Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 3
Posl. broj: R1 Ob-564/2025-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Bjelovaru po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja ZP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv I. protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 i II. protustranke EP, [adresa], Wuppertal, Grunewalder Beg 60, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđivanja izvanbračne zajednice, dana 9. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je predlagatelj ZP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], izvanbračni drug sada pok. GP, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1942., a umrle **.**.2025. sa kojom je bio u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od 1985. godine pa do Marijine smrti 13. rujna 2025.
O b r a z l o ž e n j e
1. Predlagatelj je podnio prijedlog naslovnom sudu radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da je podnio HZMO zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu iza pok. GP s kojom je živio u izvranbračnoj zajednici, te navodi kako sukladno čl. 65. i 22 st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju pokreće ovaj postupak kako bi kao prethodno pitanje utvrdio postojanje izvanbračne zajednice između njega i GP te da kao protustranke naznačuje kćer pok. GP EP i HZMO. Nadalje navodi da je bio u izvanbračnoj zajednici sa pok. GP koja je trajala od 1985. pa sve do Marijine smrti 13. rujna 2025. te da o tome imaju saznanja svjedoci koje predlaže saslušati tijekom postupka.
2. I. protustranka je podneskom od 10. studenog 2025. navela da se opreza radi za sada protivi prijedlogu za utvrđenje izvanbračne zajednice te da predlaže u svrhu dokazivanja o okolnostima postojanja i valjanog trajanja izvranbračne zajednice dopuniti prijedlog s time da se dostavi rješenje o nasljeđivanju iza pok. GP i da se na te okolnosti sasluša predlagatelj i drugi predloženi svjedoci.
3. II. protustranka je podneskom od 17. studenog 2025. navela da je suglasna sa prijedlogom predlagatelja – njezinog oca koji je stvarno živio s njezinom pok. majkom GP kao muž i žena.
4. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).
5. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagatelja osnovan.
6. Iz uvjerenja o prebivalištu za predlagatelja proizlazi da isti ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] od 3. srpnja 1974., dok za pok. GP proizlazi da je ista imala prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] od 9. lipnja 1987. do 13. rujna 2025.
7.Iz izvatka iz matice rođenih za pok. GP proizlazi da je ista bila u braku s MP, a koji brak je razveden presudom 8. svibnja 1980., dok iz izvatka iz matice rođenih za predlagatelja proizlazi da isti nije bio u braku.
8. Punomoćnik predlagatelja je na ročištu održanom 25. studenog 2025. naveo kako predlaže da se u petitu rješenja po utvrđenju postojanja izvanbračne zajednice umjesto od listopada 2003. navede postojanje iste od studenog 2003.
9. Iz iskaza predlagatelja proizlazi da su on i pok. GP živjeli u izvanbračnoj zajednici od kraja 1985. godine pa sve do njezine smrti 13. rujna 2025. Živjeli su u našoj kući u [adresa] na adresi A. [adresa]. rodila se n jihova zajednička kćerka EP, oni su živjeli poput bračnih drugova, međusobno si pomagali, dijelili su financije, obaveze u kućanstvu i imali zajedničke prijatelje.
Iz iskaza svjedoka SP proizlazi da poznaje i ZP i pok. GP od 1984. godine, ZP je radio s njenim suprugom u TP, te 1984. su išli svi zajedno na more u Vela Luku i tamo su upoznali GP, a GP je počela živjeti sa ZP krajem 1985. god. i sa ZP je živjela sve do svoje smrti, oni su živjeli u izvanbračnoj zajednici. 1986. godine rodila se njihova kćerka EP. Navodi da su se oni s njima puno družili, živjeli su poput bračnih drugova, međusobno pomagali, dijelili financije.
Iz iskaza svjedoka HP proizlazi da predlagatelja i pok. GP poznaje dugi niz godina, oni su svi zajedno bili na moru u Veloj Luci kad je predlagatelj upoznao pok. GP i iduće godine je počeo s njom i živjeti. Živjeli su zajedno u [adresa], imaju i zajedničko dijete kćerku, zajedno su radili ZP i on, išli su zajedno u ribolov, a i svi skupa su se družili, međusobno su si predlagatelj i pok GP pomagali, imali zajedničke financije, družili se i tako su u izvanbračnoj zajednici živjeli sve do Marijine smrti.
10. Provjerom u ostavinskom upisniku ovog suda je utvrđeno da je ostavina iza pok. GP u tijeku te se nalazi u radu kod javnog bilježnika.
11. Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem predlagatelja, te svjedoka SP i BP.
12. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).
13. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagatelja osnovan.
14. Dakle iz cjelokupnog provedenog dokaznog postupka proizlazi da su predlagatelj i pok. GP živjeli u izvanbračnoj zajednici najmanje tri godine, sve kako predlagatelj navodi odnosno točnije od 1985. godine do smrti pok. GP **.**.2025.
15. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
16. Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.
17. Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
18. Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagatelj ovaj postupak pokrenuo radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pok. GP.
19. Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.
20. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).
21. Imajući u vidu sve naprijed navedeno za napomenuti je i to da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagatelja i sada pok. GP a ne to da li je predlagatelj stekao pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti tek jedna od isprava kojom će se dokazivati ispunjenje Zakonom o mirovinskom osiguranju propisanih pretpostavki (u tom slučaju postojanje izvanbračne zajednice), kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nisu precizno propisane odredbe kojega materijalnog i procesnog zakona primijeniti kod donošenja odluke i kod provođenja postupka (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđ ivanju) primjenjuju se, kao opće, odredbe Obiteljskog zakona. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagatelja utvrđeno je da je on sa pok. GP tijekom predmetnog perioda živio u zajedničkom kućanstvu i to na način da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, brinuli se međusobno jedan o drugome, te o svom zajedničkom djetetu. Slijedom navedenog sud je ocijenio osnovanim prijedlog predlagatelja i odlučio kao u izreci ovog rješenja.
U Bjelovaru, 9. prosinca 2025.
S U D A C :
Jasmina Drageljević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.
