potvrdio i Županijski sud u Bjelovaru posl.br. Gž-104/2022 od 22. studenoga 2021.); da je u prvostupanjskoj presudi sud utvrdio: da su ovdje tužitelj i BŽ još prije 2011. stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću, sukladno odredbi čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

1.2. U tužbi tužitelj navodi: da je stekao pravo vlasništva i građenjem; da je sporna nekretnina, upisana na k. č. [katastarska čestica]/Z , kuća br.162 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 36 m²; da se 24. studenoga 1986. kuća skoro u cijelosti urušila, onda kada se urušila susjedna kuća na zgr.č. 81/1 u vlasništvu KŽ; da je ista povukla za sobom i kuću koja je nekad bila sagrađena na k. č. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina]; da je tom prilikom od starosti greda popustila tj. stropno-podna greda, koja se proteže, u smjeru istok-zapad od zapadnog do srednjeg nosivog zida na istočnoj strani; da je samim time došlo do povlačenja južnog zida koji se srušio od krova do prizemlja, a samim time povukao i zajednički krov; da je, uslijed rušenja, došlo do deformacije srednjeg nosivog zida koji je bio nosiv zid i za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], obzirom da je bio zajednički; da se urušila fasada koja je bila zajednička; da se urušio krov, koji je također bio zajednički; da je došlo do deformacije istočnog nosivog zida; da su pala dva kata i da su ostala samo vrata konobe i jedan ugao kuće; da je o predmetnom događaju i nastaloj šteti sačinjen zapisnik o osiguranju dokaza pred Općinskim sudom u Rovinju pod posl. br. R1- 76/86; da je obitelj BŽ, konkretno otac i majka tužitelja LŽ i ZŽ, koji su u toj kući i živjeli, bili prisiljeni o vlastitom trošku očistiti ruševine; da su sagradili na istom mjestu novu kuću, u koju su uložila znatna sredstva; a koja je pripojena kući na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; da je nastala potpuno nova stvar, budući su te kuće sad građevinski, instalacijski i formacijski povezane te čine jednu novu stambenu jedinicu. S obzirom da tuženici odbijaju izdati valjanu ispravu tužitelju radi uknjižbe prava vlasništva nekretnine na k. č. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina], jer su oni upisani u zemljišne knjige, kao suvlasnici, te tako tužitelju osporavaju pravo vlasništva predmetne nekretnine, tužitelj je temeljem čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, podnio predmetnu tužbu.

2. Dana 22. ožujka 2023. zaprimljen je odgovor na tužbu prvotuženice SŽK, u kojem prvotuženica u cijelosti priznaje tužbeni zahtjev tužitelja. Dana 30. ožujka 2023. zaprimljen je odgovor na tužbu drugotuženika JŽ, trećetuženika ŽŽ, četvrtotuženice RŽ i petotuženika PŽ po njihovoj punomoćnici, ovdje prvotuženici, ĐŽK, kojim isti u cijelosti priznaju tužbeni zahtjev tužitelja.

3. Ovaj je sud rješenjem P-326/2022-10 od 12. lipnja 2024. postavio tuženicima nepoznata mjesta boravka, i to 6. ČŽK, 7. ĆŽK, 8. RŽK, 9. NŽK i 10. VŽK, privremenu zastupnicu u osobi odvjetnice u [adresa], Marine Osmančević Šoštarić, te je izdan i oglas u Narodnim novinama Republike Hrvatske o navedenom. Tuženici 6.- 10. su po privremenoj zastupnici osporili tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, ali se nisu protivili izvođenju predloženih dokaza.

4. U dokaznom postupku izveden je dokaz čitanjem: svih priloga uz tužbu; odgovora na tužbu; svih podnesaka tužitelja; svih podnesaka privremene zastupnice tuženika; svih zapisnika; dopisa Matičnog ureda; nalaza i mišljenja Milke Kosanović; zemljišnoknjižnih izvadaka; osobne iskaznice pok. EŽ, rođenog 1881. u [adresa], pok. JŽ i pok. GŽ, broj iskaznice: [broj iskaznice], izdate u Vodnjanu. Izvršen je uvid u spis posl.br. R1-76/86 te je iščitan sadržaj istoga, zapisnici i prijedlog te su razgledane priložene fotografije. Na kraju dokaznog postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ZŽ i OŽ te tužitelja.

