Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split, Gundulićeva 29a

    Poslovni broj: Kž-313/2025-8

    U I M E R E P U B L I K E  H R VA T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Damira Romca,kao predsjednika vijeća te Marie Majić i Ivone Rupić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Ive Mihanović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženih DF i ŠF, zbog kaznenih djela iz članka 233. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11 i 144/12– dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić- Gradu poslovnog broja K-102/2023-16 od 21. svibnja 2025., u sjednici održanoj, 9. prosinca 2025. u nazočnosti branitelja optuženog ŠF, Matka Koprčine, odvjetnika u Zagrebu

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu prvostupanjskom presudom stavio je izvan snage kazneni nalog izdan presudom tog suda poslovnog broja K-299/16 od 2. rujna 2016., na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 72/25– dalje u tekstu: ZKP/08), da bi potom optužene DF i ŠF, na temelju članka 453. stavka 1. točke 3. ZKP/08 (iako je pravilno na temelju članka 453. točke 3. ZKP/08), oslobodio optužbe da bi počinili svaki po kazneno djelo pronevjere iz članka 233. stavka 1. KZ/11.

    1.1. Na temelju članka 149. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavcima 1. i 2. točkama 1. i 7. ZKP/08 odlučeno je kako troškovi kaznenog postupka, koji se odnose na provedena vještačenja te nagradu i nužne izdatke branitelja optuženika padaju na teret proračunskih sredstava.

    2. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se prvostupanjska presuda ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

    3. Odgovore na žalbe podnijeli su optuženi DF, po branitelju Damiru Uroiću, odvjetniku u Zagrebu i optuženi ŠF, po branitelju Matku Koprčini, odvjetniku u Zagrebu, u kojima predlažu da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana, a u žalbi optuženog ŠF predloženo je da se njegovog branitelja obavijesti o održavanju sjednice drugostupanjskog vijeća.

    4. Prije održavanja sjednice vijeća sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, nakon čega je vraćen ovom sudu na daljnje postupanje.

    5. Na sjednicu vijeća nisu pristupili uredno obaviješteni optuženi ŠF ni predstavnik Županijskog državnog odvjetništva u Splitu pa je sjednica vijeća održana u njihovoj odsutnosti, na temelju članka 475. stavka 3. ZKP/08. Na sjednicu vijeća je pristupio je branitelj optuženog ŠF, Matko Koprčina, odvjetnik u Zagrebu koji iznio najvažnije dijelove i prijedlog iz svojeg odgovora na žalbu.

    6. Žalba Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici je neosnovana.

    7. Državni odvjetnik u žalbi iznosi analizu provedenih dokaza koja je sasvim suprotna analizi dokaza prvostupanjski sud u pobijanoj presudi, a kojim navodima pokušava obrazložiti zašto smatra dokazanim da su optuženici počinili kaznena djela koja im se optužnicom stavljaju na teret. Ovakav stav žalitelj potkrjepljuje nespornim činjenica da je od optuženika oduzeto gorivo, koje po fizikalnim i kemijskim svojstvima, odgovara avionskom i dizelskom gorivu, da su optuženici bili zaposleni na radnom mjestu u [adresa], gdje su imali pristup takvoj vrsti goriva i da je za takvo gorivo utvrđen manjak u razdobljima kada su poslove na svojim radnim mjestima vozača-punitelja aviona obavljali optuženici. Stoga, da sve navedeno upućuje na zatvoren krug indicija da su optuženici, gorivo koje im je bilo povjereno na radu, protupravno prisvojili na način kako im je to stavljeno na teret optužnicom.

    7.1. Međutim, suprotno ovakvim navodima žalbe državnog odvjetnika prvostupanjski sud je ispravno zaključio kako ipak nije na pouzdan način utvrđeno da su optuženici počinili kaznena djela za koja se terete. Naime, iz podataka u spisu proizlazi kako su optuženici bili zaposlenici oštećenog društva te su radili u [adresa] u Zagrebu, [obrt] na radnom mjestu – vozači – punitelji aviona te su bili zaduženi za punjenje i isporuku goriva u zrakoplove iz autocisterni pri čemu nije upitno kako je, vrsta goriva koje koriste zrakoplovi, JET-A1. Okolnosti što je, uz diesel gorivo, kod optuženika pronađena i mješavina goriva koja u sebi sadrži i gorivo JET- A1 i što su optuženici bili zaposleni na radnim mjestima na kojima se to gorivo i utakalo u rezervoare i dalje istakalo u zrakoplove, bez postojanja ijedne druge okolnosti koja bi ih teretila, ipak se ne može zaključiti da se radi o zatvorenom krugu indicija koji ukazuje na optuženike kao jedine moguće počinitelje inkriminiranih djela.

    7.2. U situaciji, kad je sa snimaka postavljene kamere utvrđeno da su razne osobe, na tim istim radnim mjestima, ulijevali gorivo u kanistre, potom ih iznosili izvan kruga zračne luke i kada se na tim snimkama objektivno uopće ne može zaključiti koje su to osobe, a imajući u vidu kako se optuženici terete da bi kaznena djela počinili tijekom 2014. sve do 7. listopada 2014. na način da bi prisvojili gorivo JET-A1 i dizelsko gorivo koje im je bilo provjereno na radu, a da društvo INA d.d., koje je svakodnevno vršilo inventuru goriva, nije u poslovnim knjigama evidentiralo manjak jedne ili druge vrste goriva u tom razdoblju, zaključuje se kako postoji samo osnovana sumnja da bi optuženici počinili djela za koja se terete, a što ipak nije dovoljno za donošenje osuđujuće presude.

    7.3. Ističe se kako za donošenje presude kojom se optuženike proglašava krivima treba biti dokazana njihova krivnja izvan svake sumnje i sve odlučne činjenice trebaju biti utvrđene s potpunom izvjesnošću pri čemu je dokazni standard osnovane sumnje viši stupanj standarda od osnova sumnje i dostatan je za potvrđivanje optužnice. No, najviši dokazni standard predviđen za donošenje presude kojom se neki optuženik proglašava krivim je nedvojbeno utvrđenje da je on počinio kazneno djelo za koje je optužen, dakle potreban je najveći stupanj izvjesnosti koji se može postići u sudskom postupku. Taj najviši dokazni standard predstavlja potrebu da optuženikova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i da ne smije ostavljati nikakvu dvojbu niti sumnju koja dovodi u pitanje osudu, što je i razumljivo jer osuda u kaznenom postupku ima za posljedicu ograničenje ustavnih prava optuženika, kao i obveze koje mogu slijediti iz takve odluke. Za osudu u ovom postupku su morali biti izvedeni oni dokazi koji jasno i nedvojbeno upućuju na jedini mogući zaključak da su optuženici DF i ŠF počinili kaznena djela za koja su optuženi, a kako ne postoje usmjeravajuće okolnosti (indiciji) takve kvalitete koje bi zatvarale krug tako da tvore jedini mogući, nedvojbeni zaključak da su jedino optuženici mogli počiniti kaznena djela za koja su optuženi, potpuno ispravno je prvostupanjski sud obojicu optuženika oslobodio optužbe jer nije dokazano da bi počinili inkriminirana djela.

    8. Kako nije utvrđeno postojanje ijedne povrede zakona na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 476. stavka 1. ZKP/08, a žalba državnog odvjetnika je neosnovana, odlučeno je kao u izreci na temelju članka 482. ZKP/08.

    Split, 9. prosinca 2025.

    Predsjednik vijeća

    Damir Romac

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.