- 1 -
Poslovni broj: Usž-1341/23-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Borisa Markovića, predsjednika vijeća, mr. sc. Mirjane Juričić i Blanše Turić, članica vijeća te višeg sudskog savjetnika- specijaliste Srđana Papića, zapisničara, u upravnom sporu tužiteljice V. R. iz Kosova, koju zastupa M. K., odvjetnik u Z., protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Z., radi primitka u hrvatsko državljanstvo, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: UsI-1103/22-6 od 12. siječnja 2023. na sjednici vijeća održanoj 18. listopada 2023.
p r e s u d i o j e
- Žalba se odbija.
- Potvrđuje se presuda Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: UsI-1103/22-6 od 12. siječnja 2023.
Obrazloženje
1. Osporenom prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenje rješenja tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, klasa: UP/I-224-02/18-01/1010, urbroj: 511-01-203-21-13 od 2. studenog 2021.
2. Osporenim rješenjem tuženika odbijen je zahtjev tužiteljice, državljanke Kosova, za primitak u hrvatsko državljanstvo.
3. Prvostupanjsku presudu tužiteljica pobija žalbom zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi da je u postupku za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem, uz zahtjev priložila sve potrebne dokaze: životopis, presliku putne isprave, izvode iz matične knjige rođenih i vjenčanih bez podataka o narodnosti, uvjerenje o državljanstvu, o nekažnjavanju, preslike svjedodžbi bez rubrika narodnosti, statistički listić o rođenju djeteta s podatkom o hrvatskoj nacionalnosti, rješenje o primitku njenog supruga u hrvatsko državljanstvo i dr. Ističe da je odgajana u hrvatskom duhu te je dokazala svoju pripadnost hrvatskom narodu. Radi toga smatra da je neosnovana tvrdnja kako je tužiteljičin osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu samo subjektivna kategorija jer iz priloženih materijalnih dokaza je vidljiva i njezina objektivna pripadnost što je tuženik bio dužan uzeti u razmatranje prilikom donošenja odluke. Predlaže stoga sudu da usvoji žalbu i preinači prvostupanjsku presudu, podredno, da presudu ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
4. Tuženik u odgovoru žalbu ostaje u cijelosti kod razloga danih u osporenom rješenju i opa predlaže sudu da ju odbije i potvrdi prvostupanjsku presudu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Prije svega treba napomenuti tužiteljici da se upravni spor vodi prema odredbama Zakona o upravnim sporovima koje ne propisuju mogućnost preinačenja presude niti daju ovlast žalbenom sudu na ukidanje presude i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
7. Ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. dalje: ZUS), u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud je utvrdio da postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija.
8. Ovaj Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog suda ne može ocijeniti zakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 66. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima.
9. Naime, uvidom u spis predmeta dostavljen ovom sudu uz žalbu proizlazi da je tužiteljica, državljanka Republike Kosovo, podnijela zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo pozivom na članak 16. Zakona u hrvatskom državljanstvu Narodne novine, broj: 53/91. – 110/15. dalje ZHD).
9.1. Prema članku 16. ZHD pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj može steći hrvatsko državljanstvo ako udovolji pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5.Zakona (st.1.); pripadnost hrvatskom narodu se utvrđuje ranijem deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu ( st. 2.).
9.2. Prema članku 8. st.1. toč. 5. ZHD prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava, uz ostalo, pretpostavci, da se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj i da prihvaća hrvatsku kulturu.
10. Osporenim rješenjem tuženika klasa: UP/I-224-02/18-01/1010, urbroj: 511-01-203-21-13 od 2. studenog 2021. odbijen zahtjev tužiteljice za primitak u hrvatsko državljanstvo jer svoje tvrdnje o pripadnosti hrvatskom narodu nije ničim potkrijepila.
10.1. Naime, tužiteljica nije dostavila nikakve dokaze o tome je li imala mogućnost izjašnjavanja o svojoj nacionalnoj pripadnosti bilo pri sklapanju braka bilo u bilo kojoj drugoj situaciji. Nije priložila dokaze niti o svojem aktivnom sudjelovanju u radu hrvatskih udruga u inozemstvu koje promiču interese hrvatskog naroda i hrvatsku kulturu. Tužiteljica nije dostavila niti podatke koji bi ukazivali na nacionalnu pripadnost njenih roditelja čime bi dokazala svoje nacionalno porijeklo.
10.2. Dostavljeni statistički listić o prijavi rođenja tužiteljičinog djeteta nije javna isprava kojom bi tužiteljica mogla dokazati da se ona u pravnom prometu izjašnjavala kao pripadnica hrvatskog naroda, a dostavljeni krsni list nije dokaz o nacionalnoj pripadnosti, jer vjerska i nacionalna pripadnost nisu istoznačni ( odluka Ustavnog suda RH U-III 2914/2002).
11. Kada se, uz sve navedeno, ima u vidu da tužiteljica ne poznaje niti hrvatski jezik i pismo jer je zahtjev predala i obrasce popunjavala uz pomoć sudskog tumača za albanski jezik, pravilno je odbijen zahtjev tužiteljice za primitak u hrvatsko državljanstvo zbog neudovoljavanja zakonom propisanih uvjeta iz članka 16. ZHD.
12. Prema ocjeni ovog suda, prvostupanjski je sud uzeo u obzir sve činjenice utvrđene u upravnom i u sudskom postupku koje su važne za rješavanje konkretnog slučaja, pa stoga nije osnovan žalbeni prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Niti ostali žalbeni prigovori koje tužiteljica samo paušalno navodi nisu ud utjecaja na zakonitost osporene presude.
13. Trebalo je stoga, temeljem članka 74. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu, 18. listopada 2023.
Predsjednik vijeća:
Boris Marković, v.r.