5. Među strankama nije sporno da su tuženici zemljišnoknjižni vlasnici predmetne nekretnine, sada predmetom ovog postupka; sporno je i valja utvrditi je li tužitelj stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine i po kojoj osnovi.

6. Na okolnosti posjedovnog stanja predmetnih nekretnina iskazivali su svjedoci: ZŽ i LŽ; te na kraju postupka i tužitelj.

7. Iz podudarnih navoda iz iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja proizlazi: da je tužitelj u mirnom i savjesnom posjedu predmetne nekretnine u cijelosti dugi niz godina, zajedno s njegovim roditeljima majkom ZŽ i ocem LŽ; računajući pri tome i mirni posjed njegovih pravnih prednika, tj. bake ĐŽ i djeda BŽ te i mirni posjed ranijeg vlasnika objekta EŽ koji je živio s njegovim djedom i bakom u kući u vlasništvu njegovog djeda i bake od početka 1950-ih godina prošlog stoljeća; da je raniji zemljišnoknjižni vlasnik NŽ, živio u susjednoj kući njegovog djeda i bake; i da su se oni skrbili o ČŽ i istoga uzdržavali do njegove smrti koja je uslijedila 1959.; da su se skrbili o njemu u njegovim poznim godinama, jer je bio boležljiv i nije imao potomaka niti rodbine oko sebe; da je tužiteljevim pravnim prednicima NŽ zauzvrat ostavio predmetnu nekretninu, tj. susjednu kuću; jer da su ga do kraja života dogledali, hranili, liječili do smrti, koja je uslijedila 1959. te ga i sahranili na mjesnom groblju prema mjesnim običajima; da je FŽ živio u istoj kući s ĐŽ i BŽ, koji su ga čuvali i kojima je ostavio predmetnu nekretninu, koja se nakon toga urušila; da se predmetna nekretnina srušila zajedno sa susjednom nekretninom godine 1986.; da je u predmetu posl.br. R1-76/86 (pokrenut prijedlogom ĐŽ i OŽ) ovoga suda dana 11. prosinca 1986. održan uviđaj na licu mjesta s vještakom građevinske struke i krim tehničarem Policijske postaje u Rovinju, kada je utvrđeno: da se sporna nekretnina srušila; a iz predmetnih priloženih fotografija s održanog uviđaja, zorno proizlazi: da kada su izrađene fotografije tijekom uviđaja je na istima prikazan i novo sazidani zid po roditeljima tužitelja; i da je isti izgrađen odmah nakon urušenog objekta; da ne bi uslijedila daljnja šteta i nastala dodatna opasnost za građane [adresa]. Stoga ovaj sud drži: da je tada započeta sanacija i izgradnja nekretnine na istoj čestici kao i ranije; a koji su radovi dovršeni 1987., dakle godinu dana od toga; da su predmetnu nekretninu rekonstruirali roditelji ovdje tužitelja, a u kojem su objektu odrasla djeca istih, među kojima i njihov sin, ovdje tužitelj, rođen 1980. godine; saslušani svjedoci su prepoznali, putem priloženih fotografija predmetu posl.br. R1-76/86, srušenu nekretninu na dan održavanja uviđaja. Stoga ovaj sud drži: da su pravni prednici tužitelja stekli posjed predmetne nekretnine, na pošten i istinit način, od vlasnika nekretnine, pravnog prednika EŽ i to od početka 1950-ih godina; jer im je on ostavio tu nekretninu i predao im posjed iste za života. Slijedom navedenog, ovaj sud drži dokazanim: da je tužitelj s njegovim roditeljima, djedom i bakom te pravnim prednikom MŽ, protekom vremena, dakle svakako računajući i mirni posjed svih svojih pravnih prednika, koji su bili u savjesnom i mirnom posjedu predmetne nekretnine i to neprekidno u vremenskom trajanju oko šest desetljeća; da je stekao dosjelošću vlasništvo predmetne nekretnine; pri tome, da im nitko nikada nije sporio to pravo; cijeneći pri tome i okolnost da su roditelji tužitelja, nakon što se objekt srušio, ponovno izgradili predmetni objekt kako sada izgleda, do kraja 1980-ih godina.

8. Tijekom uviđaja izvršena je identifikacija predmetne nekretnine po vještakinji geodetske struke. Iz nalaza sudske vještakinje Milke Kosanović proizlazi: da je ista identificirala nekretninu kao zgr.č. 82 k. o. [katastarska općina], s pripadajućom adresom [adresa]; te da je ista službeno evidentirana kao kuća površine 36 m2; a da je u naravi stambena zgrada s vanjskim stepeništem, što je sve evidentirano i u funkciji na način da se prostor proteže na ukupno tri etaže i da tužitelj jednako koristi i vanjsko stepenište; kojim dolazi do prve etaže, tj. do drugog ulaza; i da je taj dio isključivo ulaz za susjednu zgradu zgr.č. 83/5, isto u suvlasništvu tužitelja.

9. Dakle, nakon održanog uviđaja tj. održanog ročišta za glavnu raspravu uz nazočnost stranaka, vještakinje i svjedoka na licu mjesta; zaprimljenog nalaza vještakinje geodetske struke Milke Kosanović, koja je identificirala predmetnu nekretninu u posjedu tužitelja; zaprimljenih iskaza svjedoka i tužitelja, te izvedenih preostalih dokaza prikupljenih tijekom postupka, ovaj je sud zaključio i drži dokazanim: da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

10. Na osnovu održanog uviđaja (i neposrednog opažanja suda) te nalaza i mišljenja geodetske vještakinje, koji je u cijelosti prihvaćen kao objektivan i stručan (a stranke u postupku na isti nisu imale primjedbi), utvrđeno je: da je predmetna nekretnina u isključivom posjedu tužitelja i njegove obitelji, kao i njegovih pravnih prednika prije njega. Na osnovu neposrednog opažanja suda (tijekom održanog ročišta na licu mjesta) ovaj sud drži: da priloženi nalaz vještakinje geodetske struke vjerno opisuje i prikazuje stanje nekretnine zatečeno na dan uviđaja i ročišta za glavnu raspravu; stoga je ovaj sud u potpunosti prihvatio nalaz vještakinje geodetske struke jer je logičan, uvjerljiv, podudaran sa navodima iz iskaza saslušanih svjedoka i podudaran sa navodima iz iskaza tužitelja; slijedom je sud zaključio da je nalaz sastavljen sukladno Zakonu, a na isti stranke nisu imale primjedbi.

11. Dakle, iz prihvaćenih navoda tužitelja proizlazi: da se on putem svojih pravnih prednika nalazi u nesmetanom, mirnom posjedu predmetne nekretnine dugi niz godina; stoga da je dosjelošću stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine, jer je dokazao svoj mirni, savjestan i dugogodišnji pošten posjed predmetne nekretnine; jer su svi članovi njegove obitelji i njegovi pravni prednici posjedovali istu nekretninu, kao i on sada; da im nitko nije branio mirno posjedovanje i uživanje i zato drži: da je ta nekretnina njegova u cijelosti; obzirom je u mirnom i poštenom posjedu iste više od šest desetljeća.

12. Cijeneći podudarne iskaze saslušanih svjedoka, ovaj je sud utvrdio i zaključio: da su navodi iz iskaza saslušanih svjedoka, istiniti, logični i uvjerljivi te međusobno podudarni te i podudarni sa navodima iz iskaza tužitelja; stoga je ovaj sud u potpunosti prihvatio navode saslušanih svjedoka i navode iz iskaza tužitelja; jer se njihovi navodi, između ostaloga, međusobno upotpunjavaju. Valja naglasiti da su neposredno saslušani svjedoci iskazivali međusobno sukladno i podudarno sa preostalim izvedenim dokazima, a po ocjeni ovoga suda na objektivan i uvjerljiv način. Ovaj je sud prihvatio navode iz iskaza tužitelja jer je isti iskazivao neposredno uvjerljivo i logično, te jer se njegovi navodi u potpunosti podudaraju sa prihvaćenim navodima iz iskaza saslušanih svjedoka kojima ovaj sud vjeruje; te jer se (između ostaloga) prihvaćeni navodi tužitelja u potpunosti podudaraju sa ostalim izvedenim materijalnim dokazima tijekom postupka; pa osnovom navedenog ovaj sud drži dokazanim: da su predmetnu nekretninu posjedovali pravni prednici tužitelja, a nakon toga i tužitelj osobno sa članovima svoje obitelji; da nitko nikada nije osporio tužitelju, a niti njegovim pravnim prednicima mirni, savjestan posjed nekretnine; to je ovaj sud utvrdio i drži dokazanim: da je tužitelj stekao dosjelošću predmetnu nekretninu. Valja nadodati: da su krajem 1980-ih roditelji tužitelja u potpunosti izgradili novu kuću i to tlocrtno na istom mjestu ranije ucrtane zgradbene čestice.

13. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva kroz Zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničko pravni učinak, čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog stanja. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću važno je utvrditi dan početka posjedovnog stanja odnosno od kada je posjednik stupio u samostalni posjed i od kojeg počinje teći vrijeme potrebno za dosjelost. Sud je utvrdio da su tužitelj i njegovi pravni prednici najmanje 60 godina u posjedu sporne nekretnine, pa se od tada računa rok za dosjelost; jer svi izvedeni dokazi ukazuju: na mirni posjed pravnih prednika tužitelja; dakle ovaj sud drži: da se od tada računa rok za dosjelost, jer tužitelj tvrdi, kao i saslušani svjedoci: da su on i svi njegovi pravni prednici mirno uživali i posjedovali predmetnu nekretninu dugi niz godina. Pri tome, sud je utvrdio: da je NŽ predao neposredni posjed kuće djedu i baki tužitelja, jer su ga isti uzdržavali i čuvali godinama do njegove smrti u svojoj susjednoj kući, koja se nalazi do predmetne nekretnine.

14. Ovaj je sud cijeneći sve izvedene dokaze zaključio da su tužitelj (i njegova obitelj) i njegovi pravni prednici oduvijek posjedovali tu nekretninu; da su svi oni nesmetano koristili predmetnu nekretninu u čemu ih nitko nikada nije sprječavao; a kako je ovaj sud na uviđaju utvrdio da je tužitelj i dan danas u posjedu sporne nekretnine; to ovaj sud drži nedvojbeno utvrđenim i slijedom dokazanim: da je tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću predmetne nekretnine.

15. Obzirom da je ovaj sud nedvojbeno utvrdio da je tužitelj preko svojih prednika u isključivom, neprekidnom, samostalnom i poštenom posjedu predmetne nekretnine, tj. stana u vremenskom trajanju od najmanje šest desetljeća. Osnovom odredaba čl. 159. i čl. 160. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (koji propisuje da samostalni i pošteni posjednik nekretnine stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom roka od 20 godine neprekidnog, samostalnog posjedovanja), ovaj sud drži: da je rok dosjedovanja poštenog tužitelja dovršen svakako prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari.

16. Nakon svega iznesenog, valjalo je presuditi kao u izreci s napomenom da tužitelj ne potražuje parnični trošak; ali je dužan naknaditi troškove parničnog postupka privremenoj zastupnici 6.-10. tuženika, o kojima se odlučuje posebnim rješenjem.

U Rovinju, 9. prosinca 2025.

Sudac:

Roberto Uggeri

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude na temelju priznanja i presude stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave presude.

Žalba se podnosi ovome sudu u 3 (tri) istovjetna primjera. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parničnih postupka iz čl. 354. st. ZPP-a ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare kada presudu na temelju priznanja se pobija zbog toga što je dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare, stranka može u žalbi iznije i nove činjenice te predložiti nove dokaze koji se tiču tih mana u volji (čl. 353. st. 3. i 4. ZPP-a).

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. 1.-5. tuženicima, osobno

3. 6.-10. tuženicima po privr. zastupnici

4. Porezna uprava-Ispostava Rovinj – po pravomoćnosti